Muslimane u Kini progone i tokom ramazana

Piše: Ali Abu Mrihal

PEKING – Jusuf, zaposlen kao učitelj u pokrajini Xinjiang na sjeverozapadu Kine, odbija komentirati odluku kineskih vlasti da se učenicima mlađim od 18 godina i zaposlenicima javnih službi zabranjuje post i naglašava obaveza da restorani i trgovačke radnje u mjesecu ramazanu budu otvoreni tokom dana.

Međutim, ističe kako kriza s kojom se suočavaju nadilazi okvire tog nepravednog zakona kojim se želi skrenuti pažnja s glavnog problema zbog kojeg se bore muslimanske manjine u Kini.

“Tužno je što se pojedini mediji fokusiraju na zabranu posta u mjesecu ramazanu dok mi tokom cijele godine patimo od sistematskog progona i rasističke, fašističke prakse, na što niko ne obraća pažnju”, rekao je Jusuf za Al Jazeeru i dodaje kako se nada da će arapske i islamske države podržati bolji status muslimana u regiji Xinjiang.

Musa, koji tajno radi u Centru za učenje Kur'ana napamet u gradu Urumqiju, administrativnom glavnom gradu pokrajine, smatra da ova odluka predstavlja dio velikog plana, čiji je cilj zatrti vjerske i kulturne simbole te marginalizirati islamski život u Xinjiangu pod izgovorom kršenja kineskog zakona i običaja.

Zatvoreno više od 6.000 džamija

On kaže da se, uprkos općoj odredbi vlasti kojom se zabranjuje post učenicima u školama, učenici i dalje čvrsto drže svoje kulture i vjerskog identiteta. Ističe kako se, s druge strane, u gradu Urumqiju sve više otvaraju prodavnice u kojima se prodaju alkoholna pića, saloni za masažu i noćni klubovi, koji se nalaze u rukama pripadnika nacionalnosti Han. Pojašnjava kako oni, zahvaljujući vlastima, sve ekonomske sektore u pokrajini drže pod svojom kontrolom.

Khalil, nekadašnji imam koji je otpušten s dužnosti u gradu Kashgaru, naglašava da su kineske vlasti u protekle dvije decenije zatvorile više od 6.000 džamija, otpustile desetke hiljada ujgurskih imama, zabranile upotrebu arapskog pisma u službenoj korespondenciji, dok su obrazovne institucije potčinjene kineskom planu i programu, pri čemu se uopće nije uzimala u obzir vjerska i etnička specifičnost pokrajine.

Khalil za Al Jazeeru kaže da se politike, koje opisuje kao rasističke, nisu zaustavile samo na tome. Vlasti su išle i dalje od toga te su u junu 2014. godine prvi put uvele zabranu posta u Xinjiangu.

U to vrijeme je Centralna uprava objavila saopćenje u kojem se muslimanima zaposlenim u državnim institucijama zabranjuje post ili obavljanje iscrpljujućih vjerskih dužnosti tokom mjeseca ramazana, dok se od nastavnika i učenika zahtijevalo da ne poste.

Nakon toga lokalne vlasti u gradu Karamayu, na sjeverozapadu Xinjianga, donose odluku na osnovu koje se pokrivenim ženama i muškarcima s bradom i u odjeći sa simbolom polumjeseca i zvijezde zabranjuje vožnja u autobusima, pod izgovorom jačanja sigurnosti i mira u gradu.

Krajem iste godine pravosudne vlasti u Urumqiju izdale su zakon o zabrani nošenja vela na javnim mjestima. Sigurnosne vlasti su potom svim fabrikama za proizvodnju konfekcije i krojačima u gradu zabranile da šiju odjevne predmete za pokrivene žene.

Nasuprot tome, kineske vlasti negiraju da provode rasnu diskriminaciju protiv muslimana u pokrajini Xinjiang te kažu kako oni uvijek brinu o tome da upute čestitke muslimanima različitih etničkih grupa u Kini.

‘Bijela knjiga o slobodi vjeroispovijesti’

Centralna vlada je na internetskoj stranici pojasnila da odluka o zabrani posta tokom ramazanu “dolazi u okviru brige države za zdravlje i sigurnost maloljetnih učenika, zbog štete koju bi im post mogao nanijeti, s obzirom na dug period dana koji provode bez hrane”.

Generalni sekretar Pokrajinskog odbora kineske Komunističke partije Zhang Chunxian već ranije je odgovorio na kritike boraca za ljudska prava koje su upućene Kini nakon objavljivanja odluke.

Rekao je da Kineska vlada garantira slobodu ispoljavanja vjere svima te da se država ne miješa u pitanja vjerskih manjina, osim u mjeri u kojoj se od nje traži da intervenira kako bi vodila brigu o životu svojih građana.

Odluka kineskih vlasti o zabrani posta u Xinjiangu podudara se s objavljivanjem Bijele knjige o slobodi vjeroispovijesti u Xinjiangu iz Ureda za medije Državnog vijeća Kine od 3. juna, u kojoj se pojašnjavaju ustavni principi koje je država precizirala kako bi se osigurala sloboda vjeroispovijesti u autonomnoj ujgurskoj pokrajini Xinjiang.

Navodi se kako se radilo u skladu sa specifičnim ustavnim principima o slobodi vjeroispovijesti u pokrajini Xinjiang još od osnivanja Narodne republike Kine 1949. godine.

Ujguri se još od tada žale na “rasističku politiku” koju kineske vlasti provode protiv njih, ističući da takvi principi i zakoni nisu ništa više od mrtvog slova na papiru.

Izvor: Al Jazeera