Nervoza na Zapadu uoči sastanka Trumpa i Putina

Mogući ruski ustupak u Siriji mogao bi biti uvjetovan dogovorom o Ukrajini (EPA)

Predsjednici Rusije i SAD-a, Vladimir Putin i Donald Trump, sastat će se u Helsinkiju 16. jula.

Zbog spekulacija da će Trump priznati rusku aneksiju Krima, zapadni saveznici uoči sastanka ne spavaju mirno.

Nakon što je učinio sve što je mogao da uznemiri saveznike uvođenjem carina na izvozne proizvode i dovođenjem u pitanje sigurnosnog kišobrana NATO-a, predsjednik SAD-a susrest će se s Putinom u Helsinkiju.

“Činjenica da je ovo prvi veliki samit između Trumpa i Putina je važna, uzimajući u obzir kako je Trump u više navrata izrazio želju za popravljanjem odnosa s Rusijom”, smatra Eric Brattberg, direktor Evropskog programa na think tanku Carnegie Endowment for International Peace.

Trump je prošle sedmice na skupu u Montani odbacio zabrinutost da se previše približava Moskvi.

Dobri odnosi… sa svima

“Dobri odnosi s Rusijom, i dobri odnosi s Kinom, i dobri odnosi s drugim zemljama su dobre, a ne loše stvari”, rekao je tada Trump.

Blaise Misztal, iz neprofitne organizacije Bipartisan Policy Center, rekao je da bi NATO samit mogao odrediti ton sastanka Trumpa i Putina 16. jula.

“Putin će vjerojatno nastaviti sa svojom igrom širenja pukotina u jedinstvu saveznika, koje će se pojaviti na samitu NATO-a”, navodi Misztal.

Navodi o ruskom uplitanju u američke predsjedničke izbore iz 2016. godine nadvijaju se nad sastanak u Helsinkiju.

Nedavni nestranački izvještaj američkog Senata podržava pomenute navode o ruskom uplivu.

Međutim, Trump vjerovatno neće razgovarati o tom pitanju u Helsinkiju, smatra Brattburg.

Naglašava da je američki predsjednik “prethodno odbacio tvrdnje o ruskom utjecaju, rekavši da vjeruje Putinu koji tvrdi da to nije istina”.

Povratak iz izolacionizma

Trumpovi kritičari ističu da je on odabrao politiku unapređenja odnosa s Rusijom, dok se odnosi s Kanadom, Francuskom i drugim saveznicima pogoršavaju.

Trump optužuje tradicionalne saveznike da s njima Amerika ima trgovinske sporazume na svoju štetu i da nedovoljno plaćaju američku vojnu zaštitu.

Bivši američki ambasador pri NATO-u Daniel Fried američki zaokret u vanjskoj politici tumači kao ponovnu pojavu dugo vremena potiskivane američke tendencije ka izolacionizmu.

“Ta američka tradicija vratila se nakon 80 godina, a Trump ju je iskoristio”, upozorava Fried, koji sada radi u Atlantskom vijeću.

Nabi Abdulajev, politički i sigurnosni stručnjak za Rusiju, upozorava da sastanak Helsinkiju neće donijeti mnogo u smislu konkretnih političkih rezultata i da će dvojica državnika iskoristiti sastanak u promotivne svrhe.

Ukrajina i Sirija vjerovatno će biti važne teme razgovora.

Ukrajina, Sirija, Iran…

Trump želi povući američke trupe iz Sirije, a Putin je jedan od glavnih faktora u toj ratom razorenoj zemlji.

Međutim, Abdulajev upozorava da Rusija nije u poziciji da izgura Iran iz Sirije, što je ključni zahtjev Izraela, s kojim Trump ostaje u bliskim odnosima.

“Ruski utjecaj na Teheran nije dovoljan da nadvlada stratešku važnost Sirije za Iran”, rekao je Abdulajev.

Mogući ruski ustupak u Siriji mogao bi biti uvjetovan dogovorom o Ukrajini.

Trump je odbio isključiti mogućnost američkog priznanja ruske aneksije Krima iz 2014. godine, a to bi “blagoslovilo” promjenu evropskih granica upotrebom sile.

Bilo koji klin u Evropi, uključujući i nedavni turski zaokret prema Moskvi, iz ruske je perspektive pobjeda.

Međutim, Trump ne kontrolira sve i ne može ponuditi beskrajne ustupke.

‘Ne ugovarajte glupe poslove’

Naprimjer, američki Kongres izglasao je sankcije protiv Rusije.

Blaise Misztal smatra da bi Putin “mogao nastojati odvratiti Trumpa od veće odbrambene saradnje s Poljskom i baltičkim državama”, budući da Rusija ostaje nepovjerljiva prema američkim interesima u toj regiji.

“Nemojte dati nešto za ništa. Ne ugovarajte glupe poslove. Nije pogrešno raditi s Rusima, ali nemojte to preplatiti”, savjeti su Daniela Frieda predsjedniku Trumpu.

I dodaje za kraj: “Zapamtite ko su vaši prijatelji.”

Izvor: Agencije