Muslimanski svijet izgara od neslobode

U posljednjih nekoliko desetljeća terminom “Muslimanski svijet” uglavnom se podrazumijevaju zemlje s većinskim muslimanskim stanovništvom i nerijetko ovo kategoriziranje odbacuju i same zemlje koje se u ovu kategoriju svrstavaju, naglašavajući kako većinska vjerska pripadnost njihovog stanovništva nije ključni faktor koji ih određuje. Stoga, odmah na početku, treba biti svjestan da uniformnost, koju ovaj termin nameće, zna često biti varljiva, kao što su procjene o broju muslimana u svijetu i teza kako je islam “najbrže rastuća religija”, često dovodile u zabludu i same nemuslimane, kao i one koji ih sa različitih politoloških, socioloških i antropoloških aspekata proučavaju.

U izvještaju kojeg je objavio američki Cato institut 25. augusta, a koji je rađen na osnovu podataka dobivenih iz Indeksa ljudskih sloboda iz 2019. godine o stanju sloboda u muslimanskom svijetu, u oči bodu upravo kontradikcije i nesuvislosti koje nastaju kada se tako raznoliki svijet pokušava svesti pod jednu uniformnu kategoriju. Ipak, unatoč svoj kompleksnosti zemalja s većinskim muslimanskim stanovništvom, kojih danas u svijetu ima 51, ono što ih čini jedinstvenim jeste “gorući deficit slobode”, kako izvještaj u svome zaključku ističe, a kojeg je za Cato institut uradio turski novinar, kolumnista i analitičar Mustafa Akyol.

“Sloboda je koncept koji se može mjeriti različitim dimenzijama. Moj glavni fokus su bile lične slobode. Analizirao sam po Indeksu ljudskih sloboda u kojem su obuhvaćene: vladavina prava, sigurnost, sloboda kretanja, religije, izražavanja, informiranja i drugi. Analizirao sam i ekonomske slobode, ali kao zasebnu kategoriju”, napisao je u uvodu rada autor Akyol.

Bosna i Hercegovina među najslobodnijim zemljama

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina i regija Balkana, izvještaj donosi veoma ohrabrujuće podatke. Regija jugoistočne Evrope, ili Balkana, uz jedan dio središnje Azije, predstavlja prostor gdje muslimani žive najslobodnije. Bosna i Hercegovina je najslobodnija zemlja s većinskim muslimanskim stanovništvom u svijetu, a odmah poslije nje veoma dobre rezultate (u nekim segmentima čak i najbolje) postigla je Albanija. Izvještaj je rađen je na osnovu podataka za 40 od 51 zemlje s većinskim muslimanskim stanovništvom, za koje su podaci bili dostupni, premda, kako autor ističe, osim 11 neobuhvaćenih zemalja, postoje zemlje s velikim i značajnim brojem muslimana koje nisu obuhvaćene, poput Indije, Kine i Rusije, naprimjer.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Na polju ličnih sloboda Bosna i Hercegovina je na prvom mjestu, s indeksom koji iznosi 8.04, naspram svjetskog prosjeka od 6.98, dok na polju religijskih sloboda najslobodnija većinska muslimanska zemlja je Albanija, s indeksom od 9.19, dok Bosna i Hercegovina ima 8.52, naspram svjetskog prosjeka od 7.48. Izvještaj donosi preglede sloboda po različitim kategorijama i parametrima, a kompletnom istraživanju se može pristupiti na web adresi: https://www.cato.org/publications/economic-development-bulletin/freedom-muslim-world#what-explains-more-or-less-freedom

Generalno, ono što se označava kao “Muslimanski svijet” ima veoma niske nivoe sloboda u poređenju sa svjetskim prosjekom te sa zemljama Sjeverne Amerike i Zapadne Evrope. Međutim, autor na nekoliko mjesta napominje, taj “Muslimanski svijet” je prilično različit, pa su neke većinske muslimanske zemlje prilično slobodne, dok su najneslobodnije zemlje u regiji Bliskog Istoka. Izvještaj je zanimljiv posebno jer iznosi neke porazne kontradikcije. U pogledu vjerskih sloboda najneslobodnije zemlje su zapravo dva najveća bliskoistočna rival,a Saudijska Arabija i Iran. Obje ove zemlje se već desetljećima upravo na osnova svoje specifične interpretacije religije bore za dominaciju i utjecaj u regiji.

Najteži slučajevi u pogledu sloboda su, izvještaj konstatira, zemlje koje su pretrpjele izvanjske vojne intervencije, poput Iraka, ili u kojima i dalje traju građnaski ratovi, poput Sirije i Jemena, ili pak zemlje u kojima su se dogodili vojni udari, poput Egipta i Sudana. Izvještaj ističe kako i u arapskom svijetu postoje zemlje gdje su lične slobode na veoma visokom nivou, poput Libana, Jordana i Tunisa. K tome, izvještaj ističe nekoliko arapskih zemalja koje su iznad svjetskog prosjeka po pitanju vladavine prava: Ujedinjene Arapske Emirate, Katar, Brunei Darussalam, Bahrein i Oman. Izvještaj Cato instituta detaljno obrazlaže razloge kompleksnosti problema sloboda u zemljama s većinskim muslimanskim stanovništvom koga uzrokuju različiti faktori, poput autokratskih vlada, stranih vojnih intervencija i okupacija, etničkih i sektaških konflikata te opresivnih tumačenja religije.

Itekako ‘zarobljena’, ili religija ‘pod opsadom’

Zapravo, od ukupnog broja muslimana u svijetu, koji danas, prema procjenama, iznosi oko 1,9 milijardi, njih više od 1,8 milijardi živi u državama u kojima je nivo ličnih sloboda ispod svjetskog prosjeka. Ovo je veoma porazna činjenica, posebno za sljedbenike ekstremističkih ideologija, koji su u brojnosti muslimana često vidjeli potencijal za neku utopijsku revitalizaciju moći i utjecaja muslimanskog svijeta. Jer, neslobodni ljudi su nemoćni, kako iznutra, tako i prema vani. Zapravo, oni nisu prijetnja nikome do li sami sebi. Ova gorka istina, naime, obara i slatkorječivu tezu o islamu kao “najbrže rastućoj religiji”, jer ukazuje na to kako je ta religija itekako “zarobljena”, ili “pod opsadom”, kako su je opisivali učeni muslimanski autori, koji uglavnom žive i djeluju na slobodnom Zapadu!? Kakva je to religija ukoliko joj je uskraćena sloboda? Kakva je njena suštinska sadržina, a ne deklarativna forma? Po učenju islama, sloboda je osnovni uvjet prakticiranja religije.

Sloboda od prisile savjesti (fitna) bila je jedan od glavnih razloga iseljenja, borbe i misije rane muslimanske zajednice, koju je predvodio poslanik Muhammed u 7. stoljeću. Zbog toga ovaj izvještaj Cato instituta itekako ima važnost i o njemu bi trebali promisliti upravo oni koji se hvataju u zamke kolektivne samodopadnosti, koji su često opterećeni mesijanskim kompleksima više vrijednosti, ili koji nasjedaju na zavodljive iskaze o islamu i njegovoj “svijetloj budućnosti”. U islamskom svjetonazoru djelo bez mogućnosti njegovog slobodnog činjenja, to jest izbora da se čini ili ne čini, ne vrijedi. I kao što prisilno gladovanje nije post, tako je i prisilno ili neslobodno dobročinstvo sa religijskog stanovišta bezvrijedno.

Nažalost, o ovim segmentima religijskog učenja islama danas se veoma malo govori i vjerovatno je to jedan od ključnih problema koje ovaj izvještaj nije obuhvatio, a koji traže da se istraže i elaboriraju. A taj problem se tiče upravo mjesta i pozicije religije i religijskih učenjaka (uleme), jer ono što se zove “Muslimanski svijet” upravo zbog njihovog konformizma, izgara od neslobode.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera