Oglasi

Može li se pomoći Krajini koju su preplavili migranti

Migrantska kriza je kompleksno globalno pitanje i BiH neće ni spriječiti, niti zaustaviti kretanje migranata.
Četiri godine Unsko-sanski kanton, bez pomoći državnih institucija, nosi teret migrantske krizeEPA

Četiri pune godine Unsko-sanski kanton, bez pomoći države i njenih institucija, nosi teret migrantske krize. Prihvatni centri su puni, a broj novo pridošlih migranata se iz dana u dan povećava što je dodatno zakompliciralo ionako tešku situaciju. Broj krivičnih djela je u porastu a sukobi unutar migrantske populacije su česta pojava, što narušava bezbjedonosnu situaciju u ovom kantonu. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Unsko-sanskog kantona (USK) kažu da nemaju kontrolu nad kampovima u kojima borave migranti, te da vrše povremene intervencije na poziv usposlenika Međunarodne organizacije za migracije (IOM) koja upravlja tim kampovima.

“Imamo pozive za intervencije u vezi različitih incidentnih situacija koje su uglavnom opisane kroz redovito obavještavanje javnosti putem sredstava informiranja. Veći problem u sigurnosnom smislu predstavljaju migranti koji nemaju adekvatan smještaj, a kojih je prema posljednjoj statistici brojčano više nego onih koji su u kampovima“, pojašnjava Ale Šiljdedić, potparol MUP-a USK-a.

Povećan broj krivičnih djela

Dodaje, kako je u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježeno je 39 krivičnih djela i 44 slučaja narušavanja javnog reda i mira od strane migranata, a evidentirana su  i 622 incidenta u kojima su učestvovali migranti, a u kojima je intervenirala policija USK-a.

“Nažalost, ukoliko se ne pristupi planskom rješavanju ovog problema na području cijele BiH, te ne uspori odnosno ograniči broj ulazaka na teritorij BiH na istočnoj granici, situacija u ovom djelu BiH će samo biti složenija i sa negativnim trendovima  kada su u pitanju sigurnosni događaji”, ističe Šiljdedić.

Iz IOM-a ističu da se u privremenom prihvatnom centru Bira trenutno nalazi oko 650 osoba, a kapacitet je 1.500 kreveta zbog odluke lokalnih vlasti, te dodaju da bi se maksimalnog iskorištavanja kapaciteta smanjio broj ljudi koji boravi bez smještaja na ulici ili u napuštenim objektima.

Ustupljeno Al Jazeeri

 “Većina migranata koji prolaze kroz BiH su osobe koji ne uzrokuju probleme. Jako je važno naglasiti da je smještanje migranata u privremene prihvatne centre usko povezano sa sigurnošću lokalnog stanovništva - odnosno oni koji su u prihvatnim centrima su registrovani, njihovo zdravstveno stanje je provjereno, i vlasti lako mogu provjeriti ko su oni. Isto tako ovi ljudi imaju smještaj i hranu, njihove osnovne ljudske potrebe su zadovoljene i samim tim se smanjuje se rizik za bilo kakvu vrstu problematičnog ponašanja”, kaže Melisa Kljuca iz IOM-a

Migrante koji krše zakone, kaže, treba procesuirati prema zakonima BiH. Broj incidenata koje su uzrokovali migranti u posljednje dvije godine nije toliko veliki ako se uzme da je kroz zemlju prošlo 60.000 ljudi, dodaje Kljuca.

“IOM se nada da će državne vlasti prepoznati potrebu za dodatnim kapacitetima za smještaj migranata. To je naročito bitno u periodu pandemije COVID-19, ali i nadolazećih hladnijih mjeseci, jer migranti koji su smješteni u službene centre, prolaze kroz inicijalni medicinski skrining, pruža im se ljekarska njega, hrana i zadovoljene su sve osnovne humanitarne potrebe”, pojašnjava Kljuca.

Novi ministar nova nada

Sve kompleksnija situacija bila je razloga da novi ministar sigurnosti BiH svoju prvu radnu posjetu održi upravo u Unsko-sanskom kantonu gdje i predstavio svoj plan za rješenje cijele situacije oko prekomjernog priliva migranata. Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić i premijer kantona Mustafa Ružnić ohrabreni su njegovim izjavama i smatraju da se konačno nazire kraj ovom problemu s kojim država treba da se uhvati u koštac a ne kanton i njegove općine kako je to do sada bio slučaj.

“Da bismo upravljali migracijama potrebno je uspostaviti koordinaciju između svih učesnika u tom procesu od grada do države i svih međunarodnih faktora koji se nalaze u BiH i to je naš prvi zadatak kojeg smo zajedno dogovorili i jačanje institucija, a zatim poduzimanjem određenih mjera kada su u pitanju lokalne zajednice i centri već u nekoliko narednih dana ćemo realizirati dogovore koje smo napravili na sastanku sa Cikotićem, uroditi sada plodom” kaže premijer Ružnić.

Ustupljeno Al Jazeeri

Govoreći o upravljanju migrantskom krizom u smislu konkretnijeg i efikasnijeg djelovanja, državni ministar sigurnosti Selmo Ciktoić je istakao da su dogovorene neposrednije koordinacije i saradnje općinskih i kantonalnih institucija sa državim kako bi građani osjetili veći stepen sigurnosti, a same institucije da kvalitetnije upravljaju cijelom situacijom.

“Migrantska kriza je kompleksno globalno pitanje i BiH neće ni spriječiti, niti zaustaviti kretanje migranata. Mi nastojimo kroz prvu mjeru koja se odnosi na kapacitet i sposobnost rada Granične policije da pojačamo kvalitet kontrole istočne granice. Imamo zato obećanje europskih institucija i domaćih institucija da ćemo sa nizom kadrovskih i drugih rješenja i upotrebom tehničkih sredstava podići kvalitet kontrole granice prema Srbiji i Hrvatskoj i smanjiti broj migranata koji ulaze u BiH.”, odlučan je Cikotić

Početak tog novog puta utemeljen je tokom Cikotićeve posjete Bihaću. Novi ministar ne obećava ništa, ali kaže da će se tokom narednih sedmica vidjeti efekti njegov rada koji bi se trebali ogledati u smanjenju broja migranata na ulicama gradova Unsko-sanskog kantona.

“Ohrabren sam time što na nivou Bihaća i Unsko-sanskog kantona prepoznajem jedan dobar osjećaj, zdrav instikt i dobru praksu u rješavanju ovih stvari, koja nažalost nema potrebne partnere na višim nivoima vlasti i ja prepoznajem jednu svoju obavezu da se tim pitanjem bavim. Nadam se da će naredni mjeseci i sedmice pokazati efekte te saradnje između gradova i kantona ovdje i institucija na nivou države u smislu da one preuzmu teret odgovornosti za upravljanje migrantskom krizom a ne kanton i grad bihać”, jasan je ministar Cikotić.

Fazliću puna kapa svega

S time se slaže i Šuhret Fazlić, gradonačelnik Grada Bihaća koji je nekoliko puta tokom posljednjih sedmica podvukao da migrante treba maknuti sa ulica grada.

“Nije više pitanje utiska u smislu da li ima migranata na ulicama ili nema. Već je pitanje šteta koje trpe privredni subjekti koji su svakim danom vidljiviji i upravo zbog toga sam pokrenuo inicijativu na kojoj ću istrajati, da se pokrene jedan fond na nivou države kojem bi ti privredni subjekti mogli da podnesu zahtjeve za naknadu štete koje su enormne i visoke. Ja o ovome pričam već tri godine i daj Bože da je ministar Cikotić ta osoba koje će te neke procese pokrenuti i da konačno i mi ovdje prodišemo”, direktan je Fazlić.

Dodaje, kako nema razloga da stotine migranata boravi u centru grada, na trgovima i ispred trgovačkih centara, jer su grad i kanton ponudili novu lokaciju na Lipi koja je samo dijelimično popunjena.

“Grad je dao svoje zemljište i uložio svoj novac i sad ih gore na Lipi boravi, mislim oko 1.300 migranata, a može da ih bude 3.000 i nema razloga da ih ne bude toliko. Meni je žao što je ukinut Vučjak jer je on bio šamar u lice Evropi cijeloj i Evropskom parlamentu i komisiji za njihovo licemjerstvo i njihovo nepoznavanje problema i ukoliko se ovako nastave kretati Lipa će biti drugi Vučjak. Dakle, između interesa Grada Bihaća i migranata ili bilo koga drugog, za mene su na prvom mjestu građani Bihaća i tu nema kompromisa. Bez obzira kakve posljedice bile.”, potcrtava Fazlić.

Ljeto polako odlazi, dolaze hladniji dani a samim tim i problemi za one migrante koji borave u napuštenim prostorima i na otvorenom. Za lokalne vlasti i njene institucije to će donijeti nove probleme. Da li će država konačno imati sluha za probleme Krajišnika, ostaje da se vidi. A do tada građanima u najzapadnijem dijelu BiH ne preostaje ništa drugo već da se s migrantskom krizom sami nose kako znaju i umiju, i kako su navikli sve ove godine.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.