Najvažniji događaji u prvoj godini Trumpovog mandata

Povodom godišnjice polaganja zakletve američkog predsjednika Donalda Trumpa, 20. januara, objavljujemo pregled najvažnijih događaja u prvoj godini njegovog mandata.

Zabrana putovanja

Iz vedra neba, sedmicu nakon što je preuzeo dužnost, Trump je zabranio putovanje u SAD državljanima nekoliko muslimanskih zemalja na 90 dana i proglasio četveromjesečni moratorij na ulazak svih izbjeglica u Sjedinjene Države. 

Na američkim aerodromima izbio je haos, putnici su pritvarani nakon dolaska, a širom Amerike izbili su protesti protiv mjere koja je doživljena kao diskriminatorska prema muslimanima iako je Trump govorio da je namijenjena ekstremistima.

Time je krenula i pravna saga koja se protegnula na cijelu prvu godinu mandata i još nije završena. Sudovi su zabranili izvornu Trumpovu izvršnu uredbu, a zatim i još dvije modifikovane verzije. 

Prošlog je mjeseca američki Vrhovni sud odobrio stupanje na snagu treće verzije – zabrane za državljane Irana, Libije, Sirije, Jemena, Somalije i Čada – ali su i na tu odluku uložene žalbe, pa pravna bitka još traje. 

Otpuštanje Jamesa Comeyja 

Trump je u maju iznenada otpustio direktora FBI-a Jamesa Comeyja, koji je vodio istragu o navodnoj povezanosti njegove izborne kampanje s Rusijom u cilju nanošenja poraza Hillary Clinton. 

Na kraju se taj potez Trumpu obio o glavu – otpuštanje Comeyja dovelo je do imenovanja mnogo moćnijeg, nezavisnog savjetnika Roberta Muellera, koji je preuzeo istragu o ruskom uplitanju, koje Trump naziva “lažnom viješću”. 

‘Pittsburgh, ne Pariz’

Trump je 1. juna objavio da se SAD povlači iz Pariskog klimatskog sporazuma iako su ga grupe za zaštitu okoliša, strani državnici, industrija, pa čak i kći Ivanka pozivali da to ne učini. 

Trump je ustvrdio da je Pariski sporazum “loša pogodba” za američku privredu i izjavio da je izabran da predstavlja građane “Pittsburgha, a ne Pariza”.

Izazivanje Sjeverne Koreje

U svom prvom govoru u Generalnoj skupštini UN-a u septembru Trump je otvorio verbalnu salvu prema sjevernokorejskom diktatoru Kim Jong-unu, koga je nazvao “malim raketašem”, i najavio da će ga uništiti ako zaprijeti Americi. 

Kako se 2017. približavala kraju, tako su tenzije sa Sjevernom Korejom dramatično rasle. Kim se hvalio da ima raketni arsenal kojim može pogoditi američko kopno, a Trump mu je odgovorio da ima veće nuklearno dugme od njegovog. 

Iako su početkom ove godine napetosti splasnule, mnogi analitičari smatraju da Trumpovi ispadi opasno povećavaju rizik za pogrešnu procjenu, koja bi mogla dovesti do katastrofe. 

Sretan Božić, Ameriko

Tri dana prije Božića Trump je potpisao zakon o najvećoj promjeni poreznog zakona u nekoliko desetljeća i ostvario svoju najveću legislativnu pobjedu do danas, posebno vrijednu zbog ranijeg bolnog neuspjeha u nastojanju da poništi Obamacare. 

Ispunivši jedno od svojih najvažnijih izbornih obećanja, Trump je kazao da je porezno rasterećenje vrijedno 1,5 milijardi dolara njegov “božićni poklon” Amerikancima.

Opozicijski demokrati nazvali su zakon poklonom za najbogatije, kojim se rizikuje povećanje nacionalnog duga. Trump i republikanci uvjereni su, pak, da će im porezno rasterećenje donijeti pobjedu na ključnim “mid-term” izborima.

Trump, ‘mirotvorac’

Ušavši u Bijelu kuću Trump se pohvalio da je sposoban ostvariti trajni mir na Bliskom istoku, što američkim predsjednicima ne uspijeva već desetljećima.

No, tu je mogućnost bacio u vodu priznavši 6. decembra Jerusalem za izraelski glavni grad, radikalno promijenivši dosadašnju američku politiku u vezi s tim pitanjem.

Jerusalem je najspornije pitanje izraelsko-palestinskog mirovnog procesa jer Izrael tvrdi da je cjeloviti Jerusalem njegova historijska prijestonica, a Palestinci žele istočni dio grada za svoj glavni grad. 

Trumpova odluka izazvala je negodovanje međunarodne zajednice, brojne proteste u Palestini i tvrdnju palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa da “više ne može prihvatiti” nikakav američki mirovni prijedlog. 

Zbogom, Bannone!

Otkad je Trump preuzeo dužnost, tradicionalni republikanci nadmetali su se s populistima za mjesto u njegovoj blizini. Ove potonje predvodio je Trumpov glavni strateg Steve Bannon. 

Mjesecima je Trump dopuštao da jastreb Bannon vodi rat s kongresnom “močvarom” stranačkih čelnika i zastupnika za koje je smatrao da potkopavaju predsjednikovu revoluciju.  

Republikanski establišment ipak je na koncu odnio pobjedu. Bannon je u augustu napustio Bijelu kuću, ali je nastavio promovisati Trumpovu agendu na čelu utjecajnog portala Breitbart.

Nakon objavljivanja knjige Michaela Wolffa Vatra i bijes, s kojom su na svjetlo dana izašle i izjave kojima je Bannon “častio” i samog Trumpa, predsjednik se definitivno razišao sa svojim saveznikom rekavši da je “izgubio razum”.

Nakon što je izgubio predsjednikovu podršku, Bannon je ostao i bez sponzora i bio prisiljen napustiti i Breitbart. Time je, izgleda, završena priča o “najopasnijem političkom operativcu u Americi”.

Vrlo stabilni genij

U spomenutoj knjizi Michaela Wolffa, koji je proveo nekoliko mjeseci kao insajder u Bijeloj kući, Trump je opisan kao dekoncentrisan, loše informisan i nestabilan predsjednik.

Povrijeđen tim tvrdnjama, Trump je skočio u odbranu samog sebe i na Twitteru objavio da je “vrlo stabilan i genij” i “onako, baš pametan” tip.

A to nije pripomoglo stišavanju debate o tome je li predsjednik mentalno sposoban vršiti svoju dužnost, piše Hina.

Izvor: Agencije