Oglasi

Muzej Stare pravoslavne crkve u Sarajevu: Među pet u svijetu

Muzej Stare pravoslavne crkve u Sarajevu, rangiran među prvih pet u svijetu, sadrži ikone i dokumente neprocjenjive vrijednosti.

Muzej Stare pravoslavne crkve svetih arhanđela Mihaila i Gavrila na Baščaršiji, u Sarajevu, koji je nastao iz riznice, sadrži petu po vrijednosti zbirku ikona u svijetu.

Na zidu Muzeja nalazi se jedna od izuzetno važnih i vrijednih ikona - Tajna večera - Posljednja večera iz 18. vijeka, a na samom ulazu smještene su pozlaćene Carske dveri, koje inače služe za odvajanje oltara od glavnog dijela crkve rađene u duborezu iz 17. vijeka, zabilježila je ekipa agencija Anadolija.

"Oko 700 eksponata postoji u Muzeju Stare pravoslavne crkve koje možemo podijeliti na tri grupe: Prvu, najznačajniju grupu čine ikone. Po ikonografskoj zbirci ovaj muzej je poznat nadaleko, a jedna ikona koju je naslikao učenik El Greka nalazi se u Vizantijskom muzeju u Atini na izložbi. Mi smo je posudili tom muzeju i ona je zaista tamo doživjela veliki publicitet. Ona će uskoro biti ponovno vraćena u naš Muzej. Međutim, i druge ikone veoma su značajne jer su one nastale u periodu od 15. do 19. vijeka i u smislu istorije umjetnosti one pripadaju takozvanoj italokritskoj ikonografskoj školi s tim što imaju i neke svoje lokalne osobenosti", istakao je đakon Vladislav Topalović. 

Druga zbirka, naveo je đakon Topalović, jesu kujundžijski radovi koji se tiču crkvenih, bogoslužbenih stvari kao što su potiri, koji se inače prave od zlata, ne zbog potrebe za luksuzom nego i radi većeg stepena održavanja higijene, kadionice i drugi. Treću zbirku, navodi Topalović čine bogoslužbene odore, koje su veoma stare i datiraju počevši od 15. pa do 19. vijeka.

"Imamo vrlo vrijednu ikonografsku zbirku i nezahvalno je malo porediti i praviti rang listu muzeja, ali svakako što se tiče zbirke ikona Muzej Stare pravoslavne crkve spada među poznatije u svijetu", naglasio je Topalović.

Posjete stranih turista

Najstariji rukopis koji se nalazi u Muzeju je Sarajevska krmčija iz 1371. godine koja uređuje crkvena pravila ponašanja, te Siloanovo jevanđelje iz 14. vijeka koje je karakteristično s obzirom da je ukrašen crtežima i to sa desne strane.

"Vrlo značajan dokument je Sarajevska krmčija. On je veoma prisutan u raznim naučnim analizama. Nisu samo teolozi zainteresovani za dokument nego i ljudi drugih struka prvenstveno istoričari, ali i pravnici. Ta Krmčija, to je malo nezgodan naziv, ali se udomaćilo kod nas, potiče od riječi krmiti, kormiti što znači voditi, upravljati. Originalan naslov toga dokumenta je Nomokanon - to je zbirka pravila koja se tiču života unutar crkve. Zbirka crkvenih pravila. Što se tiče ostalih dokumenata najinteresatniji su naravno bogoslužbeni tekstovi na crkvenoslavenskom jeziku. Tu prvenstveno imamo nekoliko biblijskih, odnosno evanđeljskih tekstova koji su vrlo značajni i koji imaju vrlo vrijedne ilustracije ", pojašnjava đakon Topalović.

Tu su i fermani - dekreti četiri sultana: Mustafe iz 1695. godine koji govori kako su kuće u mahali u Sarajevu poklonjene svetogorskim manastirima, sultana Ahmeda iz 1729. godine, dva sultana Mahmuta I iz 1742. godine od kojih jedan govori o zabrani prodaje alkohola u Latinluku, te onaj sultana Mahmuta II iz 1794. godine. Među rukopisima nalazi se i onaj sveruskog cara Petra I iz 1715. godine.

Veoma interesantni predmeti koji se nalaze u Muzeju su i ibrici i posude koje služe za pranje ruku sveštenika pred bogosluženje. Posude su inače slične onim koji se koriste prilikom uzimanja abdesta u islamu.

 "Svjedočim tome da nažalost puno više ljudi iz inostranstva, primjerice iz Švedske, Danske, Norveške koji dolaze u Sarajevo kao turisti obiđu i ovaj muzej, a nekako što se tiče građana naše zemlje bez obzira kojoj naciji pripadaju, ovaj muzej je gotovo nepoznat. Mislim da bismo mi trebali napraviti malo neku reklamu muzeja i da on bude uvršten u neke programe koji se tiču naše djece, naših studenata, naše javnosti da tako kažem", ističe đakon Topalović.

Nacionalni spomenik

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na sjednici u prvoj polovini septembra 2006. godine donijela je odluku kojom je graditeljska cjelina - Stara pravoslavna crkva (Crkva svetih arhanđela Mihaila i Gavrila) u Sarajevu proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Nacionalni spomenik se sastoji od crkve, crkvenog dvorišta, zgrade Muzeja, ogradnog zida, ulazne kapije, parohijskog doma i pokretnog naslijeđa. Između ostalog, Komisija je konstatirala da se u sklopu Muzeja nalazi zbirka od 140 ikona, četiri ikonostasna fragmenta, zbirka od 114 predmeta izrađenih od metala, zbirka od 13 knjiga, zbirka od šest starih dokumenata, te zbirka od 37 liturgijskih tkanina i veza.

"Mi imamo nekolicinu fermana sultana pisanih na arapskom jeziku. To su fermani od sultana. To su veoma značajni dokumenti koji datiraju najstariji iz 17. vijeka i 18. vijeka najmlađi. To su vrlo interesantni istorijski spomenici, istorijska svjedočanstva o odnosima između porte i pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini u tom periodu. Osim fermana sultana imamo i neke dokumente, jedan tačnije iz početka 18. vijeka od Ruskog cara Petra I", naglasio je đakon Topalović.

Vitrine muzeja ukrašavaju brojni kujundžiski radovi, žezla koja su odlika episkopa - vladika, bogoslužbena odjeća i predmeti samo su neki od vrijednih eksponata koji su sastavni dio Muzeja.

Izvor: Agencije  

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.