Muharrem Zejnullahu: Albanci su građani drugog reda u BiH

Razgovarao: Fahrudin Smailović

Ministar vanjskih poslova Kosova izjavio je prošle sedmice za hrvatske medije kako Bosna i Hercegovina ima neprijateljski stav prema Kosovu. Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Kosova Hashim Thaci je kazao i to kako je “Bosna postala većom Srbijom nego sama Srbija”.

“Trenutno mi trebamo vizu da bi ušli u Bosnu, zato što Bosna ne priznaje kosovski pasoš, iako Kosovari mogu putovati kroz Srbiju čak samo s ličnom kartom. Slično tome, Bosna ne priznaje školske diplome Kosova i dokumente, iako su ovi priznati od strane Srbije. Takav neprijateljski stav je stvarno neprihvatljiv i nadam se da nova bosanska Vlada može odraziti na nužnost izgradnje prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa na Balkanu, kao preduslov za proces evropskih integracija“, rekao je Thaci.

O ovoj Thacijevoj izjavi, a i o najavi bh. zvaničnika da za građane Kosova žele učiniti život normalnijim Al Jazeera je razgovarala sa Muharremom Zejnullahuom, predsjednikom Udruženja Albanaca u BiH.

Kako postojanje viza za ulazak na Kosovo utječe na ljude koji putuju iz BiH na Kosovo ili obratno?

– Bosna i Hercegovina je prije nekoliko godina uvela vize građanima Kosova, još dok su imali UNMIK pasoše, nije to ništa novo. Samo što je tada bilo lakše doći do garantnog pisma, ovjeriti garantno pismo i druga dokumenta. Moglo se lakše  putovati, rodbina je mogla dolaziti u posjetu. Prije svega, mogli su doći roditelji momaka s Kosova koji su pali u odbrani Bosne i Hercegovine, a čiji su mezari ovdje u Sarajevu i po Bosni.

Nakon toga Kosovo proglašava nezavisnost. BiH ne priznaje nikakva dokumenta, pa ni jedan obični smrtni list, a kamoli pasoš. Od tada je skoro nemoguće putovati. Vrlo rijetko može neko da dođe i posjeti svoju djecu, svoju rodbinu, kao i mezare onih koji su pali u odbrani ove zemlje.

I totalitarni režimi su imali fleksibilniji odnos kada je bilo u pitanju izdavanje viza građanima druge zemlje, u odnosu na ono što BiH primjenjuje prema Kosovu. Mislim da je neshvatljivo da zemlja koja teži članstvu u Evropskoj uniji, u isto vrijeme primjenjuje najdrastičniji i najrigorozniji vizni režim prema građanima zemlje u kojoj su živjeli skupa do unazad nekoliko godina.

BiH nema nivo odnosa prema Kosovu koji ima Srbija? Kako to ocjenjujete?

– Državni rukovodioci i zvaničnici ove zemlje trebali bi se uozbiljiti i postati principijelni u mjeri da primjenjuju ono što kažu. Nažalost, to se ne dešava u slučaju BiH.

Kada je predsjedništvo ove zemlje uvelo vize na način na koji su uveli, rekli su – sve što se dogovore Beograd i Priština za BiH će biti prihvatljivo. Onda se postavlja pitanje zašto nije prihvatljivo danas, kada građani Kosova mogu slobodno ući sa osobnom iskaznicom te putovati i boraviti na teritoriji Republike Srbije bez ikakvih problema – da oni mogu doći u BiH. Znači, principijelnost bi trebala postojati, ako ništa drugo, radi samih onih koji su izrekli da će poštivati taj dogovor.

Poznato je da srpski političari u BiH blokiraju odnose sa Kosovom. Je li moguće to riješiti i šta je Vaš prijedlog?

– Kako nije moguće?! Ja ću vas podsjetiti da je BiH 2011. godine blokirala ulaz svih vrsta roba sa Kosova u ovu zemlju. Onda je Kosovo uvelo taksu deset posto na svu robu koja potiče iz BiH. Tada je BiH bez ikakvih razmišljanja priznala pečat Kosova, i tovarni list na kojem piše Republika Kosovo. Znači, ne smeta kada postoji interes.

Najviše robe na Kosovo se izvozi iz prostora koji se u BiH zove Republika Srpska. Ondje gdje postoji interes, onda su dokumenta u redu. A nije interes da građani Kosova mogu slobodno doći – kao studenti, i kao ljekari, i kao specijalisti, i kao sportisti, i kao kulturni umjetnici i kao glumci. To nije moguće. Nije moguće da dođu, još jednom potenciram, roditelji čija su djeca ukopana tokom odbrane BiH ovdje. A taj broj nije zanemariv, on je veći od stotinu.

Kako komentirate nedavnu izjavu ministra vanjskih poslova Kosova Hashima Thacija da je Bosna i Hercegovina veća Srbija od same Srbije?

– Kada neko govori u gnjevu, i kada zna za stav da će za BiH biti prihvatljivo sve što se dogovore Priština i Beograd, a BiH ne reaguje na to, niti daje ikakav značaj tom dogovoru, nego nastavlja još žešće, još rigoroznije primjenjivati taj odnos prema građanima Kosova – onda šta očekivati nego da jedan ministar vanjskih poslova i nekadašnji premijer nešto tako izjavi. Ja sam shvatio da se taj komentar odnosi samo kada je u pitanju vizni režim, samo kada je u pitanju odnos Bosne i Hercegovine prema građanima Kosova, te na stav BiH prema onome što se, na kraju krajeva, teži u čitavom Zapadnom Balkanu – da se veze unaprijede što je moguće prije i više i bolje – za dobrobit svih nas.

Nedavno je novoimenovani ministar vanjskih poslova BiH rekao kako će nastojati olakšati komunikaciju između Kosova i BiH, sve u bliskoj koordinaciji sa Srbijom.

– Pročitao sam tu izjavu našeg ministra, gospodina Igora Crnadaka i raduje me jedna takva percepcija novog ministra koji ima jedan drugačiji pogleda za ono što je trebalo kudikamo prije da se dogodi.

Ja ne krivim sada nijednog ministra, ali me raduje ta izjava ministra da se treba omogućiti ljudima da se nesmetano kreću, da nema barijera. Jer tamo gdje ima barijera nema napretka, nema ničega… – ni prosperiteta ni ekonomskog razvoja, ni stabilnosti…

Zajednica Albanaca u BiH, daje jedan veliki doprinos izgradnji ove zemlje. Svaki čovjek koji ima bilo kakav objekat zapošljava najmanje po 10-15 ljudi, plaća porez ovoj zemlji. Albanci su lojalni građani ove zemlje, bez obzira što nas nema nigdje, što smo u redu ostalih, što smo građani drugog ili trećeg reda, koji mogu samo birati, a ne mogu biti birani.

Kada će BiH, prema Vašem očekivanju, priznati Kosovo? Da li će se to desiti prije Srbije?

– Niko nije insistirao niti vršio pritisak na BiH da prizna nezavisnost Kosova. Od BiH se traži da prihvati realnost i prizna putna dokumenta.

Čuo sam raniju izjavu iz Parlamentarne komisije BiH da ova zemlja neće priznati Kosovo sve dok to ne učini više zemalja. Ne znam šta se pod time podrazumijeva. Kosovo je priznalo 108 zemalja, a pet članica EU-a nije priznalo nezavisnost, ali priznaju dokumenta. Nema nijedna zemlja na svijetu koja ne priznaje dokumenta Kosova. Priznaje ih čak i Srbija.

Svjedoci smo da je za nepunih mjesec dana kroz Srbiju protutnjalo više od 70 hiljada Kosovara za Mađarsku i Evropsku uniju. Nemaju svi oni pasoše Srbije, nego dokumenta Kosova. To je zvanično dogovoreno.

Albanci koji su lojalni državljani ove zemlje očekuju da će novo bh. rukovodstvo shvatiti realnost i donijeti odluku o priznavanju dokumenata.

Na kraju krajeva, samo to je bio uzrok što je Kosovo uvelo vize za građane BiH. Oni su unaprijed poslali neku vrstu opomene. Postavili su rok za priznavanje dokumenata i olakšavanje protoka ljudi i kapitala u oktobru 2013, koji je istekao naredne godine. Ali BiH, nažalost, nije to pitanje stavila ni na dnevni red, niti su to razmatrali, niti ih je to bila briga.

Nadam i vjerujem da će ovaj saziv predsjedništva to staviti na dnevni red i ozbiljno razmotriti pitanje priznavanja dokumenata Kosova. I nezavisnost će jednog dana doći na dnevni red. Bez normalizacije odnosa sa susjednim zemljama, a Kosovo je tu negdje, nema pune integracije u Evropsku uniju.

Izvor: Al Jazeera