Oglasi

Nacionalni spomenik ili ruglo na Makljenu

Spomenik se na životu održao svega 22 godine te je 2000. godine miniran.
Spomenik je svečano otvoren u novembru 1978.godine i cijele dvije decenije bio je simbol antifašizma i narodno-oslobodilačke borbeUstupljeno Al Jazeeri

Nerijetka je situacija da vozačima koji saobraćaju magistralnim putem koji spaja Prozor i Gornji Vakuf, prilikom prelaska Makljena pogled mahinalno skrene na desnu stranu, pitajući se o čemu je riječ.

Upravo na toj desnoj strani, nekoliko stotina metara od magistrale, na ovećoj zaravni strši velika kamena gromila koja ukazuje da je baš ta gromila nekada imala posve drugačiji izgled. Naravno, riječ je o nekada čuvenoj „Pesnici“, odnosno spomeniku u čast čuvene Bitke na Neretvi.

‘Pesnica’, remek-djelo Kućanskog

Spomenik je svečano otvoren u novembru 1978.godine i cijele dvije decenije bio je simbol antifašizma i narodno-oslobodilačke borbe. Djelo je čuvenog skulptora i umjetnika Boška Kućanskog koji je, kako je i sam volio isticati, ovim spomenikom želio simbolički iskazati nezadrživu snagu partizanskih brigada a ne, kako se to u narodu često govorilo stisnutu Titovu šaku ili štafetu. Ipak, Bitka na Neretvi, borba i stradanje protiv četnika, ustaša i talijana, uz kultni slogan „Prozor noćas mora pasti!“, bili su direktna inspiracija Kućanskom za ovaj uradak.

Spomenik, i sam lokalitet oko njega, godinama su bili vrlo posjećeno izletište i mjesto druženja lokalnog stanovništva, a i brojnih turista iz svih krajeva bivše zajedničke države, pa i šire. Makljen je bio najposjećeniji 4.jula kada se obilježavao Dan borca ili, kako se često nazivao, Praznik ustanka naroda i narodnosti Jugoslavije. Tim prilikama se na ovom lokalitetu doslovno jedva moglo naći slobodno mjesto od silnog svijeta koji je dolazio iz svih krajeva države.

No, i mimo toga, spomenik je nerijetko privlačio i brojne delegacije i zvaničnike svijeta da ga pohode i informišu se o njegovoj simbolici. Tako je, recimo, 1978.godine ovaj lokalitet posjetio i princ Charles, princ od Walesa. Pored Dubrovnika, Trogira iu Beograda, boravio je i na Makljenu a general britanske vojske u Drugom svjetskom ratu, sir Fitzroy Maclean upoznao ga je sa pojedinostima Bitke na Neretvi koju je još 1969.godine ekranizirao Veljko Bulajić.

Bitka na Neretvi – nepresušna inspiracija

Motiv i inspiraciju u osmišljavanju izgleda spomenika, sam Kućanski je svojevremeno objašnjavao ovako: „Sudbonosni događaji naše revolucije koji su se odigrali na prostorima oko Prozora, Jablanice, Vilića Gumna, Pidriša, na Neretvi i Makljenu, u jednoj od najhumanijih bitaka u historiji ratovanja za spas oko 4000 ranjenika, poprimili su oblike legende u besprimjernom čovještvu i nesumnjivo predstavljaju snažan inspirativni podsticaj za stvaraoce iz bilo koje oblasti umjetnosti. Prilikom rješavanja konkursnog zadatka, pošao sam od prastarog narodnog običaja da se na puteve heroja polaže cvijeće. Zato se u tlocrtu mog rješenja nalazi vitalističko-cvijetna forma vanzemaljskih dimenzija koja je upisana na poprištu bitke kamenitog Makljena i u čijem se pupoljku nalazi omnifacijalni skulpturalni oblik kao simbol bitke i trijumfa nepobjedivog života“

Spomenik se na životu održao svega 22 godine te je 2000. godine miniran i, kako to obično biva, počinioci, niti su pronađeni, niti sankcionisani. Od svega je ostala samo konstrukcija betona i željeza koja strši na makljenskom vjetru, a tek poneki prolaznik odvaži se da prošeta i razgleda ono što je preostalo od „Pesnice“ Ako ništa, s tog mjesta se još uvijek prostire lijep pogled na Prozor, ali i kotlinu Rame kojom suvereno dominira Ramsko jezero, te se još uvijek može udahnuti svježeg planinskog zraka.

Nacionalni spomenik!?

Ipak, možda u cijeloj priči najzanimljiviji detalj dolazi na samom kraju. Naime, Komisija/Povjerenstvo za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine je na svojoj redovnoj sjednici održanoj 26.oktobra 2010.godine – dakle, 22 godine nakon izgradnje i 10 godina nakon miniranja – donijela Odluku po kojoj se Graditeljska cjelina – Spomenik na Makljenu, proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, što uključuje sam spomenik, prilazne staze i okolne livade. U Odluci se dalje navodi kako nacionalni spomenik podliježe pod mjere zaštite i rehabilitacije, utvrđene Zakonom te kako je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH dužna utvrditi tehničke uslove i obezbijediti finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa podacima o spomeniku.

Naznačeno je i niz drugih mjera i aktivnosti koje bi u konačnici rezultirale obnovom spomenika i njegovim vraćanjem u prvobitno stanje.

Međutim, spomenik je i danas, 8 godina nakon proglašenja nacionalnim, u stanju u kakvom je ostao nakon miniranja. Nema informacione table niti bilo čega što ukazuje na to da je poduzeta bilo kakva aktivnost, navedena u Odluci.

Nameće se jednostavan zaključak/pitanje: Biće da je ovo kalup prema kome se odnosi prema nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine!?

Ako nije – onda ipak preostaje nekakva nada da će se spomeniku Država ubuduće odnositi kako se i obavezala.

Ako, pak, jeste – onda je bolje da imamo što manje nacionalnog blaga.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.