Neka se stopostotno zatvori grad

Borci na Žuči - 1993. (Šefko Hodži?)

Piše: Šefko Hodžić

Zovite, molim  vas, sve okolo, neka se stopostotno zatvori grad. Nikakvi autobusi ne smiju više dolaziti… Ma, ne smije proći ništa ni iz Semizovca, ni iz Ilijaša…. Nek se zatvore Hadžići, nek se zatvori Ilidža…

Ovo su inserti iz telefonskog razgovora koji je 6. aprila 1992. sa nepoznatim saradnikom vodio Radovan Karadžić, u to vrijeme predsjednik SDS-a Bosne i Hercegovine, sada haški optuženik. Bez sumnje, Karadžić nije sam donio odluku o početku opsade Sarajeva, nego su to uradili predsjednik Srbije Slobodan Milošević i vrh Jugoslovenske narodne armije.

Žuč, decembar 1992.

U decembru iste godine izvedena je i čuvena operacija „Koverat“, kojom je komandovao Vehbija Karić. U operaciji je trebalo da učestvuje 10.000 boraca, a u proboj je preko Jahorine i Trebevića krenulo nešto više od 300. „Deblokadu“ je izvršio samo jedan borac – Harun Hodžić, koji je sam ušao u Sarajevo. Ostali su se vratili, a 48 ih je poginulo.

Nekoliko dana kasnije uslijedila je operacija „Gora“, kojom je trebalo izvana deblokirati Sarajevo preko Semizovca i Vogošće.  Najdalje je otišla grupa mudžahedina, koja se zaklela da će ući u Sarajevo ili poginuti. Svi su poginuli.

Na kraju, u junu i julu 1995. Generalštab Armije RBiH izveo Sarajevsku operaciju koja je imala i tajni naziv  „T“, odnosno  „Tekbir“. Cilj joj nije bio samo deblokada, nego oslobađanje Sarajeva. Operaciju je zahtijevao predsjednik Alija Izetbegović. Neki komandanti korpusa su gorljivo zagovarali operaciju, neki bili protiv. Protiv je bio i komandant general Rasim Delić. Kad je general Delić rekao Izetbegoviću da Armija još nije spremna da izvede takvu operaciju, Izetbegović mu je odgovorio da će, onda, on s narodom osloboditi Sarajevo.

U operaciji, kojom je komandovao Rasim Delić, učestvovale su jedinice svih korpusa osim Petog. Ukupno – 43.000 boraca. Iako je oslobođeno dosta prostora, operacija nije uspjela, jer Sarajevo nije deblokarano.

Deblokirano je tek u Dejtonu, političkim dogovorom.    

Jedinice Armije Bosne i Hercegovine više puta su pokušavale da deblokiraju Sarajevo. Paradoks je da su najviše izgleda imali u drugoj polovini aprila 1992, kada su oslobodili dobar dio Ilidže i borbe vodili kod hotela. Tada su se ispriječili tenkovi JNA i zaustavili ih.

Poznato je da je opsada Sarajeva bila je najduža u istoriji. Trajala je 1.479 dana! Za to vrijeme glavni grad Bosne i Hercegovine rušile su i njegove građane ubijale posade više od 600 artiljerijskih oruđa, 100 tenkova, 60 oklopnih transportera, te iz pješadijskog naoružanja dvadesetak hiljada pripadnika Vojske i MUP-a Republike Srpske, JNA,  paravojnih jedinica iz Srbije i Crne Gore, te dobrovoljaci iz Rusije, Rumunije i još nekih zemalja.

Ali, sve su to izdržale Sarajlije, pa i glad, žeđ, studen… I sačuvali multietničnost, duhovitost i pokazali neviđenu hrabrost u odbrani svoga grada.

Omiljeni komandant Prvog korpusa Armije BiH Mustafa Hajrulahović Talijan volio je da kaže kako je Sarajevo – odbranila ljubav!   

Izvor: Al Jazeera