Nemiri u katalonskim gradovima, deseci povrijeđenih u sukobima s policijom

U masovnim sukobima prosvjednika, ogorčenih zbog teških presuda zagovornicima katalonske nezavisnosti i policije, u katalonskim gradovima su u noći na srijedu ozlijeđene najmanje 74 osobe.

U Barceloni, Gironi, Lleidi i Tarragoni, četiri najveća grada Katalonije, u isto vrijeme su počeli prosvjedi koji su prerasli u sukob s policijom, javlja Hina.

Gradska policija procjenjuje da se u Barceloni, oko zgrade španjolske središnje vlade, okupilo najmanje 40.000 prosvjednika.

Uz povike “Na njih”, “Živjela slobodna zemlja” i “Ulice će uvijek biti naše”, prosvjednici su krenuli uklanjati željezne ograde, koje je ondje ranije tijekom dana postavila policija.

Maknuvši barijere, htjeli su se približiti zgradi španjolske Vlade, koju smatraju odgovornom za “nepravedne presude” svojim čelnicima, no zaustavila ih je interventna policija palicama i štitovima.

Postavljanje vatrenih barikada

Prosvjednici su ih zatim zasuli limenkama, bocama i bengalkama.

Pri tom su nosili zastave koje simboliziraju nezavisnost.

Katalonska policija, kojoj je stiglo pojačanje španjolske nacionalne policije, krenula je rastjerivati masu.

Prosvjednici su uzvratili postavljanjem vatrenih barikada, paleći kontejnere i gume.

Policijske sirene i zvuk helikoptera odjekivali su u noći.

Posljednji podaci policije govore da je 25 prosvjednika privedeno.

Slične scene uslijedile su i u ostala tri grada Katalonije, autonomne pokrajine s oko 7,5 milijuna stanovnika na sjeveru Španjolske.

Nema teško povrijeđenih

Premda su katalonska Vlada, osuđeni političari i bivši predsjednik katalonske Vlade Carles Puigdemont danima pozivali na mirne i nenasilne prosvjede, čini se da je strpljenje popustilo kod tisuća mladih prosvjednika.

Oko ponoći je šest prometnica bilo blokirano.

Katalonska policija pozvala je stanovnike da se ne približavaju zonama s barikadama te je koristila sredstva za rastjerivanje prosvjednika.

Ozlijeđene su 74 osobe, no niti jedna teško, izvijestila je hitna pomoć.

Sukobi su trajali satima, nakon čega se oglasila španjolska Vlada priopćenjem, u kojem je navela kako je njen “cilj jamčiti sigurnost i suživot u Kataloniji te da će to, ako treba, postići čvrstinom, odgovarajućom mjerom i jedinstvom”.

Premijer Pedro Sanchez je zbog nastale situacije otkazao za srijedu planirani put u sjeverni grad La Corunu, gdje je trebao prisustvovati dodjeli novinarskih nagrada.

Visoke zatvorske kazne

Potpredsjednik katalonske Vlade Pere Aragones pozvao je preko Twittera prosvjednike na smirivanje.

“Nemojmo im dati ono što traže. Nemojmo im pokloniti Članak 155. Udaljimo se od nasilnih i neopravdanih akcija”, poručio je.

Španjolska Vlada je u listopadu 2017. godine, kao odgovor na referendum o nezavisnosti, kojeg je bio zabranio Ustavni sud i posljedično proglašenje republike Katalonije, posegnula za Člankom 155. Ustava, kojim je na nekoliko mjeseci preuzela direktno upravljanje iz Madrida nad Katalonijom, gdje je raspisala izbore.

Bio je to drugi dan prosvjeda, nakon što je u ponedjeljak 131 osoba bila ozlijeđena u sukobu prosvjednika i policije, od kojih jedna teško.

Prosvjedi su uslijedili nakon što je u ponedjeljak Vrhovni sud u Madridu osudio devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne od devet do 13 godina zbog organiziranja nezakonitog referenduma 2017. i proglašenja “Republike Katalonije”.

Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.

Prosvjedi su najavljeni za čitav tjedan, a sindikati koji podržavaju samostalnost pozvali su stanovnike na opći štrajk u petak.

Razne organizacije najavile su dolazak na prosvjed u Barcelonu.

Junqueras: Samo će nas ojačati

Oglasio se u međuvremenu i bivši potpredsjednik katalonske Vlade Oriol Junqueras, koji je osuđen u ponedjeljak na 13 godina zatvora, rekavši u razgovoru za agenciju Reuters kako će zatvaranje zagovornika nezavisnosti samo ojačati pokret za odcjepljenje Katalonije od Španjolske.

Suci Vrhovnog suda u Madridu osudili su 50-godišnjeg Junquerasa zbog poticanje stanovništva na ustanak te korištenje javnog novca za referendum 2017. godine, kojeg je bio zabranio Ustavni sud.

Čelnik Katalonske republikanske ljevice – ERC sudjelovao je prije dvije godine u posljedičnom proglašenju samostalne “Republike Katalonije”, koja, međutim, nije zaživjela.

“Samo demokracija i politika mogu riješiti ovaj sukob. Njegovo nerješavanje demokratskim putem sve će ga više i više produbljivati. Mi nećemo prestati misliti ono što mislimo… Presuda ovog tipa samo će učvrstiti naša uvjerenja”, naveo je Junqueras u e-mailu poslanom preko svojih suradnika Reutersu.

“Izvršena je osveta, a ne pravda, pa zbog toga odgovaram na ova pitanja iz zatvora. No, pokret za nezavisnost je snažan i konsolidiran. Uvjeren sam da ga ova presuda neće oslabiti nego upravo suprotno, ojačati”, izjavio je.

Junqueras najavljuje žalbu pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

“Nikada, nikada, nikada pokret za nezavisnost nije djelovao nasilno. Nikada. Ni kada nas je bilo malo koji smo izlazili na ulice, niti sada kada nas je više od dva milijuna“, rekao je on.

Torra najavljuje novi referendum

Pokret za nezavisnost je proteklih godina na ulice uspijevao izvući stotine tisuća osoba u nenasilnim okupljanjima u autonomnoj pokrajini Kataloniji s oko 7,5 milijuna stanovnika na sjeveroistoku Španjolske.

“Uvjeren sam da će se ovaj sukob riješiti na biralištima. Mi, Katalonci, ne bojimo se biračkih mjesta. Štoviše, nalazimo se u zatvoru jer smo postavljali glasačke kutije i organizirali referendum. Uvjereni smo da će prije ili kasnije referendum biti neizbježan”, izjavio je Junqueras.

U utorak je predsjednik katalonske Vlade Quim Torra rekao kako će organizirati novi referendum, no nije spomenuo kako, niti kada.

Vrhovni sud Španjolske je poručio kako referendum ne može biti zakonit prema španjolskom Ustavu.

Na pitanje koju bi poruku poslao pokretu za nezavisnost, Junqueras je odgovorio: “Mi ćemo izdržati i nećemo pokleknuti.”

“Nikada se nismo predavali. pa nećemo niti sada. Zatvor i egzil su nas učinili snažnijima te ojačali naša istinski demokratska uvjerenja.”

SAD poziva na umjerenost

Sjedinjene Američke Države zatražile su od katalonskih prosvjednika “umjerenost” u reakciji na sudsku presudu političarima koji su 2017. godine organizirali referendum o nezavisnosti, podsjetivši kako predsjednik Donald Trump želi “snažnu i jedinstvenu Španjolsku”.

“Kako je predsjednik jasno dao do znanja, SAD podržava snažnu i jedinstvenu Španjolsku. To je unutarnja stvar Španjolske, koja nastavlja biti važan saveznik u NATO-u te važan partner SAD-a”, izvijestila je španjolska novinska agencija EFE, navodeći neimenovanu glasnogovornicu američke vlade.

“Pozivamo na umjerenost one uključene u prosvjede te sve pozivamo na djelovanje u skladu sa španjolskim zakonom”, dodala je glasnogovornica.

Nekoliko desetaka osoba u utorak je prosvjedovalo pred španjolskim veleposlanstvom u Washingtonu, tražeći “slobodu za političke zatvorenike”.

Trump je i u listopadu 2017. godine, kada je španjolska Vlada na nekoliko mjeseci preuzela direktno upravljanje Katalonijom, kao odgovor na proglašenu neovisnost, podržao cjelovitost Španjolske.

Evropska unija bez reakcije

Prosvjedovalo se i pred zgradom Europske komisije, koja je odbila komentirati presudu katalonskim zagovornicima nezavisnosti, naglasivši da se radi o unutarnjoj stvari Španjolske.

“Europska komisija ne komentira odluke nacionalnih sudova. Oko ove teme je naša pozicija dobro poznata i nije se promijenila. To je, i nastavlja biti, unutarnja stvar Španjolske, koja se treba riješiti sukladno ustavnom poretku”, rekla je Mina Andreeva, glasnogovornica EK-a za španjolsku novinsku agenciju EFE.

Potom se ispred zgrade EK-a u Bruxellesu okupilo nekoliko desetaka zagovornika neovisnosti Katalonije, među kojima i Carles Puigdemont, zastupnik u Europskom parlamentu te bivši predsjednik katalonske Vlade, pod čijim je vodstvom bio organiziran referendum o samostalnosti.

Uz njega je bilo i troje članova njegove bivše Vlade koji se također nalaze u Belgiji.

Katalonija, autonomna pokrajina na sjeveru Španjolske, od uvođenja demokracije u Španjolsku 1978. godine, ima svoju vladu, parlament, policiju, škole, bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama.

Središnja vlada u Madridu upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom.

Stanovnici Katalonije podijeljeni su po pitanju pune neovisnosti.

Izvor: Agencije