Oglasi

Neuspio zločin nad državnom imovinom BiH

Politika koja dolazi iz Republike Srpske, a koja gradi percepciju o BiH kao sporazumnoj državi, uporno nastavlja graditi nepostojeći kontinuitet Karadžićevog i dejtonskog RS-a.
Dodik i njegovi istomišljenici moraju poštovati odluku Ustavnog sudaAP

Piše: Rešad Dautefendić

Narodna skupština Republike Srpske  usvojila je 14. septembra 2010. godine Zakon o statusu državne imovine, koja se nalazi na teritoriji manjeg entiteta i pod zabranom je raspolaganja, a kojim je definisano da ta imovina bude uknjižena na RS.

Visoki predstavnik u BiH, Valentin Incko, suspendovao je 5. januara 2011. godine Zakon o statusu državne imovine u Republici Srpskoj, sve dok se ne izjasni Ustavni sud BiH.

Ustavni sud BiH je prije nekoliko dana zaključio da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet Zakona o statusu državne imovine, a koja se nalazi na teritoriji RS i pod zabranom je raspolaganja, jer je to nadležnost države BiH, te je zakon stavljen van snage.

Priključio se i Čović

Odluka Ustavnog suda BiH potvrdila je primat države Bosne i Hercegovine, a entitete stavila na mjesto koje im pripada.

Sva nastojanja iz RS-a da i na ovaj način pokušaju rasturiti državu Bosnu i Hercegovinu još jednom su zakonski spriječena, pa je i u ovom slučaju onemogućeno još jedno antidejtonsko djelovanje pod palicom Milorada Dodika.

Međunarodna zajednica ne reagira na očite namjere manjeg bh. entiteta, ne kažnjavajući antidejtonsko djelovanje u uništavanju državnosti BiH. 

Politika koja dolazi iz Republike Srpske, a koja gradi percepciju o BiH kao sporazumnoj državi, uporno nastavlja graditi nepostojeći kontinuitet Karadžićeve i dejtonske Republike Srpske i time pokušava dokazati nepostojanje kontinuiteta države Bosne i Hercegovine. 

Prošle godine u gruntovnu podjelu BiH Dodiku se priključio i lider HDZ BiH Dragan Čović. On je od Dodika prihvatio velikodušnu ponudu da mu pomogne u stvaranju trećeg entiteta i da na taj način lakše podijele državnu imovinu. U ovakvim namjerama Dodik ima podršku Beograda i velikog brata iz Rusije.

U tome im pomaže i međunarodna zajednica koja ne reagira na očite namjere manjeg bh. entiteta, ne kažnjavajući antidejtonsko djelovanje u uništavanju državnosti BiH. Intenzitet sukoba percepcija dovodi Bosnu i Hercegovinu u status nedovršenog rata. Za sada, nadomjestak postizanju kompromisa u nekoj mjeri ostvaruju odluke ustavnih sudova entiteta i Ustavnog suda BiH.

One daju dio odgovora na dejtonske normativne nedorečenosti i otklanjaju ustavne praznine nastale poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Na taj način rat je zaustavljen, ali se nastavlja političkim sredstvima.

Percepcije federalizma, konfederalizma, unije republika i zajednice država opasne su prijetnje u razgradnji suverene države BiH.

Svi političari iz RS-a uporno rade na suverenosti entiteta, čime institucije Bosne i Hercegovine i definitivno postaju tzv. zajedničke institucije i tako ih nazivaju svi mediji iz RS-a, a što mijenja ustavni karakter države BiH.

Ovakvom percepcijom državna imovina se svodi na rješavanje statusa podržavljene društvene imovine i ostvaruje se politički i pravno prihvatljivo razvlašćivanje države Bosne i Hercegovine u korist nižih ustavno-pravnih administrativnih jedinica.

Postojanje Bosne i Hercegovine po međunarodnom pravu obavezuje na preuzimanje svih ranije preuzetih obaveza Republike BiH, ali i osigurava njena ranije stvorena prava. 

Ova odluka Ustavnog suda može BiH vratiti u ubrzani proces jačanja, jer Dodik i njegovi istomišljenici moraju poštovati odluku Ustavnog suda. Međutim, opstrukcije iz RS-a, koji se smatra državom u državi, trajat će još dugo.

Pošto se Dodik stalno poziva na poštivanje Mirovnog sporazuma, čiji je sastavni dio Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim se potvrđuje državni kontinuitet Bosne i Hercegovine i osigurava njen međunarodno-pravni subjektivitet i identitet, zna da mu je pokušaj otimanja državne imovine nije uspio.

Postojanje Bosne i Hercegovine po međunarodnom pravu obavezuje na preuzimanje svih ranije preuzetih obaveza Republike BiH, ali i osigurava njena ranije stvorena prava.

Ovaj princip isključuje mogućost selektivne primjene, pa stoga raspolaganje svojim javnim dobrima kojoj pripada i državna imovina jeste njeno stečeno pravo i podrazumijevajući kapacitet ustavne konkretizacije državnog kontinuiteta.

Smišljeni projekt

Pitanje prihvatanja i regulisanja vlasništva nad sopstvenom imovinom nije pravo diskrecione naravi i država Bosna i Hercegovina se ne može odreći, nego je to njena obaveza i ona je mora izvršiti.

Ovakvo stajalište dodatno potvrđuju i rješenja Međunarodnog sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ, pa se time ojačava priznanje državnog suvereniteta BiH i ono se izjednačava sa državnim suverenitetom svih novonastalih država disolucijom SFRJ. 

Izvršenje sporazuma o pitanjima sukcesije SFRJ po svojoj prirodi jeste pravni akt kojim se vrši provođenje međunarodnih pravnih obaveza sukcesora, pa tako i Bosne i Hercegovine.

Protivustavnim Zakonom o statusu državne imovine Republika Srpska praktično je izvršila unutarnju sukcesiju Bosne i Hercegovine, a prijetnjom secesijom pokušala administrativne linije razgraničenja pretvoriti u imovinsko-pravnu granicu koja razdvaja entitete.

Da se radi o smišljenom projektu potvrdio je i cijeli niz donesenih zakona iz seta tzv. imovisko-pravnih zakona, a koji su bili samo operacionalizacija ranije donesenog Zakona o vlasničkim pravima u RS.

Po programiranoj dinamici uslijedili su Zakon o katastru, Zakon o premjeru i katastru RS-a, Zakon o registru nekretnina u RS-u, kao i čitav niz drugih provedbenih pravnih akata. Svi oni imali su za cilj nasilno prejudiciranje pravnog karaktera entiteta rješavanjem statusa državne imovine, te legalizaciju prava posjeda u pravo vlasništva.

Nije slučajno iz RS-a na nož dočekan paket 5+2, koji je usvojio Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u BiH. 

Ovim zakonima se išlo i dalje, pa se zadiralo i u privatnu imovinu manjinskih naroda u RS-u, Bošnjaka i Hrvata.

Podjela državne imovine na hrvatsku, srpsku i bošnjačku, bila bi ustavno svođenje države na minorni servis federalnih jedinica, a sasvim izvjesno okončala bi u dokazivanju njene izlišnosti i nužnosti samodokidanja.

Nije slučajno iz RS-a na nož dočekan paket 5+2, koji je usvojio Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u BiH.

Ovaj paket uslovljava zatvaranje i povlačenje kancelarije OHR-a iz BiH ostvarivanjem pet ciljeva i dva uvjeta, a od kojih je prvi uvjet upravo trajno rješavanje statusa državne imovine.

Taoci rušitelja države

Period od usvajanja paketa 5+2 2008. godine obilježen je opstrukcijama na euroatlanskom putu BiH, zaustavljanju svih reformskih procesa i strašnim nazadovanjem BiH.

Ova politika je BiH, ali i međunarodnu zajednicu, učinila taocem rušitelja države koji ucjenama političkim haosom i ekonomskim umiranjem pokušavaju ostvariti ratni plan u miru, a cilj je očit - da nestane država BiH. 

Ukoliko se Bosna i Hercegovina smatra pravnom državom po univerzalnom kriteriju međunarodnog prava, onda po pitanju državne imovine ona ne može biti tretirana kao zemlja etničke demokratije. Ima u njoj više građana koje Dodik ne može ni izbrojati!

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.