(Ne)ravnopravnost spolova: Žene osuđene na mrvice

Pregled ulaganja u ženski sport u protekle tri godine (UN)

U protekle tri godine ženski sportski kolektivi su za finansiranje sa državnog nivoa dobili 113.200 (blizu 58.000 eura) od ukupno 3.723.000 KM (1,9 miliona eura) dodijeljenih sredstava.

Ovi podaci, koje možemo pronaći u analizi Agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena UN Women u BiH, jasno govore o stanju ženskog sporta u Bosni i Hercegovini, odnosno, snažnoj neravnoteži u izdvajanjima koja pogoduje muškarcima.

Kako promijeniti ove brojke, pitanje je koje već dugo muči ženske kolektive, od kojih su mnogi, baš zbog nedostatka finansija makar za životarenje, bili prisiljeni na gašenje. 

„Kako bi se unaprijedila ravnopravnost spolova u sportu, neophodno je da budžetska sredstva budu pravičnije i učinkovitije raspoređena kako bi doprinijela jednakom učešću žena i djevojaka, kao i muškaraca i dječaka, u sportskim aktivnostima i manifestacijama”, istakao je David Saunders, predstavnik UN Women u BiH.

Udjel od 4,63 posto

U analizi se kaže da je, slijedeći princip rodno-odgovornog budžetiranja kao strategije za ostvarenje cilja rodne ravnopravnosti, ali i bolje, učinkovitije i pravednije raspodjele javnih sredstava, na transparentan način, evidentno da svi relevantni akteri moraju raditi kako bi se ovi omjeri promijenili u korist razvoja ženskog sporta u Bosni i Hercegovini.

Ostvarivanje ravnopravnosti spolova navodi se kao jedan od ključnih ciljeva i u globalnoj Agendi 2030. za održivi razvoj. U njoj se naglašava kako je sport neophodan alat kojim se pomaže ženski razvoj i potiče osnaživanje žena.

Hurem: Ne želimo sudbinu ženske košarke

Dok naši muški fudbalski klubovi svaku pobjedu u evropskim takmičenjima slave kao pobjedu, u ženskom fudbalu stanje je drugačije.

Osim što je neprikosnoveni vladar u BiH, u kojoj je uvezao 16 naslova prvaka, Sarajevski klub SFK2000 postiže zapažene rezultate na evropskoj sceni, tačnije, Ligi prvaka, mnogo bolje u odnosu na muške kolege.

U ovoj sezoni, SFK2000 je došao do šesnaestine finala, gdje je igrao protiv engleskog Chelsea, o čemu muški klubovi mogu samo sanjati. To je bio treći nastup predstavnika BiH među 32 najbolje ekipe Evrope.

No, Samira Hurem, trenerica ekipe, koja je ujedno i selektor A reprezentacije BiH, kaže da, i pored toga što već godinama promoviše bh. ženski fudbal na evropskoj sceni, klub nema odgovarajuću finansijsku podršku od institucija.

„SFK2000 je napravio toliko toga za državu, a nismo niti blizu vrednovani kao muškarci. Nije se jednom desilo da od institucija tražimo pomoć, makar i minimalnu, a da naiđemo na zatvorena vrata. Ako pogledamo koliko se ulaže u muški fudbal, ono što mi dobijamo je minimum“, kaže Hurem.

Ona je dodala da se, ipak, nada da će SFK2000 vremenom jačati i na evropskoj sceni postizati  bolje rezultate, te da mu se neće ponovi sudbina ženske košarke u BiH.

Prema riječima Saundersa, potrebno je uvesti izričite kriterije promicanja ravnopravnosti spolova za dodjelu finansijskih sredstava sportskim udruženjima, klubovima i organizacijama, kao i direktne posebne mjere za veću afirmaciju sporta općenito, a zatim određenih sportova među djevojčicama i ženama i to na svim nivoima vlasti.

Kika Babić-Svetlin, stručna savjetnica u Agenciji za ravnopravnost spolova kaže da se trend polako mijenja. Ali, previše sporo da bi se ocijenio zadovoljavajućim.

Analiza u Sektoru za sport Ministarstva civilnih poslova BiH, koja je nedavno urađena na inicijtivu Agencije kako bi se utvrdio omjer muškaraca i žena korisnika tekućeg granta „Sufinansiranje sportskih manifestacija“ u trogodišnjem periodu od 2015. do 2017. godine, pokazuje da je učešće žena u korištenju budžetskih sredstava poraslo sa sramotnih 0,16 u 2015. na 4,63 posto u 2017. godini.

Mada je ocijenjeno da je trend povećanja izdvajanja za ženske klubove u ovom periodu pozitivan, nužni su novi koraci kako bi se omjer dodatno popravio.

„Izmjenama i dopunama Zakona o sportu BiH iz 2016. godine stvoren je pravni okvir za unapređenje rodne ravnopravnosti u sportu. Ovaj zakon uvodi odredbe koje zabranjuju diskriminaciju na osnovu spola i garantuju jednaku dostupnost i ravnopravno ucešce u sportu bez obzira na spol, kao i ravnopravnu zastupljenost muškaraca i žena prilikom imenovanja u sastav Vijeća za sport BiH. Takoder, Zakon uvodi i obavezu rodno odgovornog budžetiranja prilikom  predlaganja budžeta sektora za sport  i to je za sada jedini zakon u BiH kojim je predvideno rodno odgovorno budžetiranje“, navodi Babić-Svetlin.

Nužna statistika po spolu

Na pitanje koji su to konkretni prijedlozi da se sistemskim putem popravi stanje u ovoj oblasti, ona je odgovorila.

„U Odluci o kriterijumima za raspored sredstava tekućeg granta Ministrastva civilnih poslova ‘Sufinansiranje sportskih manifestacija’, među tematskim kriterijima treba uvrstiti kriterij da programi koji će se finansirati treba da doprinose afirmaciji ravnopravnosti spolova i većem učešću žena i djevojaka u sportu, kaže ona.

Samo 12 posto žena u upravljačkim strukturama

U strukturi upravljačkih tijela Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine i sportskih saveza BiH žene čine samo 12 posto, što je očigledno nedovoljna zastupljenost na mjestima donošenja odluka.

„Više žena na mjestima donošenja odluka, kao i pravična raspodjela budžetskih sredstava za ženski kolektivni sport preduslov su razvoja ženskog sporta u BiH”, zaključio je Saunders.

Uz to, nužno je, kako tvrdi, razvrstati statistiku po spolu u sportu kako bi se sistemski pratilo i analiziralo stanje i predlagale adekvatne mjere za unapređenje ravnopravnosti žena i muškaraca u ovoj oblasti, uključujući i pristup sredstvima za sportske sadržaje.

„Uz sve to, potrebno je osigurati da se u Strategiju razvoja sporta u BiH, koja nažalost još uvijek nije donesena, uključi strateški cilj, a to je unapređenje ravnopravnosti spolova i veće učešće žena i djevojaka u sportu, te programi i mjere za ostvarenje tog cilja. To su, recimo, javne rasprave o ženama u sportu, kampanje za motiviranje djevojčica i djevojaka za učešće u sportu, obuke o liderstvu u sportu, promocija sportistkinja kao uzora mladima, uklanjanje rodnih predrasuda i stereotipa, borbe protiv diskriminacije i slično“, kaže Babić-Svetlin.

Izvor: Al Jazeera