Nestašica vode prijeti šest milijardi ljudi: Balkan nije ugrožen

Procjenjuje se da približno 3,6 milijardi ljudi živi u područjima s potencijalom za nestašicu vode najmanje mjesec godišnje, a taj se broj može povećati na čak 5,7 milijardi ljudi do 2050. godine, navodi se u izvještaju UNESCO-a.

UN navodi da potražnja za vodom u svijetu raste za otprilike jedan posto godišnje i da će nastaviti znatno rasti u idućih 20 godina. Potrebna su nova rješenja u upravljanju vodnim resursima jer će inače do 2050. godine gotovo pet milijardi ljudi živjeti u područjima s lošim pristupom vodi, naglašava UNESCO.

Izvještaj tvrdi da se za takav problem trebamo usmjeriti na rješenja koja se zasnivaju na prirodi ili oponašaju prirodne procese za bolje upravljanje vodom. Primjeri su toaleti koji ne koriste vodu, sakupljanje vode i propusni kolnici.

Prošle sedmice obilježen je Svjetski dan voda, a tim povodom Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je da je u toj zemlji tokom 2016. došlo do značajnog povećanja količine urbanih otpadnih voda koje se pročišćavaju.

“Skok sa 4 na 22 posto prečišćenih otpadnih voda rezultat je puštanja u rad više novih uređaja za tretman urbanih otpadnih voda”, saopćeno je iz Agencije.

Pročišćavanje otpadne vode

Po količini pročišćene urbane otpadne vode Bosna i Hercegovina sada se uveliko približila zemljama iz okruženja, kažu iz Agencije za statistiku te države.

U Hrvatskoj se pročisti 37 posto, u Srbiji nešto više od deset posto, a u Sloveniji 57 posto urbanih otpadnih voda. U razvijenim evropskim zemljama taj postotak daleko je veći. U Holandiji je, naprimjer, gotovo 99 posto, a u Luksemburgu 97 posto, navode iz Agencije.

Svjetski institut za prirodne resurse (World Resource Institute) objavljuje podatke o obnovljivim vodnim resursima, koji pokazuju da je voda jedno od najvećih bogatstava regije.

Među regijama koje su najizloženije opasnosti da ostanu bez vode nalaze se Arabijski poluotok, zatim grupa azijskih zemalja, uključujući Iran, Pakistan, Kazahstan, Afganistan i Mongoliju.

Osim ovih zemalja, u Evropi je najugroženiji Kipar, dok su Peru i Čile najkritičniji u Južnoj Americi.

Zemlje regije bilježe veoma nisku izloženost riziku da ostanu bez vode. Najizloženija toj opasnosti jest Makedonija, koja se nalazi u grupi srednje izloženih zemalja, s indeksom 2,6. Na Kosovu i u Albaniji ta opasnost ocijenjena je kao srednje niska.

Ostale zemlje regije nalaze se u grupi gdje vlada niska izloženost riziku da ostanu bez tog ključnog resursa.

Izvor: Al Jazeera