Oglasi

Nedovoljna pomoć žrtvama seksualnog nasilja

Ujedinjeni narodi procjenjuju da u BiH ima od 20.000 do 56.000 žrtava seksualnog nasilja koje se desilo tokom rata.
Kod žena žrtava silovanja i dalje postoji izuzetno visok stepen straha da progovore o toj temiAnadolija

U organizaciji nevladinog udruženja TRIAL (Track Impunity Always) u Banjoj Luci održan je okrugli sto o temi "Stigma zbog izostanka institucionalne, ali i opšte društvene podrške za preživjele žrtve seksualnog nasilja i silovanja tokom rata u BiH“, javlja Anadolija.

"Iako su se tokom rata u Bosni i Hercegovini silovanje i drugi oblici seksualnog nasilja događali hiljadama žena, većina onih koje su preživjele te stravične zločine i sada se suočava sa njihovim posljedicama“, rečeno je u uvodnom obraćanju.

Mnoge od njih su, nažalost, tek nedavno počele o tome govoriti, interesirati se i tražiti svoja prava zbog činjenice da je ratno silovanje do prije nekoliko godina još bilo tabu tema.

Nedostatak podrške

"Šutnja o onome šta su preživjele potiče od straha od počinitelja, straha od razotkrivanja njihovih iskustava od partnera, djece, uže okoline te straha od šire društvene stigmatizacije koja je prisutna bez obzira na njihovu društvenu, etničku ili vjersku pripadnost. Njihov položaj u društvu još više pogoršava i dovodi do dodatne viktimizacije, nedostatka rasprostranjenog društvenog, prije svega institucionalnog, ali i vaninstitucionalnog priznanja i podrške za pretrpljeno tokom rata“, naglasila je predstavnica TRAIL-a  Lejla Mahmut.

Prema njenim riječima, BiH još nema potpune podatke o broju žrtava silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja, ali procjene UN-a govore o broju od 20.000 do 56.000.

"Podatak koji imamo je da na teritoriji Federacije BiH, gdje je zakon povoljniji za žene i muškarce žrtve ratnog seksualnog nasilja, ima oko hiljadu osoba koje po tom osnovu primaju materijalnu naknadu kao civilne žrtve rata. U Republici Srpskoj Zakon o civilnim žrtvama rata je izuzetno nepovoljan i ne dozvoljava žrtvama da podnesu zahtjev za naknadu zbog isteka roka za ostvarivanje tog prava. No, treba istači da i prije isteka tog roka žrtve seksualnog nasilja morale su dokazati da za posljedicu imaju 60 posto i više stepen tjelesnog oštećenja“, dodala je Mahmut.

Iz tih razloga, istakla je, situacija je za žrtve u RS-u nepovoljnija, pogotovo ima li se u vidu činjenica da većina tih žena živi na društvenoj margini, egzistencijalno su ugrožene i uskraćene za kontinuiranu socijalno-psihološku podršku, ali i pravnu podršku vlasti da ostvare svoja prava.

Podozrenje umjesto empatije

U istraživanju UN-a o nasilju nad ženama, njegovim uzrocima i posljedicama, objavljenom prošle godine, navedene su i preporuke u kojima se poziva BiH da poboljša položaj preživjelih seksualnog nasilja, te  naglašava važnost utvrđivanja i kazivanja istine o ratnim zločinima nad ženama bez obzira na njihovu vjersku ili etničku pripadnost, kao i prepoznavanje načina na koji stid, trauma i strah od stigmatizacije sprečavaju žrtve da progovore.

Gordana Vidović, predstavnica nevladine organizacije "Nada" iz Modriče, koja se bavi pružanjem pravne pomoći ženama žrtvama silovanja i seksualnog nasilja, istakla je da u RS-u nikada nije postojala politička volja da se bilo šta uradi kako bi se pomoglo ženama žrtvama.

"I zakon koji mi imamo tako je koncipiran da žrtve nemaju mogućnost da bilo koje pravo ostvare. Istovremeno, šira društvena zajednica, umjesto empatije, na njih gleda s podozrenjem, pa čak i žene koje su bile spremne da konačno progovore javno na sudu o torturama koje su preživjele, tu dokumentaciju ustupile su udruženjima logoraša u RS-u i ti dokumenti su nestali“, navela je Vidović.

Navela je da kod žena žrtava silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja i dalje postoji izuzetno visok stepen straha da progovore, a nevladine organizacije koje se bave podrškom takvim ženama, zbog saradnje s partnerima iz Federacije BiH i iz političkih krugova u RS-u, nastoje se predstaviti kao protivnici i samih žrtava.

"Ovim ženama se strašno politički manipuliše i moraće se još dugo i još mnogo raditi na podizanju kako njihove tako i svijesti ukupne javnosti da promijeni svoj odnos prema njima“, naglasila je Vidović.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.