Najsiromašniji u svijetu primaju manje od centa pomoći dnevno

Najsiromašniji ljudi u svijetu pogođeni olujama, poplavama i sušama dobijaju manje od centa dnevno međunarodne pomoći za zaštitu od nepogoda i povećanja nivoa mora zbog zagrijavanja planete, objavila je međunarodna neprofitna organizacija Oxfam.

Analiza globalnog finansiranja zemalja u razvoju za njihovo prilagođavanje klimatskim uvjetima objavljena je u vrijeme okupljanja svjetskih čelnika u New Yorku na samitu UN-a koji bi trebao odgovoriti na pitanje koje će mjere biti preduzete kako bi se obuzdalo globalno zatopljenje, prenosi Hina.

Siromašnije zemlje, mnoge u područjima koje najviše pogađaju klimatske promjene, dugo su tražile finansijsku pomoć kako bi izgradile sigurnije domove, posadile izdržljivije kulture, osigurale navodnjavanje i razvile sisteme upozoravanja građana na opasne vremenske prilike. 

“Milionima ljudi prijete smrtonosne oluje, poplavne vode i uništavanje usjeva”, rekao je izvršni direktor Oxfama Danny Sriskandarajah. 

“Bogate zemlje trebaju hitno preduzeti akcije kako bi se smanjile emisije te osigurati finansijsku pomoć najsiromašnijim zajednicama u borbi protiv klimatskih promjena”, dodao je. 

Nedovoljna sredstva

Prošle godine zbog suše je Rogu Afrike bila potrebna pomoć za više od 15 miliona ljudi u Somaliji, Etiopiji i Keniji, dok je u Mozambiku 2,6 miliona ljudi trebalo pomoć nakon što su dva snažna ciklona opustošila područje, navode iz Oxfama. 

Prema računici Oxfama, nakon što su izuzeti zajmovi koji će se morati vratiti, 48 najmanje razvijenih zemalja dobilo je između 2,4 i 3,4 milijarde dolara pomoći u 2015. i 2016, što je, prema najnovijim dostupnim podacima, između 2,5 i 3,5 dolara po stanovniku godišnje. 

Bogate zemlje dogovorile su se 2009. da će do 2020. osigurati 100 milijardi dolara godišnje kako bi pomogle siromašnijim zemljama da se razvijaju uz tehnologije s niskom emisijom ugljika i prilagode se rastućim utjecajima klimatskih promjena. 

Donacije vlada porasle su na tek nešto više od 71 milijarde dolara u 2017. u odnosu na gotovo 59 milijardi dolara u 2016, uključujući ulaganja iz privatnog sektora, objavila je u septembru Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). 

Pomoć ključna za razvoj zemalja

Generalni sekretar OECD-a Angel Gurria kaže da je cilj od 100 milijardi dolara do 2020. još moguće ostvariti. 

“Međutim, moramo hitno povećati naše napore”, upozorio je Gurria. 

Direktor održivih finansija Leonardo Martinez-Diaz iz Instituta za svjetske resurse kaže da je prilagođavanje zemalja klimatskim promjenama “nedovoljno finansirano”, a dobijanje pomoći ključno je za razvoj zemalja i provođenje ambicioznijih nacionalnih klimatskih planova. 

Najmanje razvijene članice – Butan, Etiopija, Gambija, Malavi, Tanzanija i Uganda – planiraju na samitu zatražiti 450 miliona dolara ulaganja u sljedećih 10 godina za novu inicijativu u okviru projekta “Vizija 2050” kako bi se ograničilo globalno zatopljenje do 1,5 Celzijevih stepeni i pojačala otpornost na klimu.

Izvor: Agencije