Oglasi

Najdugovječnije na daskama koje život znače

Slavnu 'Mišolovku', 'Stilske vježbe' i 'Bubu u uhu' juri sarajevski 'Tigriček' sa 550 izvođenja.
'Ay, Carmela' će biti odigrana po 200. put

Piše: Nada Salom

Vijest da će Sarajevski ratni teatar - SARTR 19. marta, kao dio programa obilježavanja 20. godišnjice od osnivanja, upriličiti 200. izvedbu kultne predstave "Ay, Carmela", suvremenog španjolskog pisca Josea Sanchisa Sinisterrae, u režiji Roberta Raponje, a u kojoj su maestralne glumačke kreacije ostvarili Selma Alispahić i Dragan Jovičić, podstaknula nas je da na "daskama koje život znače" pronađemo one najdugovječnije.

'Mišolovka' je na londonskim 'daskama koje život znače' odigrana preko 24.500 puta.

U svijetu je to slavna "Mišolovka" Agathe Christie, koja će 25. novembra proslaviti 60. godišnjicu. "Mišolovku", čiji je prvi naziv bio "Tri slijepa miša", Agatha Christie napisala je 1947. godine, kao 30-minutnu radio-dramu, u povodu 80. rođendana kraljice Mary. Komad je postavljen na scenu 1952, one godine kada je Elisabeth II stupila na prijestolje, a predstava je na londonskim "daskama koje život znače" odigrana preko 24.500 puta.

Guinnessovi rekorderi

Pored "Mišolovke", u Guinnessovoj knjizi rekorda su "Stilske vježbe", koje je 19. januara 1968. godine u Teatru &TD u Zagrebu, po djelu francuskog književnika Raymonda Queneaua, premijerno režirao Tomislav Radić. Ni nakon 44 godine veterani hrvatskog kazališta Lela Margitić i Pero Kvrgić nisu se umorili, pričajući priču o zbivanjima u imaginarnom tramvaju broj11. "Stilske vježbe", iako s titulom najdugovječnije (s istom glumačkom podjelom) predstave na svijetu, Teatar &TD je, uoči 40. obljetnice, htio ukinuti. Spasio ih je Marko Torjanac i njegovo kazalište Planet Art, na čijem repertoaru su "Stilske vježbe" i ovih martovskih dana.


'Stilske vježbe' se igraju 44 godine

Za "dasku-dvije", preciznije tri godine, u našem regionu, pa i šire, "Stilske vježbe" prati sjajna predstava reditelja Ljubiše Ristića "Buba u uhu". Na sceni teatra "Bojan Stupica" u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu prošle godine obilježeno je 40 godina od premijernog izvođenja (7. juni 1971. godine) najdugovječnije predstave u istoriji srpske pozorišne umjetnosti. Predstava je (na repertoaru je i ovog mjeseca) odigrana oko 1.500 puta.

Kad su Sarajevu spomenete predstavu koja je najduže na repertoaru, budući da su je neki gledali čak deset puta - mnogi će odmah reći: "Umri muški" Kamernog teatra 55. Radi se o predstavi koja je, kao diplomski rad glumice Tatjane Šojić, premijerno izvedena u februaru 1990. godine. Režirao je glumac Admir Glamočak, a pored njega i Tatjane Šojić, u predstavi igra i Senad Bašić. Zajedno su se na sceni u ovoj predstavi pojavili preko 240 puta.

'Helverova noć' je internacionalno najnagrađivanija predstava bh. teatara.

U Kamernom teatru rekorde trajanja i gledanosti obara i predstava "Helverova noć". Kultnu dramu je, prema tekstu poljskog pisca Jaroslawa Swierszcza, poznatijeg pod pseudonimom Ingmar Vilkvist, režirao Dino Mustafić, opredijelivši se za sjajan glumački par - Mirjanu Karanović i Ermina Bravu. "Helverova noć" premijerno je izvedena 6. februara 2004. godine, odigrana je do sada 132 puta, gostovala je u svim zemljama bivše Jugoslavije te Italiji, Austriji, Egiptu i Kolumbiji, a na međunarodnim festivalima osvojila je dvadesetak nagrada, postajući tako zaštitni znak ovog teatra, te internacionalno najnagrađivanija predstava bh. teatara.

Najbolja 'Žaba' na Balkanu

Prije svega po snazi glumačke igre, približava joj se "Žaba" - iako je premijera bila 26. decembra 2008. godine, već je prebacila broj od 120 izvođenja (preko 30 u inostranstvu). Za ovaj dramski tekst Dubravko Mihanović u Hrvatskoj je dobio Marulovu nagradu, a na scenu Kamernog teatra "Žabu" je postavio Elmir Jukić. Glavna uloga Zeke povjerena je Emiru Hadžihafizbegoviću, koji je izdvaja kao jednu od najdražih u karijeri. Kaže kako je jedan od razloga zašto je dobro napravio ovaj lik činjenica da je to dijelom i njegova životna priča:


'Žaba' kupi pohvale i nagrade

"Rijetko se na sceni tako surovo sudare umjetnost i život i, iako je teatar iluzija, mislim da je način na koji nas četverica [Emir Hadžihafizbegović, Mirsad Tuka, Aleksandar Seksan i Moamer Kasumović] igramo do te mjere naturalan i bolno istinit da publika, zapravo, postaje sudionikom predstave".

Radnja ove nadasve životne priče smještena je u Sarajevo, na Bajram, a protagonisti je prenose na iznimno sugestivan način, tako da se gostovanje "Žabe" u Ateljeu 212 u Beogradu najavljuju kao "vrhunski pozorišni čin, najbolja predstavu na Balkanu".

Predstava Pozorišta mladih "Bašeskija, san o Sarajevu", u režiji Gradimira Gojera, prvi je put izvedena 12. aprila 1991. godine. A krajem narednog proljeća, u jednom od granatiranja Sarajeva, teško je ranjen glavni glumac u predstavi Nermin Tulić. Ostao je bez obje noge. I smogao snage da se pojavi na prvoj obnovi premijere 26. augusta 1993. godine.

Nermin Tulić je ostao bez obje noge i smogao snage da se pojavi na prvoj obnovi premijere 26. augusta 1993. godine.

U jednom intervjuu će priznati da je imao "strašan strah da li će ljudi gledati u lice, u ono što glumim, ili u ono čega nema". Ali, "što sam ja na četiri točka, mjesto na dvije noge, ili što sjedim na minderu ako igram Bašekiju, svi gledaju mene i slušaju mene. Prema tome, ja sam s tim raščistio tog nekog augusta '93. godine".

Predstava/dokument o historiji grada Sarajeva, "koji nas podsjeća na usude, ali i vječite ljudske vrijednosti koje su postojale kao specifičnost daleke, ali i bliske prošlosti Sarajeva", i drugi put je obnovljena, u decembru 2005. godine. S Tulićem u glavnoj ulozi i danas je na repertoaru (prošle je godine obilježila 20 godina postojanja), da bi 18. marta ove godine doživjela 145. izvođenje.


Nermin Tulić

Pozorište mladih ima na svojoj, uslovno kazano, dječijoj sceni, pravog rekordera. Predstava "Tigriček" prvi put postavljena je 1972. godine, s pauzama i obnovama za ovih 40 godina izvedena je čak 550 puta. Ako nastavi kako je krenuo, "Aladin", nova predstava - mjuzikl, u režiji Kaće Dorić, sa 85 izvođenja, za koju godinu možda stigne i "Tigričeka".

Tuzlanski i sarajevski Hamlet

Dvanaest je godina tuzlanskog Hamleta. Radi se o "Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja", predstavi s najdužim stažom u ovom teatru i koja je imala preko 80 izvođenja. Njen reditelj, glumac Mustafa Nadarević, u vremenu kada je "smijeha sve manje, a trpljenja sve više, nudi smijeh, ljubav i malo one gorčine, samo zbog toga da recept bude potpun“, uz isticanje „velikog poštovanja prema velikoj predstavi".

Komad Ive Brešana "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja" nastao je 1965, a praizvedba je bila 1971. godine u Teatru&TD, u režiji Božidara Violića. Slijedile su brojne izvedbe na prostoru bivše Jugoslavije, kao i u pozorištima u nekoliko evropskih zemalja. Reditelj Sulejman Kupusović je u Narodnom pozorištu Sarajevo prošle godine uradio adaptaciju, dodajući u nazivu predstave "Ili Hamlet zna što narod ne zna".

Kad smo kod najvećeg teatra u Bosni i Hercegovini, statistika o najdugovječnijim i najizvođenijim predstavama, nažalost, ne potvrđuje njegov renome. Do 1992. godine "Omer paša Latas", u režiji Duška Anđića, bila je najizvođenija predstava - oko 190 izvođenja. Ovjenčanu čak Šestoaprilskom nagradom grada Sarajeva, glumac Josip Pejaković je obnovio 2001. godine. Iako izvedena u ambijentu prelijepe Tabije, sa koje se vidi cijelo Sarajevo, nova gledanja joj nije bila sklona. Tako je Almir Imširević svoju kritiku završio riječima da nakon "Omer-paše Latasa" moramo "biti spremni i na one koji će, s pravom, reći: Ovo nije naš teatar!"


Narodno pozorište Mostar

Danas, nažalost, dvije dramske predstave koje bi mogle po dužini trajanja i broju izvođenja biti u  samom vrhu ovog pozorišta imaju problema. Radi se o neriješenim autorskim pravima, tako da su "Legenda o Ali paši" i "U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce" (odigrane preko 60 puta) "zamrznute".

S čelom na tlu

"Narodno pozorište u Mostaru nije na koljenima, već čelom spuštenim na samo tlo", riječi su kojima je opisao situaciju u ovom teatru njegov upravo izabrani direktor, reditelj Šemsudin Gegić. Agonija najstarijeg pozorišta u Hercegovini traje godinama (bilo je i povremenog potpunog prestanka rada), pa bi bilo uistinu neetično pisati o dugovječnosti njihovih predstava i broju izvođenja. Umjesto toga, treba vjerovati da će se napokon riješiti status Pozorišta, odnosno da će Mostar, kako ističe i Gegić, "morati dati eksplicitan odgovor žele li nas ili ne, da bismo mi znali šta ćemo sa sobom".

Za predstavu 'Opšta bolnica' Bosanskog narodnog pozorišta iz Zenica se i tri godine nakon premijerne izvedbe traži karta više.

Očekuju to i u mostarskom Hrvatskom narodnom kazalištu, koje se, kako navode na svojim službenim stranicama ,"50 posto financira iz proračuna Hercegovačko-neretvanske županije, a 50 posto moraju osigurati putem sponzora, donatora i slično".

Zenica je imala mnogo više sreće. Na čelu Bosanskog narodnog pozorišta je posljednje dvije sezone mladi i agilni Hazim Begagić, koji, s isto tako vrijednom ekipom, pravi pozorišne "korake od sedam milja". Ističu kako svojoj publici nude vrhunska produkcijska ostvarenja, za što je dokaz i 50. izvođenje hit komedije "Opšta bolnica", za koju se i tri godine nakon premijerne izvedbe traži karta više. Jubilarno izvođenje održano je 28. februara, s uvjerenjem da će predstava doživjeti i stoto. Uostalom, o njihovim dugovječnim predstavama će se sigurno još pisati.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.