Oglasi

Neuspjeh Zapada u Siriji i ambicije Rusije

Pošto Rusija "raste" na eksternim konfliktima u kojima je Amerika naizgled nemoćna, sirijska kriza je omogućila Moskvi da unaprijedi svoj status vitalnog globalnog igrača.
Rusija je odlučna u namjeri da održi Assada na vlastiAP - Arhiva

Piše: Janusz Bugajski

Zapadne sile nisu uspjele zaustaviti građanski rat u Siriji niti smanjiti broj civilnih žrtava. Za razliku od Zapadnog Balkana 90-ih ili Iraka i Afganistana 2000-ih, Washington više nije zainteresiran za vojnu intervenciju, a Evropljani su preslabi i previše razjedinjeni da bi poveli efikasnu misiju. Štaviše, Rusija, najodaniji saveznik predsjednika Bashara al-Assada, odlučna je u podržavanju njegovog ostanka na vlasti i očuvanju vlastitih strateških interesa.

Ohrabren podrškom Moskve, Assad je nedavno odstupio od izjava sirijskih zvaničnika da Vlada želi pregovarati s predstavnicima opozicije. On, zapravo, krivi Zapad za podržavanje "terorista" koji se bore protiv njegove Vlade. Assad je, također, izjavio da će se kandidirati na izborima koji su zakazani za 2014, te da će samo prihvatiti izborne posmatrače iz prijateljskih zemalja, poput Rusije i Kine.

Razjedinjena opozicija

Nakon Assadovih izjava samo se može povećati pesimizam o ishodu bilo kakvih pregovora pod okriljem Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Sirijska opozicija u egzilu ne može ujediniti rasutu masu pobunjeničkih grupa, uključujući one koji se smatraju dijelom Slobodne sirijske vojske. Osim toga, sve veći broj radikalnih islamističkih boraca otvoreno odbija sekularnije opoziciono vodstvo, dok Siriju smatra novim bojnim poljem kako bi se ponovno uspostavio kalifat.

Paradokslano, takva mutna situacija omogućava Washingtonu da izbjegne vojnu intervenciju, pa čak i da ne naoruža sirijske pobunjenike, koji bi, ukoliko dođu na vlast, mogli postati više antiamerički i antiizraelski nastrojeni i od samog Assada. S druge strane, zbog sve većeg broja civilnih žrtava teško je ijednoj američkoj administraciji da se ne oglasi i da ne učini ništa u okruženju rastućih kritika u Kongresu i negativnog publiciteta.

Rusija je odlučna u namjeri da održi Assada na vlasti, te da zadrži svoju jedinu vanjsku mornaričku bazu u sirijskoj luci Tartus. Ruske vlasti mrze međunarodne pokušaje da se Damasku uvede embargo na oružje i vjeruju da Assadu jednostavno treba još vremena da odlučno pobijedi u građanskom ratu.

Assadove pristalice smatraju da njegovi kritičari, uključujući SAD, Izrael i zaljevske države, ne žele zaista okončati rat, jer imaju koristi od dugotrajnog sirijskog konflikta koji oslabljuje Damask i Assadove saveznike, Iran i Hezbollah, militantnu šiitsku grupu u Libanu. Vođe pobunjenika, sve više frustrirane sa Zapadom, koji im ne želi pružiti direktnu pomoć, također iznose takva mišljenja.

Ambicije Rusije

Assad je izjavio da Washington treba prihvatiti njegov ostanak na vlasti, jer je on jedini koji može ograničiti džihadiste, te tako zaustaviti masakre civila. S druge strane, njegovi protivnici unutar i van Sirije ozbiljno sumnjaju u to da je on spreman na bilo kakve značajne ustupke. On odbija priznati da bilo koji element naoružane opozicije predstavlja legitimne interese Sirijaca i odbija razgovarati sa pobunjenicima, osim ako ne polože oružje.

Sirijska kriza, također, potcrtava strateške ambicije Rusije. Nakon što se, tokom nedavne posjete američkog državnog sekretara Johna Kerryja Kremlju, nevoljno složila s organiziranjem međunarodne konferencije o Siriji, na kojoj bi bilo riječi o zaustavljanju građanskog rata, Moskva je istovremeno prodala sofisticirane protivbrodske rakete Assadovom režimu. Zbog činjenice da Sirija ima Yahkont krstareće rakete s naprednim radarom, stanje će biti složenije ako Washington odluči uvesti zonu zabrane leta, lansirati zračne napade, obavljati misije spasavanja ili morskim putem opskrbljivati pobunjeničke snage.

Rusija je odlučna u namjeri da održi Assada na vlasti, te da zadrži svoju jedinu vanjsku mornaričku bazu u sirijskoj luci Tartus. Ruske vlasti mrze međunarodne pokušaje da se Damasku uvede embargo na oružje i vjeruju da Assadu jednostavno treba još vremena da odlučno pobijedi u građanskom ratu.

Kritikama Bijele kuće na račun ruske prodaje oružja nedostaju jasne osude – transferi oružja opisani su tek kao "vrlo neumjesni i nepovoljni".
Takve blage izjave i ustezanje Zapada od vojne intervencije u Siriji samo podstiču Moskvu da postane još odlučnija.

Putin je ubijeđen da Obamina Bijela kuća želi izbjeći otvoreni sukob s Kremljom šta god se desilo u Siriji, jer joj je potrebna saradnja Rusije u raznim globalnim inicijativama.

Ishod u Siriji, također, utječe na ključne strateške interese Moskve, uključujući njenu globalnu mornaričku strategiju i izvoz energenata. Tokom zime, kada se ne može pristupiti većini ruskih luka, Crno more i Mediteran postaju ključni za izvoz nafte.

U još jednom drskom potezu koji izaziva američku dominaciju u regiji postoje izvještaji da je pet ratnih brodova iz ruske Pacifičke flote nedavno uplovilo u Mediteran kroz Suecki kanal, prvi put od sovjetske ere.

Tržište nafte i gasa

Konflikt o Siriji podcrtava strategije Moskve. Putinova adminstracija boji se još jednog libijskog scenarija, u kojem je svrgnut nepopularni diktator, a drugi nezadovoljni narodi su podstaknuti da se okrenu protiv svojih autokratskih lidera. U protekloj godini Kremlj je nastojao smiriti javni bijes u samoj Rusiji i bilo kakvi novi presedani za svrgavanje Putina nisu dobrodošli.

Ishod u Siriji, također, utječe na ključne strateške interese Moskve, uključujući njenu globalnu mornaričku strategiju i izvoz energenata. Tokom zime, kada se ne može pristupiti većini ruskih luka, Crno more i Mediteran postaju ključni za izvoz nafte.
Sposobnost Moskve da održi Mediteran otvorenim za svoje brodove ostaje važan prioritet i  podržavanje čvrstog saveznika u Damasku smatra se vitalnim za zaštitu ruskih interesa.

Ruska mornarička flota ima veliku prisutnost u istočnom Mediteranu, dok je Rusija veliki igrač na tržištima nafte i gasa u Turskoj, Italiji i Grčkoj. Moskva, također, želi preuzeti kontrolu nad grčkim sistemom za distribuciju gasa, te imati uporište u nedavno otkrivenim rezervama prirodnog gasa nedaleko od obala Izraela i Kipra.

Rusija je Kipru dala znatne pozajmice da zaštiti svoje investicije na otoku i interese u široj regiji.

Pošto Rusija "raste" na eksternim konfliktima u kojima je Amerika naizgled nemoćna, sirijska kriza je omogućila Moskvi da unaprijedi svoj status vitalnog globalnog igrača.

Niz svjetskih vođa koji žele spriječiti eskalaciju konflikta pohrlio je u Kremlj na razgovore s predsjednikom. Dok Moskva uživa pod reflektorima, nije sigurno da takve posjete podstiču Putina da pravi kompromise. Umjesto toga, omogućuju mu da pozira kao neophodan globalni igrač.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.