Na Balkanu djeluju igrači daleko jači od Hrvatske, Srbije i BiH

Piše: Mladen Obrenović

Pomalo zaboravljenu priču o podjeli Bosne i Hercegovine, a pogotovo mogućoj samostalnosti entiteta Republika Srpska u svjetlu najava novih referenduma, pa i onoga o neovisnosti, ponovno je aktualizirala hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Upozorila je na moguće nove konflikte, ali i miješanje Rusije u unutarnje odnose u BiH. No, analitičari „spuštaju loptu na zemlju“ podsjećanjem da su u cijeloj priči mnogo jači igrači nego što je to bilo tko u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, ali i Srbiji.

Hrvatska je jedan od jamaca Dejtonskog mirovnog sporazuma, podsjeća Mario Duspara, novinar zagrebačkog tportala. Podsjeća i kako je, svojedobno, tadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić zaprijetio slanjem vojske na Republiku Srpsku ukoliko tamošnje vlasti raspišu referendum o izlasku iz sastava BiH.

„Iako je Mesić tada dignuo retoriku na razinu uvijenih prijetnji vojnom intervencijom Hrvatske, mislim da takva eskalacija u ovom času nije realna. Mogući naredni korak Hrvatske eventualno bi mogao biti prijetnja prekidom opskrbe rafinerije u Bosanskom Brodu, što bi bilo opravdano zbog strahovitog zagađenja koje trpe ljudi u Slavonskom Brodu. Realno, sve je to puno veća igra od Hrvatske, BiH i Srbije, jer nitko od tih država stvarno ne drži konce u svojim rukama“, smatra Duspara.

Skidanje tereta sa Plenkovića

Grabar-Kitarović je za portal DefenseNews izjavila kako je referendum o Danu Republike Srpske bio „tek prvi korak u nečem što vidimo kao potencijalni niz referenduma, pa čak i o mogućoj neovisnosti Republike Srpske“.

„Ako se odluče na takav potez, sigurno bi došlo do reakcije Federacije BiH, što otvara mogućnost za novi konflikt. Obzirom da je Rusija uključena u hibridno ratovanje, te da vidimo snažne veze između [Milorada] Dodika i Rusije, tu bismo onda imali ruski utjecaj kroz oružje, taktiku, obavještajni rat informiranjem i dezinformiranjem”, upozorila je hrvatska predsjednica.

Duspara ipak smatra da Grabar-Kitarović svojim izjavama „skida teret“ s hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji je nedavno, vrlo otvoreno, podržao ukrajinske vlasti u konfliktima koji potresaju tu državu.

Priče o referendumima – beskorisne

Vojni analitičar Igor Tabak ukazuje kako „odnosi Ruske Federacije i Hrvatske nisu ušli ni u kakvu posebnu neugodnu fazu“. Hrvatska je odavno Rusiji uvela sankcije i vrlo čvrsto je svrstana i u NATO, i u EU, govori Tabak, pa s te strane „nema puno dileme o hrvatskom nacionalnom stavu – i po pitanju Ukrajine, Sirije, ali i svih drugih tema od kojih neke Rusiji nisu previše ugodne“.

Kad su odnosi u Bosni i Hercegovini u pitanju, a pogotovo položaj Republike Srpske, svjestan je kako „igre kakve smo gledali proteklih mjeseci i kakve Republika Srpska periodički voli upriličavati zapravo nisu korisne za stabilnost BiH, niti su korisne za njezino ikakvo suvislo djelovanje“.

„Uz svu potrebu razgovora, ponešto reformi i sređivanja odnosa jasno je da gotovo ništa neće biti provedeno mjerama i sredstvima kakve smo gledali po pitanju ovog veselog referenduma“, kaže Tabak.

Po njemu, „Bosna i Hercegovina je jedno otvoreno pitanje hrvatske vanjske, pa donekle i unutarnje politike“.

„Nakon više godina izbjegavanja aktivnijeg djelovanja po tom pitanja, nova vlada u Zagrebu to uzima kao jedno jako goruće pitanje i stavila ga je jako visoko na svoju listu prioriteta što do sada nije bilo slučaj. Ostaje vidjeti je li to više verbalno ili će se prenijeti i na neku stvarnu razinu“, zaključuje Tabak.

Izvor: Al Jazeera