Oglasi

Nasilje i glad: Ogromne posljedice zatvaranja škola u svijetu

Gotovo 24 miliona učenika u svijetu bi moglo napustiti školu sljedeće godine, prema podacima UN-a.
Više od 870 miliona učenika još nije u mogućnosti da pohađa nastavu, podaci su UNICEF-aEPA

Piše: Virginia Pietromarchi

Kone Gininkita, učitelj u predškolskoj nastavi i osnovnoj školi u gradu Sangouine na zapadu Obale Slonovače, zabrinut je da se možda neki od njegovih studenata neće vratiti u školske klupe ove godine. 

Procjenjuje da će 10 posto njih odustati od škole jer su njihove porodice gurnute u još dublje siromaštvo zbog ekonomskog šoka uslijed pandemije korona virusa. 

“Bojim se da će upasti u kriminal i svakakve vrste poroka”, rekao je za Al Jazeeru u telefonskom razgovoru. 

Ako se njegovi strahovi pretvore u stvarnost, njegovi učenici postat će dio brojke od gotovo 24 miliona učenika u svijetu koji bi mogli napustiti školu sljedeće godine, prema podacima UN-a. Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres ovo je nazvao “generacijskom katastrofom”. 

“Dokazi efekta zatvaranja škola na učenje djece, ali također i na njihovo sveukupno stanje, su preplavljujući”, rekao je Robert Jenkins, čelnik UNICEF-a zadužen za globalno obrazovanje, istaknuvši da je, što duže djeca ostanu van škole, manja šansa za njihov povratak. 

“Djeca iz marginaliziranih zajednica plaćaju najvišu cijenu, tako da smo svjedoci produbljivanja nejednakosti”, rekao je. 

Na vrhuncu zatvaranja zbog pandemije u aprilu, blizu 1.6 milijardi djece je bilo izvan škole dok je više od 180 vlada nametnulo privremeno zatvaranje, što je dodatno pojačalo ovu edukacijsku krizu. 

Danas, više od 870 miliona učenika još nije u mogućnosti da pohađa nastavu, navodi UNICEF. 

Svjetska banka predviđa da ako se ne poduzmu drastične akcije kako bi se prevazišla ova kriza, napredak postignut naporima za boljim obrazovanjem siromašne djece će biti uništen. Čak i prije pandemije, 53 posto djece u zemljama sa niskim i srednjim primanjima nisu bila u mogućnosti da čitaju i razumiju jednostavni odlomak teksta do dobi od deset godina. 

Digitalna podjela

Dok su neke zemlje uspjele da umanje efekte zatvaranja škola uspostavljajući online nastavu, gotovo 500 miliona djece, trećina svjetske populacije djece koja ide u školu, nije imala pristup učenju na daljinu, prema podacima UNICEF-a.

Ovo se dešavalo različito od zemlje do zemlje, odražavajući postojeće nejednakosti, uključujući digitalne podjele. U subsaharskoj Africi, naprimjer, gdje je gotovo pola populacije nema pristup struji, 120 miliona učenika, gotovo polovina svih u regiji, nije imala mogućnost online nastave. 

Zbog ovih barijera, digitalizacija nastavnog procesa je samo dio rješenja, i fokusiranje na njega bi dovelo do toga da ova djeca pate u tom smislu, kaže Abdirahman Mahamud, visoki zdravstveni zvaničnik koji koordinira istraživanjem veze između COVID-a 19 i djece za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO). 

Ističući da online učenje nije jedina opcija, Maria Van Kerkhove iz WHO-a pozvala je vlade da prioritiziraju otvaranje škola uprkos određenom nivou rizika. 

“Škole se mogu otvoriti sigurno u situacijama gdje se virus kontrolira. Postoje alati kojima se smanjuje prenos virusa kojima se spašavaju životi. Mi to možemo”, rekla je Van Kerkhove. 

“Škole ne djeluju u izolaciji, djeluju u zajednicama i ako kontrolirate prenos virusa u zajednicama, možete otvoriti škole sa određenim mjerama”, dodala je. 

Najviša cijena

Pored negativnog utjecaja na nastavni proces, zatvaranje škola ima veće posljedice. 

“Škole, pogotovo za ranjive porodice, daju i druge stvari potrebne za život kao što je kvalitetna prehrana, pristup zdravstvenoj njezi kao što je vakcinacija, sigurnosti… sve što je sada ugroženo u vremenu kada je to još više potrebno”, kaže Mahamud. 

Kao rezultat toga, odsustvo sigurnosne mreže koju daju škole izlaže djecu još više nasilju, iskorištavanju za rad, ranim brakovima i drugim formama eksploatacije. 

U globalnom istraživanju organizacije Save the Children u kojem je učestvovalo više od 25.000 djece i onih koji brinu o njima navodi se da se tokom zatvaranja škola nasilje u porodici udvostručilo. Procenat djece koja su doživjela nasilje kod kuće porastao je sa osam posto na 17 posto, kada djeca nisu išla u školu. 

Prvi put u 20 godina, svijet je doživio porast iskorištavanja djece za rad, saopćila je Međunarodna organizacija rada (ILO), dok se procjenjuje da 152 miliona djece već radi što ih može izložiti većem riziku od COVID-a 19. 

Takav teret, međutim, ne nose jednako dječaci i djevojčice. “Veoma smo zabrinuti zbog poništavanja mnogih napredaka koji su napravljeni u proširivanju pristupa školi za djevojčice”, rekao je Jenkins. 

“U Istočnoj Africi trebalo je puno truda da se djevojčice vrate u škole, ali kada ekonomska kriza pogađa roditelje, to će se prvo odraziti na njih. Utjecaj ćemo da vidimo u sljedećoj godini ili u sljedeće dvije godine, u smislu dječijih brakova i izgubljenih prilika, zbog dodatnog tereta na domaćinstvo koje obično pada na djevojčice”, rekao je Mahamud. 

Nakon pojave ebole u 2014 i 2015, Fond Malala je objavio da su zbog zatvaranja škola u Siera Leoneu, Gvineji i Liberiji, stope upisivanja djevojčica u škole opale, dok je samo u Siera Leoneu trudnoća kod tinejdžerki porasla sa 30 na 65 posto, podaci su UNDP-a. 

Moguća rješenja

WHO, zajedno sa UNESCO-om i UNICEF-om, objavio je smjernice kako ponovo otvoriti škole, insistirajući na tome da bi njihovo zatvaranje trebalo biti posljednja i privremena mjera na lokolanom nivou, u zajednicama sa velikim prenosom virusa. 

“Ohrabrujemo da škole budu prioritet dok se društva otvaraju kako bi se osigurao nastavak obrazovanja uprkos potencijalnim rizicima od zaraze”, rekao je Mahamud.

Izvor: Al Jazeera

 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.