Na posao u Srbiji se čeka četiri godine

Stopa nezaposlenosti mladih između 15 i 24 godine je 50 posto (EPA)

Na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje Srbije trenutno je 769.340 nezaposlenih, najviše je mladih, a prosjek čekanja na posao je gotovo četiri godine.

Najteže do posla dolaze pomoćnik prelca, krojači tekstila, tkači, obrađivač kože i krzna, a najtraženiji su visokoobrazovani, prije svega elektroinženjeri, inženjeri elektronike i IT stručnjaci.

Do posla teško dolaze i kvalificirani za oblasti mašinstva i obrade metala, kao naprimjer, servisni mašinski tehničar, servisni mehaničar za poljoprivredne mašine, servisni mehaničar za tekstilne mašine, metalostrugar, rukovalac poljoprivrednim mašinama, autolimar, automehaničar.

Problematično je i za one koji bi radili u oblasti poljoprivrede, proizvodnje i prerade hrane, posebno voćarsko-vinogradarskim tehničarima, poljoprivrednim tehničarima za proizvodnju bilja, prenosi Tanjug.

Teško do posla dolaze i tehničari drvoprerađivačke tehnologije, tehničari ozelenjivanja naselja i uređenja predjela, tehničari uzgoja šuma…, ali i oni koji su stručni da rade poslove u oblasti ekonomije, prava, administracije, tačnije daktilografi, upravni tehničari, birotehničar, pravni tehničari, pravnici (među kojima su i oni sa VI stepenom stručne spreme).

U suficitarna zanimanja spadaju i pomoćni ženski frizer, izrađivač hemijskih proizvoda, hemijsko-tehnološki tehničar, autoelektričar, tehničar visokogradnje, tehničar niskogradnje, arhitektonski tehničar, inokorespondent, kulturološki tehničar, maturant gimnazije, nastavnik razredne nastave.

Slaba potražnja

Podaci NSZ-a pokazuju da se za svim tim profilima bilježi izuzetno slaba potražnja, odnosno u dužem vremenskom periodu ne postoje registrirane prijave potrebe za zapošljavanjem od poslodavaca za tim profilima.

Kao izraziti primjer slabe potražnje spadaju profili koji bi se mogli svrstati u grupu starih zanata, među kojima su nekada popularna zanimanja: jorgandžija, kišobrandžija, abadžija, pomoćnik kolara i kolar, užar, presvlakač dugmadi, bižuter, bačvar, bunardžija, kotlar-kazandžija, snovač, sarač ćilimar.

Prošle godine, naprimjer, u Nacionalnoj službi za zapošljavanje nije bilo nijedne prijavljene potrebe za profilima kao što su veterinarski laborant, kinooperater, agroekonomski tehničar, povrtlar, pčelar, šumar, rudar, galvanizer, graver, aviolimar.

Uzimajući u obzir podatke kojima raspolaže NSZ o prijavljenim potrebama za zapošljavanjem, kao i brojem nezaposlenih lica konkretnih obrazovnih profila, najlakše, odnosno najbrže do posla dolaze i imaju najveće šanse za zapošljavanje na tržištu visokoobrazovani profili, i to inženjeri elektrotehnike, IT stručnjaci, inženjeri elektronike.

Također, u solidnom položaju su i inženjeri mašinstva i građevine sa odgovarajućim licencama, matematičari, nastavnici stranih jezika, ljekari s odgovarajućim specijalizacijama (anesteziolozi, kardiolozi, oftalmolozi, ginekolozi…), diplomirani farmaceuti, stručnjaci za finansije – računovođe.

Kada su je riječ o profilima nižeg nivoa obrazovanja, najlakše dolaze do posla operateri na takozvanim CNC mašinama, zavarivači, autotroničari/mehatroničari, knjigovođe, računovođe, zanimanja u oblasti njege starih i zdravstvene njegovateljice, medicinske sestre-specijalista instrumentiranja i kozmetičari, kuhari, elektrotehničari elektronike, računara, računarskih mreža i telekomunikacija, tehničari za biotehnologiju, za kompjutersko upravljanje, radnici na osiguranju (tehničari osiguranja).

Radno iskustvo

U najvećem broju slučajeva prvenstveni uvjet za njihovo zapošljavanje je odgovarajuće radno iskustvo.

Direktor NSZ-a Zoran Martinović rekao je Tanjugu da je prosječan broj godina koji nezaposleni provedu čekajući na zaposlenje blizu tri godine i 10 mjeseci.

Iako je trenutno na evidenciji službe manje nezaposlenih nego što ih je, naprimjer, bilo u aprilu 2012. godine, Martinović ukazuje na to da je problematična nepovoljna starosna struktura nezaposlenih.

Od ukupnog broja nezaposlenih, naime, 202.000 su mlađi od 30 godina, dok starijih od 50 godina ima blizu 200.000.

Gotovo 32 posto nezaposlenih čine osobe koje imaju prvi ili drugi stepen stručne spreme, odnosno oni koji su polukvalificirani ili bez ikakvih kvalifikacija, napomenuo je Martinović i dodao da nešto više od polovine, 54 posto, čine osobe sa srednjom stručnom spremnom.

Stopa nezaposlenosti mladih između 15 i 24 godine je 50 posto, dok je mali broj onih koji su na evidenciji nezaposlenih sa visokim obrazovanjem.

Stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji je znatno veća u odnosu na prosjek zemalja Evropske unije, gdje se, iako ona iznosi približno 23 posto, smatra veoma visokom.

“Ako se u zemljama EU-a to smatra jako visokim stopom, onda možete misliti koliko je nezaposlenost mladih u Srbiji alarmantna”, naveo je.

Izvor: Agencije