Oglasi

Napori za smirivanje nesuglasica između SAD-a i NATO-a

Vojni budžet evropskih članica NATO-a i Kanade porastao je prošle godine za 3,8 posto i to se smatra 'važnim, ali ne i dovoljnim'.
Stoltenberg je pozvao države članice da uvjere Washington u povećanje izdavanja za odbranuReuters

Piše: Labib Fahmi, Brisel

Američki ministar odbrane James Mattis u prvoj posjeti jednog zvaničnika Trumpove administracije Evropi, gdje je učestvovao na sastanku ministara odbrane država članica NATO-a u Briselu, poručio je da njegova država gubi strpljenje zato što evropski saveznici ne povećavaju izdavanja za odbranu, dok Evropljani nastoje smiriti nesuglasice.    

Uoči samog sastanka generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je države članice da uvjere Washington u povećanje izdavanja za odbranu. U svom uvodnom govoru izjavio je kako je, prema statistikama, vojni budžet evropskih članica i Kanade porastao za 3,8 posto u 2016. godini, odnosno 10 milijardi dolara, dodajući da je to "važno, ali ne i dovoljno".

Čini se da ove izjave nisu bile dovoljne da se smiri američki saveznik. Stoga je američki ministar obrane James Mattis poručio evropskim kolegama u svom obraćanju: "Amerikanci ne mogu brinuti za buduću sigurnost vaše djece više od vas samih. Dužan sam pred vama biti jasan u vezi s političkom realnošću u SAD-u i iznijeti vam u konkretnom smislu poštene zahtjeve američkog naroda. Amerika će ispuniti svoje obaveze, ali ako vaše nacije ne žele vidjeti da Amerika smanji posvećenost ovom savezu, svaka vaša prijestonica mora pokazati da podržava našu zajedničku odbranu."

Od 27 država članica NATO-a samo Ujedinjeno Kraljevstvo, Poljska i Grčka odvajaju dva posto svog bruto domaćeg proizvoda za odbranu, što znači da Amerika snosi više od 70 posto ukupnih troškova NATO-a.

Nicolas Gros-Verheyde, stručnjak za pitanja odbrane, za Al Jazeeru kaže da je dostizanje cilja od dva posto BDP-a za odbranu obaveza još od 2014. godine, a očekuje se da će biti ostvaren do 2024. Međutim, Mattis traži od saveznika da pokažu namjeru da ostvare taj cilj u što skorije vrijeme.  

Gros-Verheyde dodaje: "Da bi se u to uvjerio, američki ministar odredio je rok državama članicama do kraja godine, nakon čega se mogu kreirati nacionalni planovi za svaku državu pojedinačno kako bi se prisilile na postizanje dogovorenog cilja."

Smirivanje tona

Čini se da je ton penzioniranog američkog generala bio dosta blaži od Trumpove retorike za vrijeme kampanje, kada je opisao NATO kao "zastarjeli" savez koji je zaostavština iz Hladnog rata. Mattis je pokušao ublažiti te izjave odmah po dolasku u sjedište NATO-a, koji smatra svojim "drugim domom". Naglasio je da savez "ostaje čvrsti temelj za Sjedinjene Američke Države i transatlantske odnose".

Mattis je obavljao dužnost glavnog komandanta NATO-ove savezničke transformacijske komande od 2007. do 2009. godine, što je strateška funkcija. Osim toga što nastoji smiriti strahove saveznika Washingtona, on želi ostvariti i najbolje što može kad je riječ o boljoj podjeli tereta unutar NATO-a.

Gros-Verheyde smatra da će ova "kriza" biti prolazna imajući u vidu da Washington veoma dobro zna da mu je NATO potreban za pokazivanje snage. Države članice NATO-a također su svjesne da im je izrazito potreban američki "odbrambeni kišobran", naročito u svjetlu aktuelnih "terorističkih" prijetnji. Upravo će zato svi raditi na provedbi obaveza, na što je ukazao i sam Stoltenberg.  

Dodaje da bi Washington, svojom trenutnom snagom, mogao nametnuti promjene u odnosu NATO-a prema Rusiji u vezi s njenim učešćem u ratu protiv "terorizma", suprotno želji ostalih članica saveza. Ističe da bi jedinstvena evropska odbrana "mogla promijeniti odnos snaga sa Sjedinjenim Državama, ali da je ta nada još uvijek nedostižna".

Izvor: Al Jazeera