Na začelju Evrope: Bh. javna uprava služi sebi, a ne građanima

Izvještaj Svjetske banke u kojem je javna uprava Bosne i Hercegovione, na svim njenim nivoima, označena kao najlošija i najneefikasnija u Evropi nije iznenadila javnost niti one koji pomnije prate rad institucija vlasti.

Loše ocjene javna uprava BiH dobila je gotovo u svim segmentima, a njena glomaznost i neučinkovitost označene su kao glavna prepreka razvoju zemlje i njenom putu na približavanju zajedničkom evropskom prostoru.

Ono što najviše zabrinjava jeste da javna uprava BiH ne samo da pokazuje loše rezultate, nego od 2006. godine ne uspijeva sprovesti nacrte, deklaracije i zaključke o racionalizaciji djelovanja koje donose njene institucije, a koje se domaćoj javnosti i posmatračima iz inostranstva predstavljaju kao okvirni programi za poboljšavanje rada.

Glomazna administracija

Javna uprava u BiH boluje od toliko mngo problema da samo njihovo pobrojavanje predstavlja izazov, kaže Ivana Korajlić iz Transparency Internationala, ističući kako je zasigurno najveći neodgovorno i netransparentno zapošljavanje ljudi bez ikakvih jasnih kriterija i bez prethodno obavljene provjere njihovih znanja i radnih vještina.

„Prije svega, ovi standardni problemi sa kojima se suočava, a to je s jedne strane suviše glomazna i prenatrpana administracija koja je u isto vrijeme neefikasna. Dakle, s jedne strane se koristi javna uprava kao način za uhljebljavanje stranačkih kadrova zbog čega se non stop i bez obzira na moratorij za zapošljavanje povećava broj zaposlenih. Izmišljaju se novi načini na koji će se zasnivati radni odnosi, a sa druge strane nije ni na koji način osigurana efikasnost niti nadzor nad radom službenika u javnoj upravi. U isto vrijeme posebno nedostaje odgovornost u utrošku finansijskih sredstava da bi se omogućila veća efikasnost“.

Drugi veliki problem, pojašnjava Korajlić, zbog kojeg javna uprava u BiH godinama dobiva negativne ocjene, jeste nejasno i netransparentno trošenje novca zbog kojeg se, s opravdanjem, stiče utisak da je javna uprava mjesto na kojem se, paradoksalno, ne štite prava građana niti se vodi računa o udovoljavanju njihovim potrebama.

Netransparentno trošenje novca

„Tako i to sredstava što ima većina ide na plate, znatan dio bude netransparentno i neodgovorno raspoređen i kroz javne nabavke i kroz druge vidove izdvajanja sredstava, a da su osnovne potrebe građana zanemarene. Niko do sada nije uradio adekvatnu procjenu, prije svega potreba različitih institucija i organa uprave, da bi se utvrdilo koji je to broj zaposlenih koji je optimalan i kako bi se to dovelo u neku razumnu mjeru. Ocjena zaposlenih, ocjenjivanje državnih službenika i sl. ne funkcioniše niti služi ičemu da bi se pratio njihov rad i njihova efikasnost. Nadzor organa uprave je neadekvatan i samim tim imate administraciju koja služi sama sebi umjesto da služi građanima, odnosno da bude taj neki faktor koji olakšava funkcionisanje institucija, koji olakšava pružanje usluga građnima i slično“, jasna je Korajlić.

Segment u radu javne uprave koji najviše zabrinjava svakako je loš i neefikasan rad nivoa lokalne uprave na kojem se donose i sprovode odluke od životnog značaja za građane. Lokalna uprava je onaj krucijalno važni nivo na kojem građani obavljaju većinu svojih administrativnih i socijalnih potreba i koji bi trebao efikasno regulirati norme koje se odnose na svakodnevni život. Upravo je kompromitovanost tog nivoa, pojašnjava politički analitičar Srđan Puhalo, najveći problem djelovanja javne uprave u BiH.

Građani ne traže odgovornost

„Mislim da prva stvar koja mi se čini važna jeste da prosto lokalna uprava treba da postoji zbog građana, a ne da bude dovoljna sama sebi. Kod nas je upravo obratno, jer lokalna uprava postoji prvenstveno zbog sebe, a onda zbog građana. Druga stvar koja je veoma važna je da je lokalna uprava pod patronatom političkih partija i da je ona tu, hajde da kažem, servis političkih partija, a ne servis građana. Treća stvar koja mi se isto tako čini vrlo važnom, a to je da prosto građani BiH olako vjeruju ili naivno vjeruju da lokalna uprava radi u njihovom interesu, a ne u interesu političkih partija, odnosno u sopstvenom interesu.

Građani nemaju tu demokratsku kulturu da natjeraju lokalnu upravu da počne da radi u njihovom interesu. Znači, prosto oni pognute glave i ćuteći prihvataju sve ono što lokalna vlast radi, ne tražeći njihovu odgovornost i ne preispitujući njihov rad. Mislim da su to glavni faktori zbog čega je takva situacija, odnosno zbog čega lokalna uprava ili lokalna vlast ne trudi se da poboljša svoje funkcionisanje. Jer, niko to od njih u principu i ne očekuje.“

Uvođenje reda u rad lokalne uprave nije nikakva „nemoguća misija“, pojašnjava Puhalo, navodeći primjere nekoliko bh. opština u kojima lokalna uprava djeluje upravo onako kako se od nje očekuje. Radi jednostavno na sprovođenju zakona pružajući građanima usluge neophodne da se izgadi funkcionalna lokalna zajednica.

Pozitivni primjeri

„Postoje, čini mi se, svjetli primjeri opština u BiH koje dobro rade i od kojih građani imaju koristi. Recimo Goražde, recimo Tešanj, recimo Kotor Varoš, to su opštine koje su napravile neke iskorake i poboljšale život građanima u tim opštinama, dovodeći privredu, izlazeći u susret privrednicima da mogu da otvore postrojenja, da budu ti koji slušaju šta treba i udovoljavaju molbama, a ne da oni nameću rješenja, ne vodeći računa o interesima drugih. Ne treba izmišljati toplu vodu nego treba prosto jačati svijest građana da od njihove aktivnosti i njihovog aktivizma zavisi rad lokalne samouprave. Jačati građane da pokažu svoju želju za promjenom i  moć da natjeraju političare da rade ono što oni žele. Jer, upravo to poštovanje, ili strah od građana, potencijalnih birača, jedino to može natjerati političare da svoje i partijske interese stave iza interesa građana“.

Na pitanje kako poboljšati rad javne uprave, Puhalo daje jednostavan odgovor, a rješenje koje predlaže, kako sam kaže, nije nikakva „mudrost“. Neophodno je slijediti poznate uspješne primjere i povrh toga, biti okrenut istinskom poboljšanju rada lokalnih institucija vlasti i unapređivanju života lokalne zajednice.

Prestati sa partijskim zapošljavanjem

„Svođenje na najmanju moguću mjeru partijskog zapošljavanja i to zapošljavanja kadrova koji nisu kompetentni da obavljaju te poslove. Što veća transparentnost u radu tih opština, ali ne kao nešto što je agenda međunarodne zajednice i nekih projekata već prosto kao potreba da građani imaju što više informacija o onome što se dešava u opštini. Jak nevladin sektor, ali ne nevladin sektor koji je usmjeren prema donatorima nego usmjeren prema građanima u rješavanju lokalnih pitanja i problema. To bi dovelo do veće odgovornosti lokalne vlasti, a samim i do efikasnosti. Ne trebamo mi izmišljati nikakve modele. Oni su izmišljeni, nego treba dobra volja da se oni primijene i provedu“, zaključuje Puhalo.

Rad javne uprave treba biti efikasan, transparentan i na usluzi građanima, a nikako prostor za partijsko zapošljavanje i malverzacije sredstvima kroz institut javnih nabavki. Bosna i Hercegovina je u ocjenama rada javne uprave i institucija vlasti na svim nivoima dobila toliko loše ocjene da se u mnogim parametrima nalazi iza Moldavije, Kosova ili Albanije. Sagovornici Al Jazeere kažu da je reforma javne uprave neophodna i da ona mora biti sprovedena na način da institucije koje su formirane kako bi pomagale građanima počnu istinski ispunjavati svoju zadaću.

Izvor: Al Jazeera