Na krilima i ljevice i desnice

Uloga predsjednika u slovenskom Ustavu nije velika (Al Jazeera)

Piše: Aleksandar Mlač

Slovenija je dobila četvrtog predsjednika države od njenog osamostaljenja. Nakon Milana Kučana, koji je bio izabran dva mandata, Janeza Drnovšeka i Danila Turka, na čelu Slovenije se nalazi 49-godišnji Borut Pahor.

Turka, koji je izgubio u drugom krugu predsjedničkih izbora u nedelju, 2. decembra, pobijedio je Pahor sa preko 67 posto glasova. Pobjeda je, kako se i predviđalo, bila ubjedljiva, a na nju nisu utjecale ni demonstracije, koje u Sloveniji niču kao pečurke ni snijeg koji je napadao, a ni hladnoća i magla.

“Kada se raziđu snijeg i magla, moj doprinos kao predsjednika će biti više cijenjen”, rekao je nakon izbora predsjednik u odlasku Danilo Turk.

Na priznanja za svoj rad na jačanju socijalne i pravne države će pričekati na svom starom radnom mjestu profesora međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Ljubljani, ali je najvjerovatnije da će o tome suditi historija.

Pahor je mjesto predsjednika zauzeo na krilima i ljevice i desnice i na paroli o združivanju u borbi protiv podjela i protiv ekonomske krize.

Bivši premijer i predsjednik opozicione stranke Socijalnih demokrata, novi prvi čovjek Slovenije Pahor mjesto predsjednika je zauzeo na krilima ljevice i desnice i na paroli o združivanju u borbi protiv podjela i protiv ekonomske krize.

Pahor, koji je svoju parolu zdušno prikazao i ličnim primjerom na radnim akcijama svojih mladih pobornika u pomoći na popravci seoskih puteva, mostova i porodicama nastradalih u poplavama koje su nedavno pogodile Sloveniju, podržala je njegova stranka, kao i slovenska desnica. “Radit ću onako kako mislim da je dobro za cijelu zajednicu”, rekao je on nakon izbora.

Duga politička karijera

Upravo činjenica da je izbornu pobjedu izvojevao zahvaljujući desnici baca mrlju na njegov izbor, smatraju mnogi analitičari u zemlji i svijetu. Naime, već u prvom krugu je dio desnice, na poziv “odozgo”, glasao za Pahora, svjestan da u konkurenciji s njim i Turkom poslanik u Evropskom parlamentu Milan Zver nema realnih šansi.

U prvom izbornom krugu dio, a u drugom sva desnica. Izborno učešće je ipak bilo slabo. Tek blizu 42 posto birača. Nešto zbog nepovjerenja u politiku uopće, a nešto zbog nepovjerenja u kandidate.

Novi predsjednik ima dugu političku karijeru i izbor za predsjednika je, ustvari, bio jedini način za njen nastavak. Bio je najmlađi potpresjednik i predsjednik Parlamenta. Zatim predsjednik Vlade, kada je prošle godine, zbog neslaganja u koaliciji, na vanrednim izborima morao napustiti to mjesto.

Sve to zaradio je kao predsjednik Socijalnih demokrata, na mjestu koje je morao napustiti na zahtjev većine članova. Izbor za predsjednika države ga je vratio na velika vrata u političku igru.

Izborno učešće je ipak bilo slabo – tek blizu 42 posto birača.

Dug aktuelnom premijeru Janezu Janši je zato velik. Kako i na koji način će on biti vraćen sada nije ni vrijeme ni mjesto za špekulacije. Ali, kako kaže poslovica, “dug je poštenje”. Da li to podrazumijeva i njegovu ulogu u vrijeme kada je i s demonstracijama sve veći pritisak na premijera da podnese ostavku, da se održe novi izbori i da državu preuzme nova vlada, pa i tehnička… Nove izbore je zahtjevao i Igor Lukšič, čovjek koji je Pahora zamijenio na čelu Socijalnih demokrata.

Povjerenje jednih u druge

Uloga predsjednika u slovenskom Ustavu nije velika. Ograničena je uglavnom na moralni faktor i na predstavljanje zemlje u međunarodnim odnosima.

IIuzorno je zato očekivati da će novi predsjednik biti kadar ispuniti obećanje dato građanima da njegova pobjeda znači “početak nečeg novog, nove nade, novog vremena…” i da će zemlju izvući iz teške ekonomske krize i recesije, iako je naglasio da je za takvo što potrebno “povjerenje jednih u druge, međusobno poštovanje, tolerancija, razumijevanje…”, kao i da “iako su razlike među nama tako velike, ono što nas povezuje je mnogo jače”.

Ne treba zanemariti ni činjenicu da je podršku novoizabranom predsjedniku izrekla i Katolička crkva.

Pobjedu novog predsjednika je pozdravio i premijer Janša, a predsjednik Parlamenta Gregor Virant naglasio je da nije pobijedio samo Pahor, već “umjerena politika centra, umjerena, konstruktivna politika usmjerena u rješenja”.

Istovremeno je predsjednik desne Nove Slovenije Matej Tonin ocijenio da su birači odlučno rekli NE politici sukobljavanja i DA onoj koja “neće zagovarati interese desnice ili ljevice, već interese cijele Slovenije”.

Ne treba zanemariti ni činjenicu da je riječima nadbiskupa Antona Stresa podršku novoizabranom predsjedniku izrekla i Katolička crkva.

Veoma zanimljivo će biti analizirati na koji način će u budućnosti novi predsjednik ispunjavati svoju ulogu povezivanja slovenskog društva, tradicionalno podijeljenog na lijeve i desne, društva sa dvije ustavno priznate manjine i u kulturna udruženja stiješnjenih pripadnika naroda iz bivše zajedničke države, društva s mnogo religija i društva koje razdiru teški socijalni problemi, recesija i ekonomska kriza.

Pred njim, uprkos obećanjima datim u trenutku oduševljenja izborom, ne stoji lak posao. Mladost, lijep izgled, sportske aktivnosti i parola “u zdravom tijelu zdrav duh” za takvo šta neće biti dovoljni. Da li u tome i na koji način može pomoći bogato, ali većinom negativno političko iskustvo, to je teško reći.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera