Naučnici omogućili virtuelan obilazak Velike piramide u Gizi

Projekat Scan Pyramids nedavno je objavio otkriće velike i tajnovite šupljine u piramidi (EPA)

Grupa naučnika koja je prošle sedmice objavila da je otkrila veliku šupljinu unutar Keopsove piramide u Gizi osmislila je turu virtuelne stvarnosti koja omogućuje posjetiteljima da se ‘teleportiraju’ te istraže unutrašnjost građevine.

Koristeći se 3D tehnologijom, Scan Pyramids Project omogućuje posjetiteljima da stave virtuelne naočale i krenu iz svoga doma na vođenu turu unutar Velike galerije, Kraljičine odaje, da se prošetaju drugim drevnim prostorijama koje turistima nisu dostupne pri klasičnoj turi.

“Zahvaljujući toj tehnici, možemo se teleportirati u Egipat u samu piramidu i to u grupi i s vodičem”, kaže Mehdi Tayoubi, jedan od voditelja projekta Scan Pyramids koji je 2. novembra objavio otkriće velike i tajnovite šupljine u piramidi. 

Japanski i francuski stručnjaci objavili su otkriće te praznine za koju još ne znaju čemu je služila, nakon dvogodišnjih istraživanja tog slavnog kompleksa piramida u Gizi. Pritom su se koristili tehnologijom poznatom kao mionska tomografija kojom se otkrivaju promjene u gustoći unutar golemih kamenih struktura.

Sama šupljina nije vidljiva tokom virtuelne ture i pojavljuje se kao tačkasti oblak. 

Grupna tura

“Ono što je novo u virtuelnoj stvarnosti je da više niste izolirani već vas je nekoliko, u grupi ste, može ići zajedno s porodicom. I možete doprijeti do mjesta do kojih uobičajeno ne možete u stvarnoj piramidi”, kaže Mehdi.

Iako dijelom osmišljena kao zabavno iskustvo, “zajedničko uranjanje” u piramidu omogućuje naučnicima da poboljšaju tehnologije kojima se koriste da istraže šupljinu u piramidi i njenu svrhu.  

Velika ili Keopsova piramida, koja se u antičko doba smatrala jednim od sedam svjetskih čuda, izgrađena je za vladavine faraona Keopsa između 2509. i 2483. prije Krista. 

Visoka 146 metara najveća je egipatska piramida u Gizi, predgrađu glavnog egipatskoga grada. Sve do izgradnje Eiffelovog tornja u Parizu 1889. Keopsova piramida smatrala se najvišom građevinom koju je u više od 4.000 godina sagradila ljudska ruka.

Svjetlo izvan Sunčevog sistema

Iako postoje ulazi u piramidu i komore u raznim dijelovima, velik dio unutrašnje strukture bio je neistražen sve dok tim instituta HIP iz Francuske nije prodro u nju metodom koja se bazira na detektiranju miona.

Te elementarne čestice nastaju kad se svjetlo izvan Sunčevog sistema, a emitiraju ga eksplodirajuće zvijezde, blještave nebule i susjedne galaksije, sudare s atmosferom Zemlje. Te čestice padnu na Zemljinu površinu i prođu kroz njezine strukture, uključujući Veliku piramidu. 

“Mionska tomografija doista se poboljšala zahvaljujući tome što se koristi na piramidi i mislimo da će se primjenjivati i na drugim poljima”, kaže Tayoubi.

Gledajući kroz 3D naočale, posjetitelji mogu vidjeti goleme kamene piramide kao da su stvarni i prošetati se virtualnim hodnicima, komorama i skrivenim prostorima. 

Tura uključuje i zvukove Kaira i njegova bučnog saobraćaja koji se prigušuju kako se posjetitelj približava piramidi.  

Otprije je poznato da se u piramidi nalaze tri goleme komore te niz hodnika i prolaza, od kojih je najpoznatija 47 metara dugačka i osam metara visoka Velika galerija. 

U Keopsovoj piramidi nalaze se prostori za koje naučnici vjeruju da su ih graditelji osmislili kako bi spriječili urušavanje građevine, tako što smanjuju pritisak teških kamenih blokova. Iznad Faraonove komore, naprimjer, pet je takvih prostora. 

Jedan od vođa tima, Hany Helal sa Univerziteta u Kairu vjeruje da je šupljina prevelika da bi imala tu namjenu, ali konačne zaključke ipak prepušta stručnjacima.

Izvor: Agencije