Nacionalne penzije u regiji: Ko ih prima i za koje zasluge?

Hrvatska se sprema za uvođenje nacionalne naknade za starije osobe, a počet će je implementirati početkom 2021. (Al Jazeera)

Nacionalne penzije, naknade, bonusi ili uplata doprinosa su različite terminološke odrednice za izdvajanja pojedinim grupama stanovništva, koji taj status i pravo nisu stekli kroz redovan proces penzionisanja. Koriste se i kao stimulativni bonusi u svrhu poboljšanja natalitetne politike, ali i nagrade istaknutim državljanima zemalja regije, poput sportista i umjetnika raznih oblasti. Kriteriji, načini sticanja prava i iznosi su drugačiji od zemlje do zemlje. Jedno je sigurno, da javnosti najprijamčljiviji termin – penzija – nema utemeljenje, jer niti u jednoj državi ga ne isplaćuju fondovi za penzijsko-invalidska osiguranja iz svojih redovnih sredstava.

Hrvatska se upravo sprema za uvođenje nacionalne naknade za starije osobe i počet će se implementirati početkom 2021. godine. Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života s prebivalištem u Republici Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od 20 godina prije podnošenja zahtjeva.

„Iznos nacionalne naknade za starije osobe od 1. siječnja 2021. utvrđen je u svoti od 800 kuna (106 eura) mjesečno i isti je za jednog ili više korisnika u kućanstvu. U 2021. godini predviđena sredstva za oko 19.700 osoba iznose oko 132 milijuna kuna (17,5 milijuna eura). S obzirom da se u sljedećim godinama očekuje porast broja korisnika, bit će potrebno osigurati veća sredstva za isplatu nacionalne naknade. Procijenjeno je da će za isplatu nacionalne naknade u 2022. godini biti potrebno osigurati oko 182 milijuna kuna (24,1 milijuna eura), za približno 21.840 korisnika, a porastom broja korisnika očekuje se i porast troškova u narednim godinama“, kažu iz Vlade Republike Hrvatske.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćivat će nacionalnu naknadu za starije osobe, a finansirat će se iz opštih prihoda državnog proračuna.

Nagrađivanje zasluženih umjetnika i sportista

U Srbiji ostvarivanje i korišćenje nacionalnih penzija nije regulisano Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i nije u nadležnosti Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

„Nacionalne penzije dodeljuje Vlada Republike Srbije za poseban doprinos nacionalnoj kulturi autorima iz oblasti književnosti, muzike, vizuelnih i izvođačkih umetnosti i filma, kao i u sportu. Nacionalne penzije su doživotna, neprenosiva mesečna primanja koja se isplaćuju na teret budžeta“, navode iz Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Srbije.

Od 2007. godine su počele isplate novčanih dodataka zaslužnim umjetnicima. Zbog pokrenutih polemika u javnosti oko ljudi koji su se nalazili na spiskovima izabranih, bila je obustavljena dodjela ovih priznanja, da bi se početkom ove godine Uredbom Vlade Srbije regulisali uslovi i način nagrađivanja zaslužnih umjetnika. Na trenutno 280 korisnika ove novčane naknade po spomenutoj Uredbi će se godišnje moći dodavati najviše 20 novih korisnika, a nacionalne manjine će imati pravo da predlože jednog korisnika. Izbor pada na sedmočlanu komisiju u kojoj je i jedan predstavnik nacionalnih manjina.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Korisnika istog prava iz oblasti sporta je više, ali su im i primanja veća. Nakon napunjenih 40 godina života stiču pravo na doživotno mjesečno primanje od 1.400 eura koje se ne naslijeđuje. Krajem 2019. godine u Srbiji je bilo 546 korisnika „sportske penzije“ i 348 primalaca priznanja za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi, među kojima je javnost detektovala i znatan broj lica sa estrade.

I u Crnoj Gori Fond penzijskog i invalidskog osiguranja nema ništa sa nacionalnim penzijama i nikada ni ni bilo propisano pravo na nacionalnu penziju kroz Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ove države.

„Pravo na nacionalnu penziju se u Crnoj Gori može ostvariti po posebnim propisima koje primjenjuju Ministarstvo prosvjete i sporta i Ministarstvo kulture. Isplata navedenih penzija vrši se iz budžeta Crne Gore“, poručuju iz Fonda PIO Crne Gore.

Iz navedenih ministarstava nam se, vjerovatno usljed promjene vlasti, nisu javili i ostaje poruka dosadašnjeg ministra sporta i mladih Nikole Janovića data Al Jazeeri prošle godine:

„Crna Gora se može pohvaliti da je jedna od rijetkih država koja ima doživotne mjesečne naknade za vrhunske sportiste, najveće premije u regionu za ostvarene sportske rezultate na olimpijskim igrama, svjetskim i evropskim prvenstvima. Također, za osvojene medalje u mlađim kategorijama na svjetskim i evropskim prvenstvima sportistima se utvrđuje status perspektivnog sportiste i godišnja stipendija od Ministarstva sporta i mladih“.

BiH: Vrednovanje na nivou entiteta

U Bosni i Hercegovini su umjetnost, kultura i sport, kao i socijalna briga na nivou entiteta, pa čak i kantona u Federaciji. Entitetski penzioni fondovi nemaju ništa sa nacionalnim penzijama.

„Federacija BiH nema nacionalne penzije, vjerovatno iz razloga što je to veoma osjetljivo pitanje u smislu određivanja linije za pravo na nacionalnu penziju, njene visine, razlika u visini prema procjeni zasluga, odnosu prema visini penzija zarađenih sa 40 godina rada… Federacija BiH nije našla do sada modalitet za davanje prava na ‘nacionalnu penziju’ koji bi bio društveno prihvatljiv. To što nacionalnu penziju imaju neke zemlje u okruženju (Srbija, Hrvatska) te entitet RS, ne znači da su napravili dobru stvar, jer možete vidjeti da su te nacionalne penzije kod njih veoma sporno pitanje, koje se ciklično pojavljuje kao frustrirajuća društvena tema“, procjenjuje Amel Lizde iz Federalnog zavoda PIO/MIO.

I zaista, u svim zemljama se vode oštre debate o kriterijima odabira nosilaca takvih naknada. Samo se postavlja pitanje, šta je manja šteta – ne nagraditi ni onoga što je zaslužio da bi bilo „mira u kući“? Vrhunski sportisti iz Federacije nemaju isto vrednovanje rezultata kakvo imaju kolege sa kojima su igrali u istim timovima, a sada imaju prebivalište u entitetu Republika Srpska i koriste doživotne novčane naknade.

Inicijativa 

Odbor Narodne skupštine Republike Srpske za pitanja djece, mladih i sporta jednoglasno je u januaru ove godine prihvatio inicijativu Republičkog udruženja porodica sa četvoro i više djece, da majke sa 15 godina radnog staža i 55 godina starosti koje imaju četvoro i više djece dobiju nacionalnu penziju.

Međutim, izbila je korona-kriza i inicijativa do sada nije realizovana.

„U kategoriji sam zaslužnih sportista i za to ne primam nikakvu naknadu, ni bilo kakav benefit. Imam zlatnu medalju sa Svjetskog prvenstva u Švajcarskoj sa reprezentacijom Jugoslavije. Omladinski sam vicešampion svijeta i dva puta osvajač današnje Lige šampiona, olimpijac… Jedini sam živući sportista sa zlatnom medaljom. Neki su nas u mađuvremenu i napustili – Biogradlić, Muhamed Mujić, Sabit Hadžić. Nisu kao ni mi, ostvarili svoje zakonsko pravo. Raza Mujanović je dobila od Hrvatske naknadu za zaslužne sportiste! Nije htjela više da trpi poniženja oko svog statusa. Sada je u Kući slavnih FIBA-e kao hrvatska igračica. Neka je, i ja bih da mogu! Nas zaslužne sportiste je naša država prevarila i bacila u blato zajedno sa našim medaljama“, rezignirano komentariše Jasmin Mrkonja, proslavljeni rukometaš, poručujući da ipak nikada nije razmišljao o promjeni mjesta boravka koji bi mu omogućio da ima ono što imaju njegove kolege Arnautović i Rađenović.

Sportske penzije u manjem bh. entitetu se isplaćuju od 2011. godine u visini hiljadu eura. Mali broj sportista iz drugog entiteta ima isti status zaslužnih, ali ne i novčanu naknadu.

“Bilo je prijedloga da se pitanje vrhunskih sportista riješi na nivou Bosne i Hercegovine. Naknade su po tom prijedlogu bile toliko male da se niko iz entiteta Republika Srpska nije odazvao pozivu, jer oni imaju riješen status i puno značajnije iznose. Tako se i odustalo od tog prijedloga na državnom nivou. U entitetu Federacija BiH je bilo 17 sportista sa vrhunskim rezultatima, pa je troje umrlo. Nas 14 i dalje očekuje nešto, ali ne znamo od koga. Moje mišljenje je da bi to pitanje trebao pokrenuti Olimpijski komitet BiH”, kaže Razija Mujanović.

Pa ipak, nešto novca se izdvaja po kantonima i to za umjetnike. Tako u Kantonu Sarajevo status istaknutog samostalnog umjetnika priznatog u skladu sa Zakonom o istaknutim samostalnim umjetnicima u KS-u ima 38 umjetnika, kojima se iz kantonalnog budžeta uplaćuju doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje. Osnovicu za obračun utvrđuje Ministarstvo finansija FBiH i za tekuću godinu iznosi 1.076,50 KM (550 eura). Na listi se nalaze osobe iz sfere likovne, dramske, muzičke i primjenjene umjetnosti, umjetničke fotografije i književnici. Nadležno ministarstvo je ove godine u te svrhe opredjelilo 141.000 eura. Uslovi za ostvarivanje ovog prava su da aplikant nije u radnom odnosu, da mu je umjetničko stvaralaštvo i djelovanje jedino profesionalno zanimanje, ali i da je ostvario međunarodne i domaće nagrade i priznanja za umjetničko djelovanje.

Izvor: Al Jazeera