Oglasi

Najkrvaviji vojni udar u Turskoj bio 1980. godine

U najkrvavijem puču u Turskoj, 650.000 ljudi je uhapšeno, 517 osuđeno na smrtnu kaznu,1.683.000 stavljeno na crnu listu...
Sadašnji predsjednik Turske Erdogan je najavio mogućnost ponovnog uvođenja smrtne kazne u Turskoj nakon vojnog udaraEPA

Nakon neuspjelog pokušaja vojnog udara u Turskoj, predsjednik te zemlje Recep Tayyip Erdogan je krenuo u čistku ljudi za koje smatra da su sljedbenici vođe organizacije FETO/PDY Fethullaha Gulena.U Ankari Gulena smatraju najodgovornijim za pokušaj vojnog udara, a on živi u dobrovoljnom egzilu u Sjedinjenim Američkim Državama.

Turska ima dugu historiju vojnih udara, a posljednji se desio 1997. godine.

Najpoznatiji, a ujedno i "najkrvaviji" se desio 1980. godine.

Inicijator trećeg vojnog udara u historiji Turske je bio general Kenan Evren. On i četvorica najviših oficira turske vojske, 7. septembra 1980. donijeli su odluku o zbacivanju vlade.

Vojni udar je počeo u jutarnjim satima 12. septembra 1980, kada je vojska zaposjela sve važne institucije u zemlji.

Uhapšeno 650.000 ljudi 

Tada, kao i sada, hiljade visokih političkih zvaničnika, generala, policajaca i drugih ljudi, su uhapšene ili stavljene na crnu listu.

Prema izvještaju Istražne komisije za vojne udare i memorandume Turskog parlamenta objavljenog 2012. godine, 650.000 ljudi je uhapšeno nakon vojnog udara 1980. godine, a 1.683.000 je stavljeno na crnu listu.

U izvještaju se navodi da je 230.000 hiljada ljudi optuženo, a za sedam hiljada njih je predložena smrtna kazna.

Na smrt je osuđeno 517 ljudi, od kojih je 50 pogubljeno (26 političkih zatvorenika, 23 krivična prestupnika i jedan borac grupe Tajna armija za oslobađanje Armenije).

U izvještaju se navodi da je 30.000 ljudi otpušteno, a isto toliko ljudi je napustilo zemlju kao političke izbjeglice.

Pod sumnjivim okolnostima je preminulo 300 ljudi, a 171 osoba je podlegla posljedicama mučenja.

Otpušteno je 3.854 nastavnika, 120 univerzitetskih profesora i 47 sudija, a preporučeno je da 400 novinara bude osuđeno na ukupno 4.000 godina zatvora.

Novinarima su izrečene zatvorske kazne u ukupnom trajanju od 3.315 godina i šest mjeseci zatvora. Zatvoren je 31 novinar.

Novine nisu izlazile 300 dana.

U borbama je poginulo 95 ljudi, a 16 je ustrijeljeno dok su pokušavali pobjeći.

Nakon vojnog udara 1980, Turske oružane snage su vladale zemljom posredstvom Vijeća za nacionalnu sigurnost, navodi se u izvještaju Amnesty Internationala.

Dvojicu vođa puča 1980. godine u Turskoj, Kenana Evrena i Tahsina Sahinkayu, Sud u Ankari 2014. godine osudio je na doživotnu robiju, čime je umanjena prijašnja kazna, kojom su bili osuđeni na doživotni zatvor bez prava na žalbu i pomilovanje.

Više od 30 godina poslije vojnog udara, sud u Ankari počeo je saslušanje u slučaju protiv pokretača tadašnjeg puča.

Suđenje dvojici preživjelih lidera puča počelo je 2012. godine.

Historija vojnih udara

Prvi se put se vojni udar dogodio 1960. godine. Uslijedio je puč 1971, pa 1980, a vojska je posljednji put intervenirala u politiku 1997.

Nakon propalog pokušaja vojnog udara u petak, sadašnji predsjednik Turske Erdogan je najavio mogućnost ponovnog uvođenja smrtne kazne u Turskoj.

Čelnici Evropske unije su osudili njegovu namjeru i saopćili da za Tursku nema mjesta u Uniji ako to uradi.

To je posebno naglasila njemačka kancelarka Angela Merkel.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.