Oglasi

Muslimani obilježavaju Ramazanski bajram uz posebne mjere

U džamijama širom regije tokom obavljanja bajram-namaza bilo je potrebno poštivati niz mjera uvedenih na sprečavanju širenja korona virusa.
Molitve u džamijama održavaju se uz epidemiološke mjereAnadolija

U Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu jutros je, u sjeni pandemije korona virusa i uz posebne mjere zaštite, održana centralna svečanost povodom Ramazanskog bajrama, a bajram-namaz je predvodio i hutbu održao reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, javlja Anadolija.

Bajram-namaz je počeo u 5.52 sati, a prema ranije objavljenoj instrukciji, sabah-namaz klanjan je isključivo u prisustvu imama, mujezina i članova džematskog odbora, dok su vjernici pozvani da zbog mjera uvedenih na sprečavanju korona virusa, sabah-namaz klanjaju u kućama, a u džamiju dođu 15 minuta prije bajram-namaza.

Održan je i svečani bajramski program, kojeg su izveli učači Kur'ana, ilahija i kasida.

Prigodan vaz ovom prilikom održao je prvi imam i hatib Gazi Husrev-begove džamije hfz. Mensur ef. Malkić.

Ni muslimani diljem svijeta, obilježavajući Ramazanski bajram, nisu se okupili u džamijama pa su vjernici molitve obavljali u kućama.

Nedavno su džamije u regiji Zapadnog Balkana počele otvarati svoja vrata vjernicima, ali uz niz pravila među kojima su obavezna socijalna distanca, nošenje vlastite serdžade (prostirke za molitvu), uzimanje abdesta kod kuće i tome slično.

'Živjeti životom dostojnim čovjeka'

Kavazović je u bajramskoj hutbi podsjetio na protekli mjesec posta ramazan za koji je rekao kako će biti upamćen "po velikoj kušnji koja nas je zadesila".

”Suočili smo se sa sićušnim, golim okom nevidljivim virusom, koji je svojom agresivnošću pokazao koliko smo slabi i nemoćni. Cijelo čovječanstvo je osjetilo strah. Svi narodi i sve države, bez obzira na to kolika je njihova moć i sila, bili su bespomoćni. Na vrhuncu te nevolje, trebalo je da čujemo ajet koji se baš na nas odnosi: 'Uistinu, čovjek se uzoholi čim se neovisnim osjeti, a Gospodaru tvome će se, doista, svi vratiti (El-Alek, 6-8)”, podsjetio je Kavazović. 

Naveo je i nekoliko jednostavnih istina i vrijednosti koje uvijek treba imati na umu: i u radosti i u žalosti, i u strahu i u sigurnosti.

”Niko osim Allaha život nam ne može dati, niti nam smrt može odgoditi. Između ove dvije tačke je naš život. Živjeti životom dostojnim čovjeka znači svim svojim bićem, srcem i dušom, upijati etičku sliku svijeta, u kojoj se spajaju iskreno vjerovanje u Gospodara svjetova sa časnim i uzoritim ponašanjem i življenjem u ljudskoj zajednici s ljudima. Vjera je staza na koju čovjek stupa u potpunoj predanost i pokornosti Allahu dž.š.”, rekao je Kavazović.

Dodao je kako je to  program po kojem se živi; mjesto gdje se razlučuje istina od neistine, pravda od nepravde, a pravi put od krivog puta.

”Vjera je uže koje povezuje naš nijjet, srce i dušu, našu savjest s našim djelom i postupkom. Vjera je najdublji osjećaj odgovornosti naspram života, savjest koja stalno iskrsava pred nama i govori nam da ne činimo drugima ono što ne bismo poželjeli da drugi čine nama”, naveo je Kavazović.

'Oni koji olahko sude ljudima najčešće pogriješe'

Poručio je kako je obaveza muslimana da bdiju na granicama slobode: vjerovanja, postupanja i govora, za sebe i za druge.

”Musliman ne može šutjeti onda kada vidi da se gazi ljudsko dostojanstvo ili želi laž nametnuti kao pravilo i vrijednost. Vjernik treba da vrši svoju dužnost naređivanja dobra i odvraćanja od zla, bez obzira na sve poteškoće i rizike kojima se izlaže“, rekao je Kavazović i dodao kako moralna budnost u islamu proizlazi iz vjerovanja da dobro i zlo nisu isto.

“Živimo u društvu u kojem je puno rana svake vrste, koje je je krhko i osjetljivo. Popravljanje stanja u njemu ne može se odvijati na grub način. Bog nas savjetuje da se ljudima obraćamo na uljudan način, pa čak i onda kada znamo da griješe, kako bismo izbjegli još veću frustraciju ili, ne daj Bože, proizveli mržnju. Vrhunac moralne budnosti na koju su ukazivali svi vjerovjesnici je u tome da drugima ne činimo ono što ne bismo poželjeli da se nama čini“, rekao je Kavazović. 

Dodao je i kako oni koji olahko sude ljudima najčešće pogriješe, a najgori su oni koji u svojoj grešci ustrajavaju.

“Teške moralne posljedice ostavlja grijeh kojeg čovjek svojevoljno počini prema svome bratu ili komšiji, a u ovoj zemlji svi smo braća i komšije. Apeliram na vas muslimane da, kada donosite sudove o ljudima, pravedni budete i da u sudovima ne naglite”, pozvao je Kavazović.

'Zaštititi društvo od neodgovornih pojedinaca'

Rekao je i kako pored duhovne budnosti, koja se ogleda u slobodi vjerovanja, govora i postupanja, te moralne budnosti da ne činimo drugom ono što ne bismo voljeli da se nama učini, muslimani moraju imati na umu društvenu dimenziju zajednice i pokazati neophodan nivo socijalne budnosti.

“Ona se ogleda u tome da se zaštiti društvo od neodgovornih pojedinaca, ali i da se zaštiti pojedinac i njegovo pravo u okviru zajednice ljudi”, rekao je Kavazović.

Dodao je i kako organizirana zajednica, u kojoj se poštuju slobode i vodi računa o moralnim principima, u kojoj su tereti društvenog života ravnomjerno raspoređeni, može uspješno motivirati svoj produktivni dio i uspješno štititi slabe i nejake članove zajednice.

”Socijalna budnost posebno dolazi do izražaja u vrijeme kriza i poremećaja. Danas je važno zaštititi zdravlje ljudi i očuvati prilike za rad”, rekao je Kavazović.

Dodao je kako se u protekla tri mjeseca pokazalo koliko je važna socijalna budnost u zaštiti zdravlja ljudi.

Obnoviti život

”Mnogo toga smo naučili. Sada trebamo, uz mjere zaštite zdravlja, učiniti više da se društveni život obnovi, da se radi i privređuje u okolnostima u kojima jesmo. Raduju nas mjere koje se poduzimaju da se zaštite radna mjesta, a žalosti i brine da mnogo ljudi i pored toga ostaje bez posla”, rekao je Kavazović.

Naglasio je kako da bi se očuvao nivo društvenog povjerenja, neophodno je prioritetno ispitati na sudovima slučajeve optužbi za pronevjeru u državnim institucijama.

“Povjerenje u državne institucije od krucijalne je važnosti u svim prilikama, posebno u vremenima krize. Uz Božiju pomoć i marljiv rad svih u zajednici, moguće je, ako Bog da, prebroditi svaku poteškoću. Poslije svake muke i poteškoće dolazi i olakšanje, zapisano je u časnom Kur'anu”, podsjetio je Kavazović.

U Ferhat-pašinoj džamiji u Banjaluci vjernici su jutros klanjali namaz povodom Ramazanskog bajrama, pod posebnim mjerama, odnosno poštujući sve preporuke za suzbijanje širenja korona virusa, prenosi agencija Anadolija.

Nusret Abdibegović, muftija banjalučki, u obraćanju medijima nakon bajram-namaza iskoristio je priliku da se zahvali svima koju su uputili čestitke povodom ramazana i Bajrama, konstatirajući da te čestitke ne samo po broju, nego i po važnosti i po ljudima koji su iz struktura poslali čestitke, pokazuju da se u Banjoj Luci događaju pozitivne vibracije i kretanja.

Ramazanski bajram slavi se širom regije

"Bajram ima svoju i i vjersku, ibadetsku dimenziju, kako to kažemo u islamu, ima svoju društvenu dimenziju, socijalnu, ali ima i kulturološku. U konačnici veliki događaj uvijek bude prilika da se ljudi sretnu da razmjene iskustva, da upute jedni drugima čestitke i dobre želje, što će kazati da se otvara ta komunikacija. Čini mi se da se radosti i tuge, bar tuga se može podnosti samostalno, ali radost se ne može sama po sebi nositi onda se mora dijeliti, ona se širi kao koncentrični krugovi i ona obuzima taj prostor, obuzima ljude i ovaj dan je podjela radosti sa svima onima koji žive i zahvalnost Bogu što smo danas tu i što možemo svjedočiti njegovu vjeru na ovaj veliki dan", kazao je Abdibegović.

Ramazanski bajram slavi se i diljem regije.

Nekoliko stotina vjernika jutros je klanjalo bajram-namaz u Zagrebačkoj džamiji uz pridržavanje epidemioloških mjera propisanih zbog pandemije korona virusa, prenosi Anadolija.

Unatoč kiši i epidemiološkim mjerama zbog kojih su vjernici dužni držati fizički razmak tijekom klanjanja bajram-namaza, u Zagrebačkoj džamiji okupilo se više stotina vjernika iz Zagreba i okolice.

Osim u glavnoj dvorani, namaz je klanjan u ostalim džamijskim prostorijama, u hodniku, kao i na dijelu dvorišta džamije.

Posebne mjere

Nakon što je pročitana hutba Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huseina ef. Kavazovića, hutbu je nazočnim vjernicima kazivao muftija Aziz ef. Hasanović, koji se posebno osvrnuo na aktualno stanje s korona virusom, pozvavši vjernike da i dalje budu na oprezu, da izbjegavaju rukovanje i zagrljaje pri čestitanju Ramazanskog bajrama te da nastave slijediti upute i propise Stožera za civilnu zaštite Hrvatske.

Muftija se u hutbi zahvalio svima koji su pomogli u borbi protiv epidemije i koji su žrtvovali svoju sigurnost za dobrobit zajednice, kao i svima koji su pomogli u sanaciji negativnih posljedica razornog potresa koji je pogodio Zagreb te, između ostalog, oštetio zgradu Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Muslimani u Crnoj Gori su, zbog epidemije korona virusa, pod posebnim mjerama klanjali namaz povodom Ramazanskog bajrama.

Zbog odluke Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti i Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori broj vjernika u džamijama bio je ograničen, dok u dvorištima nije smjelo biti više od 20 osoba.

Da bi se spriječilo duže zadržavanje ljudi u džamijama nije klanjan sabah-namaz, već su vjernici prisustvovali samo bajramskoj molitvi.

'Gorčina samoće'

Glavni podgorički imam Džemo ef. Redžematović predvodio je bajram-namaz u Starodoganjskoj džamiji, a vjernici u Podgorici klanjali su i u Osmanagića džamiji.

Bajram-namaz klanjan je na centralnoj svečanosti u Bajrakli džamiji u Beogradu.

Mnogobrojni vernici su klanjali u samoj džamiji, ali i u dvorištu Bajrakli džamije u centru Beograda. 

Ono što je bilo različito u odnosu na prethodne godine jest to što su vjernici nosili zaštitne maske i rukavice u okviru epidemioloških mera koje su u Srbiji još na snazi zbog korona virusa.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice Srbije Sead Nasufović u hutbi osvrnuo se na pandemiju korona virusa.

"Verujem da smo svi duboko osetili šta to znači imati druga, imati sagovornika, šta znači sa nekim reč progovoriti i verujem da smo osetili gorčinu samoće i naučili da je istina da je čovek čovek jedan od najvećih darova koji mu je bog darovao. Zato čuvajmo jedni druge", kazao je Nasufović.

Klanjanjem bajram-namaza i na području regije Sandžak u Srbiji počelo je tradicionalno obilježavanje Ramazanskog bajrama.

U Novom Pazaru je centralna bajramska svečanost u organizaciji Mešihata IZ-a Sandžaka, pri Islamskoj zajednici Srbije, održana u Hadži Huremovoj (Bor) džamiji, a bajram-namaz je klanajan u 5.42 sati.

Bajram-namaz i bajramsku hutbu (obraćanje) predvodio je predsjednik Mešihata IZ-e Sandžaka muftija Senad ef. Halitović. 

Sabah-namaz u kućama

I muslimani u Sjevernoj Makedoniji su uz poštivanje mjera protiv širenja korona virusa klanjali bajram-namaz povodom Ramazanskog bajrama, koji se obilježava po završetku mjeseca posta ramazana.

Sabah-namaz vjernici su klanjali u kućama, a bajram-namaz u džamijama.

Bajramsku poruku u ime reisu-l-uleme Sulejmana Redžepija pročitao je muftija Ismaili na makendonskom, albanskom i turskom jeiku.

Redžepi je po završetku namaza, u izjavi medijima čestitao Bajram osvrnuvši se i na uticaj pandemije korona virusa.

Vjernici su tokom molitve poštivali mjere propisane u cilju sprečavanja širenja korona virusa.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.