Oglasi

Neugodna ostavština hrvatskog 'oca domovine'

Agencija AFP objavila je opširan članak u kojem problematizira vladavinu Franje Tuđmana kroz presudu šestorki u Hagu.
Franjo Tuđman, Gojko ŠušakAFP navodi da je Tuđman za većinu Hrvata i dalje heroj unatoč greškama u autokratskoj vladaviniEPA

Novinska agencija AFP objavila je opširan članak o naslijeđu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, navodeći na početku teksta da turisti koji zrakoplovom putuju u glavni grad Hrvatske slijeću u novu zračnu luku "Franjo Tuđman", nazvan po "ocu domovine", a koji se spominje u nedavnoj osuđujućoj presudi haškog suda.

Nedavna presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), piše AFP, ostala je u sjeni dramatične smrti bosanskohercegovačkog Hrvata Slobodana Praljka, koji je popio cijanid nakon što su mu suci potvrdili kaznu za ratne zločine tijekom 1990-ih u Bosni i Hercegovini.

Još veći značaj za Hrvatsku, navodi agencija, možda je imala sudačka ocjena Tuđmana, koji je umro 1999. i koji je za većinu Hrvata i dalje heroj zbog činjenice da je Hrvatska pod njegovom vlašću postala neovisna unatoč, kako navode, greškama u njegovoj autokratskoj vladavini.

Od komunističkog generala do nacionalističkog disidenta

U presudi haškog suda šestorici optuženih Hrvata, piše AFP, jasno je rečeno da je Tuđman dijelio njihovu zamisao o etničkom čišćenju muslimana u pokušaju ujedinjenja Hrvata u regiji, navodi agencija podsjećajući da je u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. između Hrvata, Srba i muslimana stradalo blizu 100.000 ljudi.

AFP podsjeća na burne reakcije u Hrvatskoj na hašku presudu, među kojima ističu ocjenu Novog lista, prema kojoj je "mrlja na hrvatskom vodstvu devedesetih dovela u pitanje sve ono što mislimo o sebi".

Unatoč presudi, navodi se, 18. godišnjica Tuđmanove smrti obilježena je 10. prosinca uobičajenim komemoracijama diljem Hrvatske.

"Tuđman je bio državnik. Znao je točno koji je njegov cilj i ostvario ga je, a to je bilo stvaranje Hrvatske", navodi AFP riječi umirovljenice Katarine Hrkač na komemoraciji Slobodanu Praljku, koja je održana dan nakon godišnjice Tuđmanove smrti.

AFP podsjeća i da je zagrebački Večernji list objavio specijal posvećen "ocu hrvatske države".

Tuđman je, podsjeća agencija, bio komunistički general koji je s vremenom, kako navode, postao nacionalistički disident, dodajući da je vodio Hrvatsku u razdoblju otcjepljenja od Jugoslavije i u četvorogodišnjem ratu sa srpskim pobunjenicima, koje je podržavao Beograd.

Pogled na rat kao "oslobodilački rat protiv srpskih agresora" općeprihvaćen je u Hrvatskoj, ali mišljenja o Tuđmanovoj ulozi u konfliktu u Bosni i Hercegovini nisu tako monolitna, piše AFP.

Klasić: 'Kult ličnosti i tabu tema'

"Hrvatski premijer Andrej Plenković, također iz HDZ-a, žestoko je kritizirao hašku presudu, inzistirajući pritom da je Tuđmanova politika prema Bosni i Hercegovini uvijek bila usmjerena prema očuvanju njezina teritorijalnog integriteta", navodi AFP.

Kako je za AFP rekao povjesničar Hrvoje Klasić, "nema nikakve sumnje da je vojno i političko vodstvo Hrvata u Bosni i Hercegovini bilo pod izravnim utjecajem dužnosnika u Zagrebu".

Klasić upozorava na stvaranje "neke vrste kulta ličnosti i tabu tema" u vezi s Tuđmanom.

"Svaka kritika Tuđmana ili njegove politike, na neki način, smatra se kritikom Hrvatske kao takve, što je katastrofalno", rekao je Klasić, kako prenosi AFP.

Bivša glavna tužiteljica haškog suda Carla del Ponte, podsjećaju, rekla je 2001. da je Haški sud bio spreman podići optužnicu protiv Tuđmana u trenutku kad je umro od karcinoma 1999. godine.

Unatoč uspješnoj borbi za neovisnost Hrvatske, Tuđman je vladao "čeličnom šakom", a vrijeme njegove vladavine, stoji dalje, obilježile su korupcija i privatizacijske prevare, koje su dodatno oštetile u ratu već uništeno gospodarstvo.

Tuđman, navodi agencija, nije mario za demokratske reforme, zbog čega je Hrvatska bila međunarodno izolirana.

Na Tuđmanovu sprovodu, na koji su Hrvati došli u desecima tisuća, bio je uočljiv izostanak stranih državnika, piše agencija.

Povratak imena i represivnih tendencija

Iako su se hrvatski čelnici koji su preuzeli vlast nakon Tuđmana, čak i oni iz njegove stranke, u početku distancirali od Tuđmanove kontaminirane ostavštine, pomak udesno 2012. donio je svojevrsni povratak Tuđmanova imena, ali i represivnih tendencija, navodi AFP.

U posljednjih nekoliko godina medijske su slobode u Hrvatskoj pale, piše AFP, dodajući da aktivisti upozoravaju na rastuću atmosferu netolerancije.

"Političari opet prihvaćaju Tuđmanovu negativnu baštinu i to je jako štetno", upozorava Vesna Teršelič iz Documente, udruge koja se bavi ratnim zločinima počinjenim u ratovima nakon raspada Jugoslavije, piše AFP.

Teršelič je dodala kako hrvatski premijer Plenković "propušta priliku" za ograđivanje Hrvatske od te ostavštine.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.