Oglasi

Nakon Macronovog 'ne': Je li Zaev napravio korak više?

Samim činom ostavke Zoran Zaev još se jednom izdvojio od ostalih političara sa zapadnog Balkana jer je pokazao principijelnost, smatraju analitičari.
Zaev je najavom odlaska učinio ono što bi rijetko koji političar na balkanskim prostorima napravioEPA

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron blokirao je eurointegracijski put Sjeverne Makedonije, a s njom i Albanije, čime je po mišljenju mnogih – i u Europskoj uniji i na Balkanu – napravio veliku, čak i povijesnu grešku. Iz perspektive Skoplja uzaludnom se pokazala žrtva, koja je podrazumijevala promjenu imena i državnog ustava. Macronovo "stop" izazvalo je buru na političkoj i društvenoj sceni Sjeverne Makedonije, a premijer Zoran Zaev odlučio se odstupiti početkom 2020., prepustiti upravljanje državom tehničkoj vladi i čekati izbore najavljene za 12. travnja.

"Sve ono što je uradio premijer Zaev, stavljajući svoju čast i ugled, ali i interese stranke i građana, promijenivši i ime države, stavljeno je na kocku. A dobio je – ništa. Sve je uložio, sav napor mu je bio u euroatlantskim integracijama, na štetu unutrašnjih reformi, da bi na kraju izgubio sve. I onda je normalno da kaže: 'Evo ostavke'", kaže dobro upućeni izvor, zahtijevajući anonimnost.

Zaev je učinio ono što bi rijetko koji političar na balkanskim prostorima napravio – odstupio je iako nije izgubio na izborima, iako nije izgubio parlamentarnu većinu, iako nije završio na sudu i iza rešetaka, kako su neki drugi u ne tako dalekom susjedstvu svojedobno završili.

Samim činom ostavke, smatra Nano Ružin, rektor FON univerziteta u Skoplju, još se jednom izdvojio od ostalih političara sa zapadnog Balkana, "jer je pokazao principijelnost".

"Kada vas prevare oni koji su obećavali datum za početak pregovora i to se ne desi, razumljivo je za takvog čoveka, hrabrog političara koji je i fizički bio pretučen i raskrvavljen u Sobranju 2017, da želi zadržati čisto lice i dostojanstvo", dodaje Ružin.

Macron kao Le Pen

"Činom ostavke Zoran Zaev je hteo da pokaže međunarodnoj zajednici da je napravljena velika nepravda prema Severnoj Makedoniji i svemu što je uradila njegova vlada od dolaska na kormilo države", konstatira Nano Ružin, ali i upozorava na odluku Emmanuela Macrona:

"Niko, ali baš niko nije očekivao da će Makron praktično da imitira pozicije Marin Le Pen u pogledu integracije država zapadnog Balkana. Namerno upotrebljavam izraz 'integracija', a ne 'proširenje' jer Severna Makedonija i Albanija teritorijalno pripadaju Evropi. Makron je pre dve godine na čuvenom govoru na Sorboni pokazao jednu kosmopolitsku i federalističku dimenziju svoje evropske ličnosti, ali je tada Le Pen reagovala u smislu 'Zamislite, naš predsednik nastoji i da Zapadni Balkan uvuče u EU.'"

Primjećuje kako je Zaev, kako bi to uradili drugi, "mogao da tera svoj mandat do kraja", ali se odlučio na ovaj čin. Podsjeća i kako je kompromisom s Grčkom o imenu države "ponudio 'model tolerancije' za sve sporove u regionu", ali i smatra kako je najavom povlačenja početkom sljedeće godine "napravio pravi izbor, čime može biti uzor za svakog političara koji doživi neuspeh".

S pravom su razočarani – svi

I analitičar Jasmin Redžepi konstatira kako je Zaev "s pravom razočaran, kao i cijela makedonska i europska javnost", ali i dodaje kako "nemogućnost Macrona da uvidi štetnost svoje odluke za budućnost Sjeverne Makedonije nije odgovornost Zaeva". Objašnjava kako se Zaev nada da će "na prijevremenim izborima dobiti mandat da formira vladu zbog nastavljanja već započetih reformi građenja države po europskom modelu, bez razlike slijedio li ulazak u EU ili ne".

"Ali to je mač s dvije oštrice jer, sudeći po rezultatima prošlogodišnjeg referenduma, teško da su građani spremni odabrati proeuropsku opciju, posebno ako im se ne nudi prijem zauzvrat, a već su podnijeli tako veliku žrtvu promjenom imena", ukazuje Redžepi.

Prenosi i kako civilni sektor smatra da je "raspisivanje prijevremenih izbora preuranjena i zbrzana reakcija, te da je trebao iskoristiti mandat da ispuni svoja obećanja, pa da na temelju toga na redovitim izborima potraži podršku građana za novi mandat". "Ovako, bez dovoljno ispunjenih predizbornih obećanja, dovršenih reformi, sigurnog ulaska u NATO (francuski je Senat ratificirao, ali Macron nije potpisao), provedene pravde prema funkcionerima prošle vlasti, čiji slučajevi nemaju sudski epilog, nema dovoljno aduta za pobjedu i maltene lagano prepušta vlast čelniku opozicije Hristijanu Mickoskom", dodaje Redžepi.

Viši interesi države ipak važniji

Suad Missini, izvršni direktor Centra za društvena istraživanja, također smatra kako bi potez Zaeva "u normalnim okolnostima bio pokazatelj integriteta jednog političara u prostoru gdje je integritet gotovo misaona imenica", što je, po njegovu mišljenju, "za pohvalu". Ipak, smatra, da su "viši interesi države u ovom specifičnom trenutku bili važniji od ostavke premijera".

Kao i Redžepi, ni Missini nije uvjeren u jednostavnu pobjedu vladajućih na predstojećim izborima. Čak se "boji da Zaev preoptimistički očekuje da će ostvariti rezultat koji će mu donijeti stabilnu vlast".

"Zaev smatra da na izborima treba biti nagrađen za dosadašnji postignuti uspjeh, ali je Macron maksimalno doprinio da se taj uspjeh relativizira. A to će desnica maksimalno iskoristiti jer ima dobre podloge za to", upozorava Missini.

Apsurdni francuski argumenti

Suad Missini prepričava kako je prije pola godine imao susret s francuskim veleposlanikom u Skoplju te ga upozorio na sve rizike, "potencirajući da ih već izvjesno članstvo države u NATO-u neće umanjiti". I tada je rekao kako su "francuski argumenti apsurdni jer blokiraju rješavanje problema na koje se i sami ti argumenti odnose".

"Macronova nepromišljena i krajnje neodgovorna odluka ubija napore da se održi proevropska ideja i naročito legitimitet Europske unije i njezinih institucija, što daje krila retrogradnim snagama, što će se i ispoljiti u izbornom rezultatu. Umrtviti reformske procese na srednji rok najgori je ishod koji se može zamisliti nakon svih napora i bolnih kompromisa napravljenih u posljednje dvije godine", smatra Missini.

Nasuprot njima, Ružin smatra da Zaev ima velike šanse ponovno osvojiti vlast jer su "sećanja na sistem autoritarnog populizma iz vremena Nikole Gruevskog još sveža". Svjestan je da "postoji određeno razočarenje među njegovim pristalicama, ali niko u Severnoj Makedoniji ne želi vraćanje u prošlost".

"Ukoliko Zaev izgubi, to je kraj jednog hrabrog i emotivnog poštenog političara. Opozicija nastoji da izmisli i prikači neke kriminalne afere. Međutim, da biste sudili o njemu, treba razgovarati sa njim i upoznati ga. Neposredan, ponekad naivan, ali uvek srdačan i pozitivan. Ubeđen sam da će ostati i konačno dovesti svoju zemlju do evroatlanskih integracija", kaže Ružin.

Jedno 'ne' Francuzima rezultiralo s dva negativna odgovora

Emil Kirjas, potpredsjednik Liberalne internacionale, ukazuje da odluku o odgodi proširenja treba gledati u kontekstu unutarnjih događanja u Europskoj uniji, pri čemu je Pariz, na odbijanje njihove kandidatkinje za Europsku komisiju Sylvie Goulard, odgovorio dvostrukim odbijanjem novih kandidata, a onda i svih pitanja vezana uz proširenje Unije.

"Nije pitanje početka pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije jedino odgađanje samih rokova koje je Unija zadala sebi tijekom ove godine. Naime, odgođen je Brexit već jedanput, odgađa se imenovanje nove Komisije za najmanje mjesec, te se odgađaju i sva pitanja vezana uz proširenje EU-a. Tijekom prethodnog tjedna, kada je, po svim analizama, Unija počinila povijesnu pogrešku odgađanjem makedonskih i albanskih ambicija za članstvo, isto tako je bilo odgođeno i pitanje otvaranja novih poglavlja u tekućim pregovorima sa Srbijom i Crnom Gorom", podsjeća Kirjas.

Napominje i kako sve odluke koje donosi EU, ili sva ta odgađanja, izravno utječu i na unutarnju politiku samih zemalja, bilo da su to članice Unije ili kandidati za članstvo. Doduše, primjećuje, "francusko 'ne' za Sjevernu Makedoniju i Albaniju utječe na političko stanje u tim zemljama, koje su svakako puno nestabilnije nego zemlje članice".

Prilika za opoziciju

Ocjenjujući Macronovu odluku "katastrofalno pogrešnom i kratkovidom", Missini smatra da će ona "umrtviti unutrašnji politički proces u zemlji i zakočiti sve reforme na najmanje godinu, jer će toliko biti potrebno da se sve institucije konstituiraju nakon izbora sljedećeg proljeća, imenuju novi funkcioneri i 'odradi' godišnji odmor". Upozorava i kako je "sasvim neizvjesna sudbina krivičnih predmeta koje je pokrenulo specijalno javno tužilaštvo, kao i novi zakon o tužilaštvu, o kojem već dugo pregovaraju premijer i vođa opozicije, koji je i bio glavni kočničar ovih procesa".

Odbili Sjevernu Makedoniju zbog Albanije

U cijeloj priči o odbijanju Sjeverne Makedonije i Albanije, i Emilu Kirjasu učinilo se zanimljivim analizirati Macronovu izjavu nakon završetka samita EU-a, kad je rekao da je jedini mogući konsenzus bio da se odobri početak pregovora samo sa Sjevernom Makedonijom, ali bi to izazvalo nestabilnost u regiji te prosvjede Albanaca gdje god živjeli.

"U prijevodu to znači da je Elizejska palača svojim kalkulantskim 'ne' napravila analizu da je odgoda početka pregovora sa Sjevernom Makedonijom u ovom trenutku manji rizik za stabilnost u samoj Sjevernoj Makedoniji i njenom direktnom okruženju od eventualnog odvajanja dvije države tijekom ovog samita. Time je i sam Macron potvrdio da je promjena metodologije pregovora za članstvo od manje važnosti od eventualnih geopolitičkih posljedica ovih nesretnih odluka", ukazuje Kirjas.

"Taj proces je suštinski jer je posljednji pokušaj da se građanima vrati već izgubljena nada da je pravda u zemlji uopšte moguća, a to je suštinski momenat koji bi građane motivisao da bi se uopšte pojavili na biračkom mjestu", smatra Missini.

Upozorava i kako se neće održati ni popis stanovništva, koji je bio najavljen za proljeće, pa će "haotični izborni spiskovi i dalje ugrožavati legitimitet izbornih rezultata". "Neće biti ni novog izbornog modela koji je bio toliko očekivan – naime, jedna izborna jedinica i otvorene liste. Neće biti ni reforme javne administracije, bezbjednosnog aparata ni poboljšanja investicijske klime", konstatira.

Nema alternative članstvu u Uniji

Nakon odbijenice iz Pariza počele su kalkulacije o eventualnoj Macronovoj ponudi tzv. strateškog partnerstva. Zaev je to odbio, rekavši kako nijedna ideja, osim punopravnog članstva u Uniji, nije prihvatljiva.

Redžepi smatra da "alternativa" za članstvo u EU, osim učlanjenja u neki manji regionalni klub na marginama Unije, ima i "goru varijantu – otvoreno svrstavanje među saveznike Rusije". Uz to, Missini ukazuje i na kineski financijski utjecaj, jer su iz Kine najavili kreditirati poslove s najmanje 100 milijuna dolara.

"Iako su se politički čelnici na sastanku kod predsjednika države Steve Pendarovskog usuglasili da ne postoji druga alternativa osim punopravnog članstva u EU-u, nema garancija da neće biti pritisaka i za takve pogubne opcije. A ako pobijedi oporba, nedavanje datuma za pregovore bit će im veliki alibi da ostanu na vlasti još nekoliko mandata, produljavajući gdje su stali u travnju 2017. i ne pomičući se na putu ka EU-u ni za korak", upozorava Redžepi.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.