MUP Hrvatske tvrdi da poštuje temeljna prava migranata

Izbjeglice, Migranti
Njemačka je 2015. i 2016. primila najveći dio od preko milion izbjeglice koje su uglavnom iz Sirije (EPA)

Odgovarajući na izvješće Amnesty Internationala u kojem se hrvatsku policiju proziva za nasilje i zlostavljanje izbjeglica i migranata na balkanskoj ruti, hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ustvrdio je u srijedu da Hrvatska uspješno nadzire i štiti granicu, sukladno međunarodnim i nacionalnim zakonima, te da su prioritetna politika Ministarstva unutarnjh poslova zakonite i održive migracije, uz suradnju sa susjednim zemljama, radi održavanja povoljnog stanja sigurnosti.

“I ovom prilikom želimo naglasiti da prilikom postupanja prema migrantima policija poštuje njihova temeljna prava i dostojanstvo te im omogućuje pristup sustavu međunarodne zaštite, ukoliko im je takva zaštita potrebna, sukladno općim dokumentima o ljudskim pravima, regulativi Europske unije te nacionalnom zakonodavstvu. Također, Ministarstvo ima nultu stopu tolerancije na nezakonitu uporabu sredstava prisile od hrvatske policije naspram bilo koje populacije, kao i nultu stopu tolerancije nad neprocesuiranjem bilo kojeg kaznenog djela ili prekršaja počinjenog od policijskih službenika. Sve dostupne informacije o mogućim navedenim optužbama o primjeni sile nad migrantima ili činjenju kaznenih djela na štetu migranata ovo ministarstvo u svakom pojedinom slučaju pomno provjerava”, piše u pismu direktoru istraživanja u europskom uredu AI-ja Massimu Morattiju, kako prenosi Hina.

Božinović navodi da je Hrvatska na granici sa Srbijom te Bosnom i Hercegovinom, koja je najugroženija od nezakonitih migracija, angažirala veliki broj policajaca i postavila “moderna tehnička sredstva dubokog optičkog i radarskog nadziranja granične crte danju i noću, u svim vremenskim uvjetima”.

Također, od srpnja 2018. godine granica s Bosnom i Hercegovinom, kao i morska granica prema Crnoj Gori, nadzire se iz zraka u suradnji s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu – FRONTEX, koja je ustupila zrakoplov za nadzor vanjskih granica EU-a.

Nije utvrđen nijedan slučaj upotrebe sredstava prisile

“Prema migrantima koji nezakonito prijeđu državnu granicu u upravnom postupku donose se odluke o povratku sukladno Zakonu o strancima. Međutim, ako migrant izrazi namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu, primjenjuju se odredbe Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti te se, u skladu sa standardnim operativnim procedurama za postupanje prema tražiteljima međunarodne zaštite, službeno zaprima izjava o izraženoj namjeri i osobu se smješta u Prihvatilište za tražitelje azila. Podaci o broju zaprimljenih namjera za međunarodnu zaštitu pokazuju da se broj tražitelja međunarodne zaštite u Hrvatskoj značajno povećao”, ističe Božinović.

Vraćanja u treće zemlje, piše u pismu, provode se temeljem Zakona o strancima i temeljem bilateralnih readmisijskih sporazuma, a u 2018. godini u treće zemlje je vraćeno ukupno 1.438 osoba.

Što se tiče optužbi za nasilje nad migrantima, u pismu se ističe da su od 2016. godine zaprimljene 202 pritužbe od državnih institucija i organizacija civilnog društva, koje sadrže navode o nasilju koje hrvatska policija provodi nad migrantima, kao i o oduzimanju i uništavanju njihove imovine.

“U svim navedenim slučajevima provedene su detaljne terenske provjere u policijskim upravama i pritom do sad u niti jednom slučaju nije utvrđeno da su policijski službenici prema migrantima uporabili sredstva prisile. Također, ni u jednom slučaju nisu potvrđeni navodi da su policijski službenici na štetu državljana trećih zemalja počinili kaznena djela krađe.”

Ističe se da migranti “najčešće lažno optužuju policijske službenike za nasilje, očekujući da će im takve optužbe pomoći u novom pokušaju ulaska u Hrvatsku i nastavku puta prema zemljama odredišta”.

Pritom podsjeća na Sirijca koji je prijavio da ga je hrvatska policija razdvojila od kćeri, a “provjerama je nedvojbeno utvrđeno da prilikom zatjecanja i podnošenja zahtjeva za azil u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nije bio u pratnji maloljetne djevojčice”.

Na tvrdnje AI-ja da je u kampovima u Bihaću i Velikoj Kladuši obavio 94 intervuja s migrantima koje je navodno zlostavljala hrvatska policija, u pismu se ističe da ta organizacija nije dala nikakve podatke na temelju kojih bi se mogle identificirati te osobe.

“Uvjereni smo da se u najvećem broju slučajeva migranata koje ste intervjuirali radi o osobama koje nisu niti ušle u Hrvatsku, već su prema njima primijenjene mjere odvraćanja na državnoj granici iz Članka 13. Zakonika o schengenskim granicama.”

Božinović je odbacio i tvrdnje o pritiscima na organizacije koje se bave zaštitom prava migranata, ističući da MUP ostvaruje vrlo dobru suradnju s institucijama kao što su UNHCR, IOM, Hrvatski pravni centar, Hrvatski Crveni križ i Isusovačka služba za izbjeglice, s kojima ima sklopljene sporazume o suradnji, a s nekima provodi i zajedničke projekte na području zaštite prava migranata.

AI: Evropske vlade saučesnice

Amnesty International u novom izvješću navodi da su europske vlade sudjeluju u “sustavnim, nezakonitim i često nasilnim” odbijanjima i protjerivanjima tisuća tražitelja azila iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu.

U izvještaju naslovljenom “Gurnuti do ruba: nasilje i zlostavljanje izbjeglica i migranata na balkanskoj ruti” objašnjava se način na koji europske vlade daju prvenstvo graničnoj kontroli nad poštivanjem međunarodnog prava.

Vlade time ne samo da ignoriraju nasilno djelovanje hrvatske policije, nego i financiraju njezine aktivnosti i time hrane sve veću humanitarnu krizu na rubu EU-a, piše AI.

Sve češće optužbe o nasilnim zaustavljanjima migranata na granicama primorale su hrvatske vlasti da obeshrabruju javni nadzor nad njihovom migrantskom politikom.

Organizacije koje rade na pravima izbjeglica i migranata postale su meta vlasti, tvrdi Amnesty.

Volontere nevladinih organizacija se zlostavlja, drži ih se satima na policiji bez službenih optužbi te im se prijeti kaznenim progonima, navode i dodaju da je MUP čak optužilo neke nevladine organizacije da pomažu ljudima da ilegalno uđu u državu.

Unatoč tim praksama, EU i dalje daje značajna sredstva Hrvatskoj kako bi pojačala graničnu sigurnost, a EU, također, svojevoljno ignorira neuspjehe europskog sustava azila koji stvaraju potrebu za takvim putovanjima migranata, navode u AI-ju.

Izvor: Agencije