Na snazi mehanizam za uvođenje viza

U Evropskoj uniji u četvrtak stupa na snagu mehanizam koji omogućava privremeno uvođenje viza zemljama Zapadnog Balkana iz kojih dolazi veliki broj lažnih azilanata.

Evropska komisija je saopćila da nijedna članica EU-a do sada nije zatražila suspenziju viznih olakšica za zemlje Zapadnog Balkana, navodi Tanjug.

Privremeno ukidanje bezviznog režima “može biti primijenjeno kao posljednja mjera” i u slučaju naglog porasta broja “lažnih azilanata”, neregularnih ulazaka u zemlje EU-a ili masovnijeg odbijanja zahtjeva EU-a za readmisiju, odnosno povratak lica koja krše bezvizni režim.

Michele Cerkone, glasnogovornik evropske komesarke za unutrašnje poslove Cecilije Malmstrom, rekao je novinarima u Briselu da pojedine zemlje, uključujući Njemačku, već godinama izražavaju zabrinutost zbog zloupotrebe prava na azil od strane građana Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine, ali da formalna procedura za ponovno uvođenje viza nije pokrenuta.

Ništa preko noći

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin i evropska parlamentarka Tanja Fajon upozorili su ranije da opasnost od eventualne suspenzije bezviznog režima Srbiji postoji, ali su napomenuli da ta odluka ne može biti donesena preko noći i pozvali vlasti Srbije da nastave preduzimati sve što je u njihovoj moći.

Tanja Fajon, bivši izvjestilac EP-a za viznu liberalizaciju, napomenula je da i zemlje EU-a trebaju revidirati politiku azila i pozdravila je nedavnu odluku Njemačke da Srbiju i druge države Zapadnog Balkana za koje važi bezvizni režim svrsta na spisak sigurnih zemalja, što će, kako je primijetila, znatno skratiti postupak za dobijanje azila, a samim tim najvjerovatnije smanjiti i broj zahtjeva za azil.

Prema izvorima iz Brisela, EK stalno prati situaciju, koja je za sada nepromijenjena, a jedino je u Njemačkoj došlo do vidnog porasta broja “lažnih azilanata”, budući da je odlukom Vrhovnog suda vraćen raniji sistem finansijskih i drugih povlastica za tražioce azila koji u toj zemlji mogu ostati šest mjeseci.

Ministri policije i pravosuđa zemalja članica EU-a usvojili su u decembru takozvani zaštitni mehanizam, koji je usaglašen poslije dugih pregovora u okviru evropskih institucija i koji stupa na snagu 9. januara.

Mehanizam omogućava suspenziju bezviznog režima na šest mjeseci.

Problemi za Njemačku

Zemlje EU-a su 2009. godine dobile oko 11.500 zahtjeva za azil sa Zapadnog Balkana, ali ta brojka je 2013. godine više nego učetverostručena.

Najveći problem s prilivom lažnih azilanata ima Njemačka, u kojoj je u prvih 11 mjeseci prošle godine 9.820 građana Srbije zatražilo azil.

Više ih je došlo samo iz Rusije (14.482) i Sirije (10.858); iz Makedonije je stiglo 5.625 ljudi, a sa Kosova 3.085 osoba.

Šengenska zona slobodnog kretanja obuhvata 26 evropskih zemalja, od kojih četiri nisu članice EU-a – Švicarska, Norveška, Island i Lihtenštajn.

Od članica Unije, jedino Velika Britanija i Irska nisu potpisnice Šengenskog ugovora, dok on tek trebaju u potpunosti biti proveden Bugarskoj, Hrvatskoj, Rumuniji i na Kipru.

Izvor: Agencije