Oglasi

Možemo li se dva puta zaraziti korona virusom

Stručnjaci su podijeljeni u procjenama kako se moglo desiti da ozdravljeni pacijenti ponovo obole od COVID-19.
Kolektivni imunitet će se postići, ovako ili onako, još i prije vakcine, samo samo ne treba dozvoliti virusu brzo širenje, tvrdi Sajma Dautović Ilustracija

Uporedo s naporima da otkriju vakciju koja će otkloniti prijetnju zaraze korona virusom, stručnjaci iz cijelog svijeta posljednjih sedmica razbijaju glavu da shvate prirodu virusa, njegove osobine i utjecaj na organizam.

Isto tako, pokušavaju otkriti još nešto što je u posljednje vrijeme alarmiralo svijet – da li je moguće ponovo se zaraziti korona virusom, o čemu su svjetski mediji izvještavali.  

Ukoliko jeste, to će cjelokupnu strategiju odbrane čovječanstva od virusa staviti pod znak pitanja, naročito stavke koje se tiču liječenja antitijelima onih koji su proglašeni oporavljenim, ili pak stjecanja kolektivnog imuniteta.

Svjetski stručnjaci su podijeljeni po pitanju mogućnosti ponovne zaraze. Neki smatraju da se nije moguće ponovo zaraziti, već da se virus jednostavno pritaji u organizmu i „lažira“ test, dok drugi pokušavaju pronaći drugačije objašnjenje.

'Zabunu je mogao unijeti H1N1'

Na pitanje kako to da organizmi onih za koje se smatralo da su ozdravili, nisu stvorili antitijela, prof. dr. Sajma Dautović, infektolog i klinički hepatolog iz Sarajeva, tvrdi da postoji više objašnjenja.

„Postoje osobe sa defektom imuniteta od rođenja i oni sporo ili nikako ne stvaraju antitijela. Imamo i osobe koje uzimaju imunosupresivne lijekove zbog neke druge bolesti ili poslije transplantacije organa. Oni, također, slabo stvaraju antitijela. Ako se dijagnoza korona infekcije postavila sa PCR metodom, a ne serološki istražujući antitijela, virus se u ovom slučaju mogao više sedmica zadržati u organizmu. Mogao je da, zbog produžene inkubacije, duže bude na sluznicama i u tkivu, uz veoma sporo razvijanje ili potpuno zatajenje stvaranja antitijela. Kod takvih individua svaka je bolest sa slabo izraženim simptomima, jer je slaba ili nikakva imunološka reakcija, a ona uslovljava jačinu izraženosti kliničke slike“, objašnjava Dautović, koja je ponudila i drugo moguće objašnjenje.

„Postoji i mogućnost da je 'prva bolest' izazvana virusom H1N1, takozvane svinjske gripe ili sezonske gripe, koje su obje aktuelne ove godine, te da nije testom isključena gripa, a da je prvi test na COVID-19 bio lažno pozitivan. Kasnije se ista osoba inficirala korona virusom, ponovo je testirana i test je bio i ovaj put pozitivan, sada opravdano“.

Kako dodaje, treća mogućnost je da se radilo o koinfekciji sa sezonskom gripom koja ima kratku inkubaciju i korona virusom koji ima dužu inkubaciju (14-26 dana), pa da su se razvile jedna iza druge. 

Mutiranje za iste simptome

„Ako se rade testovi za oba, ili više uzročnika, nakon podvlačenja crte, poslije prestanka pandemije, moći će se donijeti pravi zaključci“, kaže Dautović.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Dr. Rijad Konjhodžić, specijalista genetske medicine i molekularne dijagnostike tvrdi da još uvijek ne postoje opsežne studije o razvoju imuniteta kod pacijenata oboljelih od COVID-19, ali da su se pojavili rezultati o pacijentima koji su zaraženi virusom, a prvobitno su ga prebolovali.

„To se može desiti iz različitih razloga. Soj virusa je mogao doživjeti mutaciju koja je dovoljno promijenila receptore na njegovoj površini, pa zbog toga stečena humana antitijela ne rade punim kapacitetom. Jednostavnije, virus koji je prvi put napao pacijenta, mutacijom se dovoljno promijenio da može ponovo izazvati simptome kod istog pacijenta. Ova teza se na prvi pogled čini najlogičnijom, jer korona virus spada u red RNA virusa, koji su poznati po sklonosti mutiranju. Ipak, dosadašnji rezultati sekvenciranja sojeva virusa nisu dali pretjerano različite rezultate. Naučnici generalno razlikuju dva soja, ali se virusni genetski razlozi za nefunkcioniranje stečenog imuniteta još uvijek ne vide“, tvrdi Konjhodžić.

U Italiji, ali i još nekim drugim zemljama, počeli su tretmani oboljelih plazmom pacijenata koji se smatraju izliječenim. Jedna od onih koje se pripremaju za to je i Srbija.

Vesna Mijucić, direktorica Instituta za transfuziju krvi Srbije kaže da krvna plazma sadrži antitijela protiv uzročnika bolesti COVID-19.

Važnost plazme izliječenih

"Na taj način, jednostavnije rečeno, kupujemo vreme pacijentu budući da je da bi se oporavili od neke bolesti potrebno da proizvedemo određenu količinu antitetla, a svako ko ne može da ih proizvede, oboli“, objasnila je Mijucićeva.

Na pitanje da li teza o mogućnosti ponovne zaraze tu vrstu liječenja čini uzaludnom, Dautović je rekla da plazma može pomoći.

„Iz plazme ljudi koji su preležali neku bolest izdvajaju se specifična antitijela za tu bolest. To je specifični humani imunoglobulin za tu bolest. On se daje osobama koje su imunološki suprimirana, pa ne bi smjele bolovati dotičnu bolest, jer mogu biti životno ugrožene, ili trudnicama  u prvom trimestru trudnoće, da bi se izbjegli poremećaji u razvoju ploda. Daje se i ljudima koji imaju teški oblik iste bolesti, da bi se zaustavila bolest, jer gotova antitijela vezuju za sebe uzročnika i onemogućavaju dalje razmnožavanje. Zato je plazma pacijenata koji su ozdravili od neke bolesti veoma bitna i može pomoći“, kaže ona.

Kod liječenja plazmom i njegove uspješnosti, navodi Konjhodžić, treba uzeti u obzir i geografske aspekte.

„Teško je donijeti odluku i reći da li je to liječenje učinkovito ili ne. Činjenica je da su postignuti određeni rezultati, a treba i uzeti u obzir da se takva terapija davala unutar geografski ograničenih podrucja u relativno kratkom vremenskom periodu. Znači, ljudi iz jednog grada, provincije ili države koji su prebolovali bolest, za relativno kratko vrijeme su donirali svoju plazmu koja se je davala pacijentima unutar tog istog područja. To maksimizira učinak takve terapije, jer su šanse da postoje genetske razlike unutar agenta minimalne. Naravno, kao i sve drugo, i ovo treba proći sveobuhvatnu studiju u kontroliranim uvjetima da bi se donijeli ispravne zaključci“, kaže Konjhodžić.

'Kolektivni imunitet nije upitan'

Pitanje koje se nameće je da li je moguće stvoriti „imunitet krda“, odnosno, kolektivni imunitet, ukoliko će se isti ljudi dva ili više puta zaraziti virusom. S tim u vezi, treba se zapitati da li bi jedino rješenje bila vakcina?

WHO: Ne znamo koliko traje razvoj antitijela

Naučnici iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kažu da još uvek nemaju dovoljno informacija za zaključak da li su ljudi imuni na naknadne infekcije nakon što su se oporavili od bolesti COVID-19.

Šef organizacije za hitne slučajeve Michael Ryan kaže da se pretpostavlja da bi ljudi koji su bili zaraženi korona virusom i koji imaju dokazani nivo antitijela trebalo da imaju određeni stepen zaštite, ali da u WHO-u još uvijek ne znaju koliko dugo taj vremenski period traje.

Dautović je mišljenja da će se kolektivni imunitet, na ovaj ili onaj način, postići.

„Ako je informacija o ponovnoj zarazi tačna, onda postoji mogućnost da postoje dva ili više tipova virusa, koji svaki za sebe može da izazove bolest i da je kod tih pacijenata bila koinfekcija, istovremena infekcija sa dva tipa virusa, ali različite dužine inkubacije, ili naknadna infekcija drugim tipom virusa. Kolektivni imunitet će se postići, ovako ili onako, još i prije vakcine. Ja sam skoro sigurna u to, samo ne treba dozvoliti virusu brzo širenje. Ne smijemo mu dozvoliti da brzo ojača, da se razbole ugožene skupine, jer su oni neotporni i na njima virus brusi snagu i postaje potentniji“, tvrdi Dautović.

Ovih dana u medijima se pojavilo još jedno potencijalno objašnjenje, no, naučno nedokazano, da virus nije istrijebljen iz organizama oporavljenih, već se primirio, zbog čega su testovi bili negativni. Kada se virus ponovo aktivira, i test je ponovo pozitivan. Na pitanje da li ta teza stoji, Dautović kaže da je ne bi isključila.

Moguće 'prikrivanje' virusa

„Kao što virusi hepatitisa (A, B, C) mogu da ostanu u organima na privilegovanim mjestima, poput slezene, limfne žlijezde, pankfreasa, epitela crijeva..., i poslije toga izazivaju relaps ili recidiv, odnosno, pogoršanje u toku oporavka ili povratak bolesti poslije izliječenja nakon više sedmica ili mjeseci, tako je moguće da i neki drugi virusi u svojoj evolucije razviju istu osobiniu. Međutim, moguće je i da su testovi bili lažno pozitivni, a da je uzročnik prve bolesti možda bio virus H1N1, jer izaziva sličnu kliničku sliku, a nije bio  testiran. Nijedna dijagnostička procedura nije 100 posto osjetljiva i sigurna“, tvrdi Dautović.

Razlog za eventualnu ponovnu zarazom korona virusom može, kaže Konjhodžić, može ležati i u genomu čovjeka, a ne virusa

„Posljednjih godina se otkriva veliki broj mutacija unutar humanog genoma koje se dovode u vezu sa povećanim rizikom od autoimunih i inflamatornih oboljenja, kao i sa smanjenim imunim odgovorom. Veliki broj nositelja ovih mutacija žive sasvim normalno, potpuno asimptomatski, ali u kombinaciji sa prisustvom virusa, moguće je da se stvara problem u imunom odgovoru“, kaže Konjhodžić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.