Naše zvijezde u kosmičkom mraku

Piše: Krešimir Dujmović

Godina 2012. je ostavila za sobom niz senzacija i priča koje su obišle svijet s ovu stranu orbite, no to ne znači da je u kozmičkom mraku vladala sezona kiselih krastavaca. Evo svemirskih evenata koji su obilježili proteklih 365 dana:

Neustrašivi Felix

Kako ubiti tri muhe jednim udarcem demonstrirao je Felix Baumgartner, austrijski skydiver koji je 14. listopada svojim skokom ‘s ruba svemira’ trostruko ušao u povijest.

Četrdaesettrogodišnjak se bacio s rekordne visine od 39.045 metara, pri slobodnom padu postigao rekordnu brzinu od 1,342 km/h i time postao prvi čovjek koji je probio zvučni zid bez transportnog vozila, da se tako izrazimo.

Događaj je pratio višemilijunski auditorij diljem globusa, a Baumgartnera je tijekom pothvata mentorski vodio Joseph Kittinger koji se i sam survao iz helijskog balona (s, doduše, nešto manje visine) još daleke 1960. godine. 

Nekako logično, ‘neustrašivi Felix’ je odmah po dodiru s tlom najavio kako se povlači iz svijeta megalomanskih visinskih skokova. Sljedeća misija:  posvećivanje obiteljskom životu i poslu helikopterskog pilota spasilačke službe u Švicarskoj.

Svemirski triatlon

Sunita Williams je proizvela daleko manje medijske buke u protekloj godini, no to ne znači da zaostaje za Baumgartnerovim rekordima.

Američka astronautkinja ima pod skafanderom najviše vremena provedenih u svemiru za  ženu, baš kao i najveću minutažu svemirskog hoda u istoj kategoriji. Prvo za sada broji 195 dana, ne računajući misiju na kojoj trenutno sudjeluje, dok je cifra za potonje 50 sat i 40 minuta. Kakogod, 2012.-u je obilježila prvim svemirskim triatlonom.

Sunita je u na Međunarodnoj svemirskoj postaji protrčala 6.4 km, odbiciklirala 29 km i otplivala 0.8 km. 

Pojašnjenje: radi se o pokretnoj traci za trčanje, stacionarnom biciklu i dizanju utega na posebnom uređaju u NASA-i poznatijem kao Advanced Resistive Exercise Device u mjeri koja odgovara naprezanju mišića pri plivanju od 800 metara.

Zemlja se raspjevala

Da nam planet ima sluha znanstvenici znaju već poduže vrijeme, no tek smo u protekloj godini dobili hi-fi zvučni zapis Zemljinog pjeva.

Naravno, u svemiru nema zvučnih valova jer nema niti zraka, no Zemlja pjeva u radijskim valovima koje je zabilježila NASA-ina sonda nazvana The Storm Probe, a čiji je zadatak iscrtati gustoću nabijenih čestica u intenzivnim radijacijskim zonama oko planeta.

Nema umjetnosti bez boli, rekao bi Bob Dylan, pa tako i Zemljine glasnice koje podsjećaju na zavijanje kitova imaju svoju mračnu konotaciju: Na dotičnim radijskim valovima elektroni dobivaju eksplozivnu energiju, poput surfera, te se pretvaraju u ‘elektrone ubojice’ – štetne za ljude i elektroniku. Kako postoje dvije sonde, za skoru je budućnost najavljena stereo snimka.

Supermjesec

Puno se toga pripisivalo punom mjesecu – luđaštvo, nesanica, ekstremne plime, no postoji dan u godini kada mu možemo pripisati nešto dokazivo. To da je otprilike 14 posto veći i 30 posto svjetliji. Fenomen se popularno naziva supermjesec ili perigejski Mjesec i posljedica je činjenice da se pun Mjesec  dešava u trenutku kada je najbliži Zemlji.

U 2012. to se zbilo 5. svibnja, u 2011. 19. ožujka. Premda prema većini modernih studija ne postoji veza između punog Mjeseca i kriminala, bolesti i ljudskog ponašanja, postoji nerazriješena psihološka stavka vezana za nj.

Naime, pun Mjesec u blizini horizonta izgleda neprirodno velik ukoliko ga se gleda kroz drveće, zgrade ili koju drugu vizualnu prepreku.

Novi planeti

Još u siječnju 2012. Keplerov program u NASA-i objavio je otkriće 26 novih planeta u 11 novih sunčevih sustava. Jasno da u bezdanu svemira postoji neprebrojivo mnoštvo planeta, no to nas ne bi trebalo obeshrabriti u zaključku da smo dosada otkrili njih 729 s još 2,300 kao mogućnosti.

Galaksija nam je prepuna planetima svih veličina i orbita, a među 26 novih najmanji je jedan i pol put veći od Zemlje dok su najveći veći od Jupitera, rekao je Doug Hudgins iz Keplerovog programa.

Iz svemira u muzej

Nakon 30 godina NASA je u srpnju 2011. obustavila svoj Space Shuttle program, a nakon Disoveryja, Enterprisea i Atlantisa, na svoje je muzejsko konačište u listopadu krenuo i Endeavour, posljednji od navedenih space shuttleova. Prvi se puta vinuo prema zvijezdama 1991. te prešao oko 198 milijuna kilometara u 25 letova.

Na putu do Kalifornijskog znanstvenog centra gdje je sada izložen, Endeavour je vozio standardnim prometnicama na oduševljenje lokalnog stanovništva. Jest da je trebalo ukloniti neka ulična svjetla i kablove ne bi li grdosija mogla proći.
 
Odlazak Neila Armstronga

Nakon 43 godine rečenica ‘Ovo je mali korak za čovjeka, gigantski korak za čovječanstvo’ ne zvuči ništa manje aktualno. Još uvijek nismo nogom kročili niti na jedno drugo svemirsko tijelo, a izgovorio ju je Neil Armstrong, prvi čovjek na Mjesecu.

Armstrong je preminuo 25. kolovoza u 82. godini života, uslijed komplikacija nastalih po operaciji srčane premosnice. Sasvim netipični heroj, samozatajan i nesklon glorificiranju svojeg lika i djela, Armstrong se nakon uspješne misije Apolla 11 povukao iz svemirskog programa te radio kao glasnogovornik i član nadzornog odbora u nekoliko kompanija.

Vrbovali su ga kako demokrati tako i republikanci no odbio je politički se svrstati. Poznato je kako je zagovarao veću autonomiju državnih vlada nauštrb one federalne te se protivio ulozi SAD-a kao svjetskog policajca.

Sa medijskim auditorijem od oko 600 milijuna ljudi, što putem televizije što radija, slijetanje Apolla 11 na Mjesec napraćeniji je singularni događaj u povijesti.

Izvor: Al Jazeera