Može li se ultimatumima formirati vlast u BiH?

Politika izričitih ultimatuma pompezno najavljenih u medijima glavna je strategija u formiranju vlasti na nivou Bosne i Hercegovine i entiteta Federacije Bosne i Hercegovine.

Član bh. Predsjedništva Željko Komšić izjavio je da je njegov uslov da podrži imenovanje Zorana Tegeltije, kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata, za predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine usvajanje godišnjeg nacionalnog programa za NATO. S druge strane, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider SNSD-a Milorad Dodik odgovorio je da se bh. Predsjedništvo neće sastati ni o jednom drugom pitanju dok se ne riješi pitanje predsjedavajućeg Vijeća ministara.

Na kraju, zbog iznenadne inicijative Stranke demokratske akcije da se pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine preispita naziv bh. entiteta Republike Srpske, SNSD je saopoćio da obustavlja sve pregovore o formiranju Vijeća ministara.

U Federaciji Bosne i Hercegpovine predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović zaprijetio je da se neće moći formirati nova federalna vlada sve dok se ne izmijeni Izborni zakon Bosne i Hercegovine. Istovremeno, očekuje se odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji bi se 31. januara trebao izjasniti o zahtjevu za ocjenu ustavnosti Uputstva Centralne izborne komisije Bosne i Hercegpovine o načinu popune Doma naroda Parlamenta Federacije, koje su podnijele neke stranke.

‘Država puna galame’

CIK je u decembru dao uputstvo da se prilikom popune Doma naroda federalnog Parlamenta koristi popis iz 2013. godine, a ne iz 1991. godine. Nekoliko kantona još nije izabralo svoje kandidate za Dom naroda federalnog Parlamenta, dok usvajanje budžeta, kojeg treba potvrditi ovaj dom, stoji na čekanju. Također, Dom naroda federalnog Parlamenta bira potpredsjednike i predsjednika Federacije, koji imenuje vladu Federacije Bosne i Hercegovine, a iz ovog doma biraju se i delegati za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine – što je trenutno sve u zastoju.

“Mi smo evidentno u dubokoj političkoj, ali i u institucionalnoj krizi. U politikama ne može biti ultimatuma, nego mora postojati dijalog i kompromis. Međutim, daleko je Bosna i Hercegovina od demokratskog ponašanja i odgovornosti političara prema građanima”, kaže Vehid Šehić iz koalicije Pod lupom, koja prati izborni proces u Bosni i Hercegovini.

Prema njegovom mišljenju, treba sačekati odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine da se stvore i zakonske i ustavne pretpostavke da se konačno krene u konstituiranje Doma naroda federalno Parlamenta. Međutim, kada će to biti, dodaje, niko u Bosni i Hercegovini ne može predvidjeti.

“Ipak, ovo nije prvi put da se kasni i s vladom, i s konstituiranjem Doma naroda, to postaje praksa, premda u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine postoje jasni rokovi kada se mora konstituirati zakonodavna vlast. Ali, živmo u državi gdje se ne poštuju zakoni, gdje se ne poštuju rokovi, te imamo ovakvu situaciju.”

Berislav Jurič, urednik mostarskog portala Bljesak.info, smatra da će, šta god da se odluči po apelaciji, “ponovo nastati kaos u Bosni i Hercegovini”, jer jedni će priznati odluku, a drugi neće.

‘Inicijativa SDA je dogovor stranaka’

“Mislim da je sve u ovoj državi prepuno galame i jednostavno bi trebali sjesti za stol i početi pričati. Čelnici stranaka trebaju sjesti i dogovoriti se što će se uvažavati, a što neće, što nam je zajedničko, i onda krenuti ka rješavanju pitanja. Ustavni sud [Bosne i Hercegovine], što god da donese po bilom kojem pitanju, nekome paše, a nekome ne. Dakle, koliko je presuda Ustavnog suda doneseno, a koliko se njih ne poštuje…”

Što se tiče formiranja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Šehić kaže da se i do sada nije ništa napravilo po tom pitanju.

“Ono još radi u starom sazivu, u tehničkom mandatu, i ima određene zakonske limite šta može preduzimati, a šta ne, ali ovdje se uslovljava mnogo šta kada je u pitanju formiranje Vijeće ministara. Možda će proraditi savjest političara da se konačno dogovore.”

Jurič smatra da je predsjednik SDA Bakir Izetbegović donio ishitrenu odluku kada je u pitanju inicijativa o imenu RS-a, ali da se radi o dogovoru političkih stranaka.

“Čak i neki njegovi koalicijski partneri smatraju da je ‘istrčao pred rudo’, jer je, dan nakon što je pružio ruku Miloradu Dodiku da će praviti vlast na državnoj razini, istupio onako nimalo samouvjereno da će dignuti ime RS-a na Ustavni sud. A onda je rekao nešto što je prošlo ‘ispod radara’, da će oni razmisliti nakon određenog roka da to povuku. Dakle, može se govoriti o nekakvom dogovoru da će Dodik i Izetbegović zategnuti odnose kako bi i jedan i drugi što laške opravdali pred javnosti neka popuštanja koja moraju napraviti u budućnosti. Oni su pripremili teren da će morati i jedan i drugi popustiti u nekom trenutku, pa da onda imaju neki alibi za to”, smatra Jurič.

‘Nema vizije i državnika’

Kada je riječ o Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, taj problem je, dodaje, puno stariji, zbog čega bi sve stranke u Bosni i Hercegovini trebale razgovarati i riješiti ovo pitanje, koje nas je “dovelo u najveću krizu”. Slaže se da se u praksi može desiti da se blokira formiranje federalne vlade.

“Dragan Čović je svjestan što radi i on mora, radi svojih birača i tih silnih obećanja, ali i upornog nijekanja njegovih zahtjeva, nečim zaprijetiti, a to je da se počne pričati o Izbornom zakonu, da je to uvjet da se formira vlast.”

Milkica Milojević, novinarka iz Banje Luke, uvjerena je je da će se lideri političkih stranaka na kraju ipak dogovoriti, jer se radi o “zamajavanju javnosti” i izazivanju rekacija koje su više emotivne nego racionalne.

“Mislim da je sam koncept bavljenja politikom u ovoj zemlji ‘nakrivo nasađen’ i da se sva politika svodi na podjelu plijena. Tu nema nikakve vizije, niti ima državničkih politika i državnika. Svako malo se potežu jedne te iste priče. Radi se o pojedinačnom, a ne javnom interesu.”

Izvor: Al Jazeera