Najavljene apelacije pred Ustavnim sudom BiH zbog odluke CIK-a

Stranka demokratske akcije (SDA), Socijaldemokratska partija (SDP) i Demokratska fronta (DF) saopćile su da je odluka Centralne izborne komisije (CIK) neustavna u dijelu u kojem je odlučeno da se za raspodjelu mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH koristi popis iz 2013. godine. Stranke su zbog toga najavile da će pokrenuti apelaciju pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić također je rekao da će u najkraćem roku na ovakvu odluku uputiti prigovor Apelacionom odjelu Suda Bosne i Hercegovine.

Na ovu odluku CIK-a dugo se čekalo, a Komšić smatra da nije pronađeno kompromisno rješenje.

“Ovakva odluka CIK-a nije nikakvo kompromisno rješenje, kako će se to već nastojati predstaviti. Nije moguće malo prekršiti Ustav. Nije li u jednom segmentu prekršen Ustav, on je prekršen u cijelosti. Političke kompromise nije moguće praviti u pogledu ustavnopravnih pitanja, jer kada je u pitanju zaštita Ustava ne smije i neće biti nikakvih kompromisa. Stoga ću u najkraćem roku na ovakvu odluku uputiti prigovor Apelacionom odjelu Suda Bosne i Hercegovine”, zaključio je Komšić.

Prekršen Ustav FBiH

Njegova stranka DF, kao i SDA i SDP, također su se usprotivile ovakvoj odluci CIK-a.

“SDA smatra da je CIK bio dužan da poštuje Ustav FBiH, prema kojem se popis iz 1991. godine mora primjenjivati sve do konačne implementacije Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma. Današnju odluku CIK-a BiH smatramo političkom, a ne stručnom“, saopćeno je iz SDA.

Naglašava se da će stoga SDA, preko ovlaštenih apelanata, pred Ustavnim sudom BiH pokrenuti zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke CIK-a BiH.

SDP smatra da je CIK BiH svojom odlukom prekršila Ustav FBiH, Izborni zakon BiH i Dejtonski mirovni sporazum, te izvršila udar na ustavno uređenje Bosne i Hercegovine sa jasnom namjerom da se BiH podijeli na tri etničke teritorije.

“Ovim potezom pet članova CIK BiH pokušavaju u praksi legalizirati rezultate etničkog čišćenja. Moraju biti svjesni da će njihova imena ostati upamćena baš prema toj nečasnoj ulozi finaliziranja rezultata ratnih zločina. SDP BiH sa partnerima u BH bloku iskoristit će sve pravne mehanizme, uključujući i apelaciju Ustavnom sudu, kako bi se ova odluka stavila van snage”, navode iz SDP-a.

U saopćenju se navodi da u SDP-u očekuju i da Ured visokog predstavnika u BiH poduzme potrebne korake kako bi se spriječila primjena, kako navode “ovog neustavnog, štetnog i opasnog akta CIK BiH, naročito uzimajući u obzir činjenicu da je OHR, kao vrhovni tumač Ustava, dao jasno tumačenje da se popis iz 1991. godine mora primjenjivati sve do potpune provedbe Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.”

‘Izdaja i podjela BiH’

U SDP-u ističu da neće pristati na formiranje Doma naroda Parlamenta FBiH pod ovim uslovima i neće učestvovati u bilo kakvim razgovorima o formiranju vlasti na nivou BiH i FBiH dok se ovaj proces ne vrati u okvire Ustava i zakona.

“Sve drugo bilo bi izdaja Bosne i Hercegovine i pristajanje na daljnju etničku podjelu naše države i njeno svođenje na uniju tri etničke republike. Bosna i Hercegovina nikada nije bila i nikada neće biti takva država. Potpuno je jasno kako je većina u CIK-u ovakvim rasporedom mandata po kantonalnim skupštinama našla način kako da osigura HDZ-u BiH nezaobilaznu ulogu u formiranju vlasti u Federaciji BiH, te četiri delegata u klubu Hrvata u Domu naroda Parlamenta BiH.” 

SDP zaključuje da, ukoliko se dopusti praksa da institucije poput CIK BiH ne poštuju jasne ustavne odredbe o primjeni popisa iz 1991. godine, postavlja se pitanje zašto bi se onda poštivale i druge ustavne odredbe iz bilo kojeg Ustava u Bosni i Hercegovini, čime se dovodi u pitanje pravni poredak u našoj zemlji.

“Prekršen je član u kojem stoji: Konstitutivni narodi i grupa Ostalih biti će proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Federaciji BiH. Kao Ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks VII u potpunosti ne provede. Nadležnost za proglašavanjem Ankesa VII provedenim ima OHR, odnosno Visoki predstavnik u BiH, a s obzirom da Aneks VII nikada nije proglašen provedenim ova odluka CIK-a dirketno krši Ustav FBiH”, tvrdi DF.

“Nažalost, očigledno je da je većina članova CIK-a, danas bila spremna grubo prekršiti Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, te svojom odlukom legalizovati etničko čišćenje izvršeno u ratu od 1992-1995 i takva odluka bit će predmet apelacije Ustavnom sudu BiH koju će podnijeti neko od ovlaštenih apelanata, a jedan od njih je i Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Demokratske fronte”, zaključuje se iz DF-a.

Stav SAD-a i EU

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država i Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini primili su k znanju odluku Centralne izborne komisije o popunjavanju Doma naroda Federacije koja je usvojena danas.

“Pohvaljujemo CIK na preuzimanju koraka koji će omogućiti formiranje vlasti Federacije i pozivamo sve relevantne aktere da poduzmu neophodne korake u tom smjeru. Odluka koju je usvojio CIK ne oslobađa odgovorne vlasti od obaveze da riješe trenutne nedostatke u Izbornom zakonu BiH na sistematski način. U tom kontekstu, ohrabrujemo stranke da intenziviraju rad na iznalaženju kompromisnih rješenja koje ne unazađuju već približavaju zemlju evropskim standardima i demokratskim normama koje osiguravaju jednakost svih u Bosni i Hercegovini”, piše u zajedničkom saopćenju za javnost.

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija su tokom proteklih 18 mjeseci pokušale da potpomognu dijalog između političkih stranaka u okviru napora da se riješe nedostaci u Izbornom zakonu BiH, dodaje se-

“Radi manjka političke volje za kompromisom, stranke nisu uspjele da postignu dogovor o zakonskom rješenju. U odsustvu zakonskog rješenja, CIK ne samo da ima ovlaštenje, već i odgovornost da sprovede izborne rezultate. Eksperti Venecijanske komisije su ovo jasno naglasili u razgovorima sa političkim strankama i CIK-om tokom svojih posjeta Sarajevu proteklog ljeta i jeseni. Neslaganja sa odlukom CIK-a mogu se rješavati kroz dostupna pravna sredstva, a proces formiranja vlasti se ne treba držati taocem”, navodi se u saopćenju za javnost.

Odluka CIK-a

CIK BiH je na današnjoj sjednici usvojio izmjene Uputstva o postupku sprovođenja posrednih izbora za organe vlasti u BiH obuhvaćenih Izbornim zakonom BiH.

Uputstvom se određuje novi način izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, koji se sastoji od 58 članova, po 17 iz klubova bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, te sedam iz reda ostalih. Uputstvom se predviđa korištenje popisa iz 2013. godine kao osnov za raspodjelu mandata.

Odlukom je predviđeno da iz svakog kantona dolazi najmanje po jedan delegat iz svakog naroda, ukoliko je izabran, dok se preostala mjesta raspoređuju u skladu sa tim popisom.

Prethodno su članovi CIK-a odbacili prijedlog Suada Arnautovića i Ahmeta Šantića koji su kao osnov za popunu Doma naroda predlagali popis iz 1991. godine.

Kako javlja reporterka Al Jazeere Nadina Maličbegović, to znači da će u “Domu naroda FBiH, od 17 delegata iz hrvatskog naroda u jednom klubu, 12 njih biti faktički iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), stranke koja je insistirala na tome da se koristi popis iz 2013. godine”.

Predloženi model, kako su ranije upozorili, nije prihvatljiv ni Socijaldemokratskoj partiji BiH (SDP BiH), Demokratskoj fronti (DF) i Našoj stranci (NS), a ove stranke poručile su da će se također obratiti Ustavnom sudu BiH. 

Izvor: Al Jazeera i agencije