Nepoznata sudbina 7.000 nestalih u BiH

U ratu u BiH nestalo je 30.000 ljudi, a sudbina 7.000 njih i dalje je nepoznata, navodi se u izvještaju Međunarodne komisije za nestale osobe koji je predstavljen u Sarajevu.

Prema riječima direktorice ICMP-a Kathryne Bomberger, izvještaj “Osobe nestale uslijed oružanih sukoba tokom 1990-ih: Pregled stanja” je predstavio do sada najobuhvatniju analizu u BiH u procesu traženja nestalih osoba, prenosi Anadolija.

“U sukobima u BiH tokom 90-tih godina nestalo je skoro 30.000 ljudi. Hvala i Haškom tribunalu u pronalaženju nestalih osoba. BiH je prva koja ima Zakon o nestalim osobama i prva država koja ima institut za traženje nestalih”, kazala je Bomberger.

U izvještaju su, prema njenim riječima, posebno obrađeni podaci o 7.000 nestalih Srebreničana čija je sudbina i dalje nepoznata nakon pada Srebrenice.

Ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u BiH Edward Ferguson je kazao kako je prezentacija izvještaja izuzetno važan događaj koji je svjedok dostignuća koje je postigao ICMP.

“Eksperti ICMP-a  su naučnici i traže istinu bez statusa etničke pripadnosti i ovo je srčana nauka. Posebno su važni oni koji rade sa porodicama i koji traže nestale. Ovaj pregled stanja slijedi pozitivan trend i pokušavamo ga predstaviti cijeloj zemlji. To je jer njihov rad koji ovdje još nije okončan. Od 30.000 nestalih u BiH, više od 70 posto je do sada identificirano, a nekih 8.000 ljudi još uvijek nedostaje”, kazao je Ferguson.

Podignute brojne optužnice

Izvještaj je pokazao kako su većina nestalih u ratnom sukobu 90-tih godina u BiH muškarci, kojih ima blizu 87 posto. Pored toga, analizom nije utvrđena značajna razlika u stopi identifikacija između bh. entiteta Federacije BiH (74,83 posto) i Republike Srpske (72,18 posto).

ICMP je tokom svog djelovanja u BiH ostvario i saradnju sa Tužilaštvom BiH, kazao je glavni tužilac BiH Goran Salihović, te dodao kako je ova saradnja rezultirala podizanjem brojnih optužnica.

“Da bi napravili pomak koliko je moguće o problemu nestalih, intenzivirali smo saradnju sa svim segmentima koji su uključeni u ovaj proces. Zadužili smo sve tužioce iz tima od 38 tužilaca da u svom predmetu predvode ekshumacije i imamo rezultate nakon toga koji pokazuju da se to isplatilo. U 11 godina postojanja Tužilaštva BiH podigli smo 264 optužnice za ratni zločin . U regiji smo lider u tim procesima, a to razumljivo jer imamo najveći broj žrtava”, kazao je Salihović.

Dodao je kako je u posljednje dvije godine za ratne zločine optuženo 135 osoba.

Kako je kazao, među predmetima i optužnicama zastupljene su skoro sve vrste zločina.

“Svaki zločin je isti, a žrtve su uvijek u pravu. Tužilaštvo BiH je potražilo pomoć i od Predsjedništva BiH da dozvole da Oružane snage BiH učestvuju u eksuhmacijama i imali smo tu uspjeha. Na grobnici Tomašici otkriveno je oko 500 tijela i imamo indicije da ćemo tu otkriti još veliki broj tijela. Pored toga, odluka Predsjedništva BiH dala je saglasnost da Oružane snage BiH učestvuju i u ekshumacijama na lokalitetu Buća Potoka”, zaključio je Salihović.

Identifikacija po regijama

Predstavljene su i detaljne informacije o identifikaciji nestalih osoba u BiH raspoređenih prema regijama, od Krajine, preko Podrinja, Hercegovine, Sarajeva, Posavine do zapadne Bosne.

Predsjednik Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Amor Mašović podsjetio je na 1992. godinu, kada je Institut bio na početku svog rada.

“Kada sam te godine počeo ispisivati tužni imenik onih kojima su ratovi izbrisali tragove, nisam slutio tada da će taj imenik dostići broj od 30.000 u BiH. Kada sam poslije rata sa grupom ljudi 1996. godine po šumama i livadama oko Srebrenice počeo skupljati ostatke žrtava i otkrivati kasnije sekundarne grobnice i tijela bez dokumenata i ličnih podataka, činilo se da je nezamislivo da će ikada neko od njih biti identifikovan. U toj tami punoj bola i užasa pojavio se ICMP”, kazao je Mašović.

Predstavnica Regionalne koordinacije porodica nestalih osoba Seida Karabašić kazala je kako vjeruje u dalji rad ICMP-a te apelirala na sve nadležne institucije da daju svoj doprinos i pomoć Komisiji.

Pored detaljnih podataka o nestalim osobama u BiH, istraživanja i analize ICMP-a pokazale su kako “velika većina građana smatra kako potraga za nestalim osobama doprinosi pomirenju”.

Izvor: Agencije