NATO vježba: Demonstracija sile ugrožena virusom

Teško je očekivati da će NATO sasvim otkazati „Defender Eureope 20“ jer bi to bio ozbiljan poraz (EPA)

U pozadini agonije izazvane pandemijom korona virusa gotovo neopaženo odvijaju se pripreme za najveći pokreti vojnih snaga NATO-a u Evropi nakon Hladnog rata – vojna vježba “Defender Europa 20“. Od početka godine na evropski kontinent, u najveće luke Italije, Holandije, Belgije i Njemačke pristižu teretni brodovi sa američkim oklopnim vozilima, artiljerijom i borbenom tehnikom. Dok se evropski aerodromi zatvaraju za civilni saobraćaj radi prevencije širenja pošasti korone, na njihove piste slijeću desetine specijalnih vojnih letova sa američkim vojnicima! Kao da se Evropi ne događakorona, NATO gomila snage i noćnim željezničkim transportima usmjerava ih prema istočnoj granici Saveza, u Poljsku.

Činjenica da je vojna vježba vrlo malo medijski zastupljena i objašnjena evropskoj javnosti, učinila ju je skoro tajnom misijom. Zatim, to što se odvija u sjeni i uprkos globalnoj zdravstvenoj krizi pokrenula je čitav niz špekulacija i geoplitičkih tumačenja o čemu se tu radi. Dio teorija čak povezuje tajming vježbe (27.4. – 22.5.2020.) sa očekivanim vrhuncem zaraze procjenjujući da je pandemija zapravo ključni dio nekakve zavjere, čak da je ona izazvana kao biološko oružje protiv neprijatelja. Ovakve teorije zaključuju da “Defender Europa 20“ uopće nije samno vježba!

‘Strateška odbrambena operacija’

Stvari su ipak mnogo jednostavnije. Vojno-strateški aspekt sasvim je poznat, a geopolitički aspekt i aktuelni politički trenutak zaslužuju ozbiljnu analizu.

Iz dokumenata objavljenih na web-stranicama NATO-a vidljivo je da je vježba planirana još prošle godine, a najavljena u oktobru pa, dakle, nije nikakva tajna. Oprema se iz SAD doprema još od januara i to podrazumjeva stotinjak vojnih konvoja sa zapada Evrope do Njemačke i Poljske gdje će biti glavno poprište niza povezanih manjih manevarskih „ratnih igara“ u sklopu vježbe. Kao posmatrači pozvani su Rusija i sve članice OESS tako da nema nikakve tajne zavjere.

No, definirani cilj vježbe, a i neki njeni delikatni dijelovi, izazvali su prve iskre među supersilama. Naime, NATO uvježbava „stratešku odbrambenu operaciju“ na istočnoj granici članica (Poljska, Estonija, Letonija i Litva) i za to su planirali u zonu operacija uvesti čak 37.000 vojnika, od kojih 20.000 Amerikanaca, te 33.000 komada oklopnih, artiljerijskih, protuzračnih i drugih oruđa i opreme.

Sve je to alarmiralo Moskvu pa je predsjednik Vladimir Putin, aludirajući na rizike ljudskog faktora, upozoravajuće izjavio: „ NATO se toliko opasno približio ruskim granicama da u slučaju incidenta ruska strana nema vremena crvenom linijom kontaktirati Pentagon i moraće odmah odgovoriti, a tada neće biti pobjednika!“ Bila je to jasna aluzija da se Rusija prepoznala kao jedini potencijalni protivnih NATO-a i naglasila svoju spremnost na sukob, ako se desi.

Procjenjujući sadržaj vježbe vojni analitičari tvrde da je njena svrha – izgradnja strateške spremnosti za odbranu razmještanjem efikasne borbene sile u Evropi. Taktički cilj je – uvježbavanje brzog premještanja trupa iz SAD na teritoriju evropskih saveznika u ekvivalentu teške divizije američke vojske i u što kraćem roku.

Nadalje, NATO nastoji reafirmirati i dokazati nedavno osporeno jedinstvo i interoperabilnost pa je Komanda Alijanse, naravno uz dominaciju SAD, prvobitno bila uključila armije iz 18 zemalja od kojih neke nisu članice, nego u statusu „saveznika“ poput Gruzije sa 8.000 vojnika! Odmah po okončanju „Defender Europa 20“ koncem maja održaće se i vježbe nacionalnih armija u Poljskoj i Gruziji, što će svakako koordinirati opet NATO.

Sve su to poruke Moskvi na koje ruska diplomatija odgovara: „Ova je vježba apsolutno neopravdana, jer je planirana na pretpostavci da Europa očekuje rusku invaziju. Sve što mi radimo kao odgovor na prijetnje NATO-a našoj sigurnosti, radimo isključivo na našem teritoriju. Naše nuklearno oružje razmješteno je isključivo na našem teritoriju, za razliku od američkog. Naravno, Moskva ne može ignorirati vježbu, ali će reagirati tako da ne isprovocira nepotrebne rizike”, rekao je Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova.

Baltik je ‘Ahilova peta’ NATO-a?

Scenarij ovog događaja uključuje čitav niz manjih taktičkih vježbi, od forsiranja vodenih prepreka, sudara zamišljenih protivnika pri čemu će poljske jedinice glumiti „Ruse“ (zbog kompatibilnosti naoružanja i mogućnosti oponašanja ruske vojne doktrine), pa do pomorsko-zračnog desanta na teritoriju baltičkih zemalja.

U tome učestvuju elitne snage NATO armija – borbene grupe iz američkih oklopnih i zračnih divizija, jedna konjička divizija, dva američka kopnena korpusa pješadije, elitni britanski korpus za brze reakcije (sudjelovao i u intervenciji u BiH 1995.), pomorske mehanizirane divizije poljske vojske, kombinirani dansko-poljski korpus i još niz jedinica komandosa, vojnih obavještajaca, elektronskog izviđanja, veze, logističkih i drugih pratećih službi.

Planirani manevri pod nazivom „Swift Response 20“, možda otkrivaju tajnu dimenziju čitave operacije. Tokom nje elitne američke zračne snage – 82. lovačko-bombarderska brigada, 173. brigada sa „nevidljivim“ bombarderima Lockheed F-117 Nighthawk  te 6. brigada poljske vojne avijacije izvršit će desant jurišnih specijalnih snaga, a zatim i slijetanje u Letoniju i Litvu. Tada bi elitne jedinice NATO-a bile najbliže ruskoj teritoriji. To Ruse čini nervoznim, jer će upravo u vrijeme desanta (9.5.) ruska vojska i javnost biti zaokupljeni proslavom Dana pobjede nad fašizmom i paradom na Crvenom trgu.

Međutim, cjelokupna situacija u tom regionu i poznati odnos vojnih snaga ipak ukazuju na rusku superiornost te da ovdje nisu Rusi ugroženi. Uvježbavanjem opisanog desanta NATO otkriva vlastitu „Ahilovu petu“ – Baltik. Relevantne procjene vojnih eksperata sa Švedskog instituta za odbranu i američke vojne korporacije RAND govore da bi u slučaju stvarnog sukoba vojsci Ruske Federacije trebalo najviše sedam dana za zauzimanje sve tri baltičke države. Također, i procjene za situaciju daljeg prodora ruskih snaga u unutrašnjost Poljske govore da bi za prebacivanje multinacionalnih snaga Alijanse na istočni front u ekvivalentu dovoljnom za efikasnu odbranu na kopnu trebalo bar mjesec dana! To je druga slaba tačka NATO-a u odnosu na Rusiju.

Poruke i skrivene namjere

Uzme li se sve ovo u obzir, moguće je da je vježba samo pokriće za dopremanje, a zatim i ostavljanje borbenih sredstava. Bilo bi to značajno ojačavanje odbrane istočne granice Saveza i balansiranje odnosa snaga. Ovo je sasvim realna je pretpostavka, a njen dodatni smisao bilo bi pariranje dopremanju ruskog PZO sistema S-400 i Pancir-S1 u Srbiju, koji su također stigli u okviru „vježbe“vojski Srbije i Ruske Federacije prošle godine. SAD i NATO su oštro reagirali na prisustvo ruskih sistema na Balkanu, a sada se revanširaju na isti način.

Nadalje, drugi razlog za dovlačenje pojačanja na istok pod okriljem vježbe je nova vrlo agresivna taktika hibridnog rata Rusije čak i prema državama koje su članice Saveza, kao npr. Crna Gora i Makedonija ili su aspiranti, kao BiH. Drastičan primjer nasilnog ruskog upliva u američku zonu interesa je Ukrajina, gdje NATO nije uspio ovladati potencijalnim vatrenim pozicijama za strateške raketne sisteme na istoku Ukrajine (Donjeck, Lugansk, Harkov).

To je stvorilo bojazan da bi, u slučaju uspješnog destabiliziranja članica na Balkanu, Moskva mogla započeti slične operacije u baltičkim zemljama. Iz Moskve se već neko vrijeme može čuti relativiziranje aktuelnog statusa bivših članica Varšavskog ugovora sa jasnom intencijom njihovog vraćanje u svoju sferu uticaja. Sve to ukazuje da je NATO zaista u defanzivi te da, nakon naglog i brzog širenja po raspadu VA i SSSR-a, NATO nije učinio dovoljno da učvrsti politički i ekonomski uticaj kao ni vojnu kontrolu na „osvojenom“ prostoru. Tome je svakako doprinijela američka površnost u realizaciji projekata širom svijeta i globalna raspršenost. Naravno, i evropska lijenost, ekonomska uljuljkanost u konfor i vojno-politička inferiornost prema stvarnim silama. Rusija je to osjetila i svjedočimo njihovoj ekspanziji vrlo suptilnim ekonomskim sredstvima i hibridnim operacijama.

Korona virus ugrozio vježbu!

Međutim, razvoj događaja pokazuje kako i planovi najmoćnijih imaju slabe tačke. Rastuća pandemijska kriza već je natjerala Italiju, Norvešku i prije nekoliko dana Njemačku da odustanu od učešća u vježbi. Ove države sve resurse preusmjeravaju u borbu protiv pandemije jer „ne žele ugroziti zdravlje vojnika i građana“. Nakon što je EU proglasila zatvaranje granica NATO je objavio zaustavljanje pomorskih konvoja i daljih transporta koji su na putu ka Evropi.

Na stranici Pentagona već je objavljeno da će doći do redukcije manevara. Savezu će sada na raspolaganju biti borbena tehnika i oprema koji su već dopremljeni u zone operacija, a to je oko 70 posto borbene tehnike uz izostanak ljudstva iz ove tri zemlje. Teško je očekivati da će NATO sasvim otkazati „Defender Eureope 20“ jer bi to bio ozbiljan poraz, kako vojno-strateški zbog neostvarenih ciljeva, tako i simbolično-psihološki, jer je vježba zamišljena kao demonstracija sile prema Rusiji, a Savez bi se pokazao nesposobnim da prevaziđe čak i nevidljivog neprijatelja, korona virus. Bila bi to blamaža koju SAD, NATO i još neki saveznici sebi u ovom trentku ne smiju dozvoliti.

Izvor: Al Jazeera