Oglasi

Nakon dogovora s Turskom moguće uklanjanje ograda

Mislim da će Slovenija 100 posto maknuti ograde, za Mađarsku ne znam, ocijenio je hrvatski premijer Zoran Milanović.
Uz Mađarsku i Sloveniju, ograde je na granicu postavila i MakedonijaEPA

Dogovor Europske unije s Turskom trebao bi znatno usporiti priljev izbjeglica u Hrvatsku i dovesti do micanja ograde na granicama, barem kada je riječ o Sloveniji, izjavio je hrvatski premijer Zoran Milanović nakon summita EU - Turska.

Na tom su susretu Unija i Turska postigli sporazum o akcijskom planu, prema kojem će Turska dobiti financijsku pomoć od tri milijarde eura, a zauzvrat će pomoći zaustavljanju izbjegličkog vala prema Europi.

Ujedno je to i dio šireg dogovora, koji uključuje i oživljavanje turskih pristupnih pregovora.

"Mislim da će to usporiti priljev. To neće odjednom stati, ali ići će polako", rekao je Milanović nakon završetka summita.

Izrazio je i uvjerenje da će, bude li Turska ispunjavala postignuti dogovor, doći do uklanjanja barem slovenske ograde na granici s Hrvatskom.

"Meni te ograde i smetaju, ali na kraju krajeva to je njihova stvar. Mislim da će ih Slovenija 100 posto maknuti, a za Mađarsku ne znam", rekao je.

Prema njegovom mišljenju, nedjeljni sastanak čelnika EU-a i turskog premijera Ahmeta Davutoglua bio je vrlo koristan.

"Trebalo je to i ranije organizirati. Ubuduće će biti dva sastanka godišnje. Na kraju je vrlo dugo govorio premijer Davutoglu i bilo je korisno čuti i saznati neke stvari. Turska je u ozbiljnom problemu i ne treba im ništa zamjerati", rekao je nakon sastanka Milanović.

'Jako dug proces' turskog pristupanja Uniji

Još je rekao kako se Turska počinje približavati EU, ali da će to biti "jako dug proces", jer Turska teško može ispuniti neke zahtjeve koji su isti za sve zemlje kandidatkinje.

"Primjerice, ako se otvori financijsko poglavlje, koje predviđa neovisnost Središnje banke, to su takvi uvjeti koje Turska iz niza makroekonomskih razloga ne može ili ne želi ispuniti, jer naprosto vodi takvu monetarnu politiku. To je samo jedan primjer, a da ne govorimo o ljudskim pravima i svim tim kriterijima koji su užasno visoki, što mi u Hrvatskoj jako dobro znamo", rekao je Milanović.

Na pitanje je li EU dala previše ustupaka Turskoj, Milanović je rekao da, prema njegovom mišljenju, to nije slučaj.

"Što se mene tiče, nije dala nikakve ustupke, ali ima onih koji smatraju da jest. Državama koje imaju loše bilateralne odnose s Turskom ovo je bila gornja granica, a nama je to nekako razumno i u financijskom smislu, jer tri milijarde eura ne ide u tursku blagajnu nego na troškove", kaže Milanović.

Sastanak s Turskom održan je u neuobičajenom formatu, jer Uniju na summitu s trećim zemljama obično predstavljaju predsjednici njezinih institucija, Europskog vijeća i Komisije. Ovaj put na sastanku su bili i čelnici svih zemalja članica, što govori o tome koliko je Turska važna Europskoj uniji za rješavanje izbjegličke krize.

Zbog velikog priljeva izbjeglica europske su se zemlje našle pod golemim pritiskom i, u nedostatku zajedničkog rješenja, počele su donositi individualne mjere koje su ozbiljno uzdrmale šengenski prostor, jedno od najvećih europskih postignuća.

Otvaranje poglavlja

U zajedničkoj izjavi prihvaćenoj na sastanku kaže se da će dvije strane ubuduće imati "redovite summite dva puta godišnje". Dodaje se da će ti summiti biti u "prikladnom formatu", što može značiti da to i ne mora biti na najvišoj razini. U svakom slučaju neuobičajeno je da EU održava summite sa zemljom kandidatkinjom za članstvo.

EU je sa svoje strane obećala Turskoj tri milijarde eura pomoći kako bi se lakše suočila s izbjegličkim teretom. Pola milijarde trebalo bi se osigurati iz europskog proračuna, a preostalih 2,5 milijardi osigurale bi zemlje članice.

U zajedničkoj izjavi je potvrđeno da će Turska sredinom sljedećeg mjeseca otvoriti pregovore u poglavlju Ekonomska i monetarna unija, što će biti prvo koje otvara nakon studenoga 2013. godine.

U izjavi se također kaže da će Komisija u prvom tromjesečju sljedeće godine obaviti pripremne poslove za otvaranje većeg broja poglavlja, a o tome hoće li ona biti otvorena odlučit će zemlje članice.

Dogovor uključuje i ubrzanje postupka za ukidanje viza. Turska bi zauzvrat trebala od lipnja sljedeće godine provoditi sporazume o readmisiji, što znači da će vraćati sve izbjeglice koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu u zemlje njihova podrijetla. Bude li to ispoštovala, EU bi u listopadu ukinula vize za turske državljane.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.