Može li razvoj novih tehnologija spasiti Afriku od siromaštva?

Iako se dugo vjerovalo da je Jumia originalno afričkog porijekla, dokazalo se upravo suprotno (EPA)

Prilikom jedne političke debate, organizovane za strane novinare u Italiji, bivši parlamentarac u italijanskoj vladi za vreme vladavine Berluskonija, Dario Rivolta, danas poznati geopolitički analitičar, govorio je o uzrocima dolaska migranata iz Afrike u zapadnu Evropu, kao i o mogućim posledicama, a posebno kada je reč o Italiji i problemima koje ova zemlja ima s obzirom na njihov nagli priliv poslednjih godina.

Tom prilikom, ovaj bivši parlamentarac jasno je rekao da bogatstvo jednih uzrokuje siromaštvo drugih, konkretno misleći na Evropu i njeno bogatstvo stečeno velikim delom na račun afričkog kontinenta. Mnogi su se složili sa ovom njegovom konstatacijom, dok s druge strane nekolicina, pre svega anglosaksonskih novinara, tražila je razumna opravdanja ove grube istine.

Jedno od njih je i činjenica da postojeći ekonomski model u Africi, koji se uspostavlja nakon nezavisnosti afričkih zemalja, a koji se bazira isključivo na trgovini koja je u rukama političkih elita, stvara proizvode koji dobijaju na vrednosti samo nakon napuštanja svoje zemlje porekla. 

Britanski novinar David Piling u svom tekstu za Financial Times, “Are tech companies Africa’s new colonialists?”, tvrdi da jedan od glavnih problema jeste upravo model ekonomije postavljen od strane evropskih kolonizatora nakon formalnog napuštanja afričkih zemalja, a koji su svoje korene duboko usadili u istoriju, ali i svest ljudi koji u njima žive.

Poslednju deceniju, zahvaljujući revoluciji 4.0 kao i naglom razvoju IT sektora i tehnoloških kompanija u pojedinim zemljama Afrike, mnogi su poverovali da bi upravo tehnologija mogla biti ta koja bi ovaj kontinent oslobodila od siromaštva. S druge strane, prisutna su i shvatanja da inostrani kapital potreban za razvoj tehnoloških i IT kompanija u Africi, jeste zapravo samo potpomagač eksploatacije ovog kontinenta od strane Zapada.

Novi preduzetnici, stari investitori

U izveštaju svetske asocijacije mobilnih operatera GSMA iz 2017. godine, procenjivalo se da trećina populacije u Africi poseduje mobilni telefon, i da broj  ljudi koji koristi digitalne usluga mobilne telefonije konstantno raste. Zahvaljujući razvoju novih start-up preduzeća, te razvojem mobilnih aplikacija, posebno u velikim urbanim centrima, korisnicima se nude različita rešenja a koja im olakšavaju svakodnevni život, od online kupovine, plaćanja računa u banci ili skidanja filmova i muzike sa interneta. Rešenja i usluge, koja samo pre jednu deceniju ovde nisu postojala.

Yabacon Valley se nalazi u predgrađu nigerijskog grada Lagos, i kotira među najuspešnijim zonama u kojoj su koncetrisane IT i tech inkubatori, biznis klasteri i start-up kompanije, a gde se  2016. godine uložilo više od 110 miliona dolara. Među mnogim novim i manjim afričkim startupovima koji su nastali u Yabaconu, poznatijem i  kao afričkim Silicon Valley, izdvaja se firma “Co-Creation Hub”, specijalizovana za obuka i kompjutersko opismenjavanje lokalnih firmi, a u koju je investirao Pierre Omidyar, osnivač eBay-a. A samo stotinu metara dalje nalaze se kancelarije jednog od najuspešnijih start-up preduzeća “Andela”, eksperti za regrutovanje i obuku programera.

Stvaranje novih lidera

Kako kaže Jeremy Jonson, CEO i suvlasnik  Andele, njihova ambicija je stvaranje nove generacije svetskih lidera u sferi IT i tehnologije. A prošlog leta ova kompanija dobila je finansijsku pomoć od 24 miliona dolara od firme CZI (Chan Zuckerberg Initiative), koja nastaje 2015. godine, a čiji su osnivači Mark Zuckerberg i njegova žena Priscilla Chan. A ono što najviše čini uspešnim Andelu i mnoge druge mlade kompanije koje se ovde nalaze jeste pre svega činjenica da su njeni osnivači stranci, a ne Afrikanci.

Kada je reč o drugim zemljama Afrike, situacija je slična, pa tako u Keniji je sve više se razvija zona poznatija kao Silicon Savannah, a gde je oko dvadeset start-up preduzeće, pretežno u vlasništvu stranaca, akumuliralo do sada ulaganja od 92 miliona dolara. Nešto sporije su frankofonske zemlje, poput Tunisa ili Maroka, ali je svakako već francuski “Orange”, lider u telekomunikacijama prepoznao potencijal i odlučio da uloži 50 miliona dolara u nove inostrane kompanije nastale u ovim zemljama, a koje su specijalizovane za oblasti telekomunikacija, energije i elektronskih usluga u zdravstvenom sektoru.

Transformativna snaga novih tehnologija i njen razvoj na afričkom kontinentu, mogla bi se posmatrati kao prilika za inovacije i razvoj veština, a koji bi omogućili promene velikih razmera koje bi pomogla u rešavanju ekonomskih i socijalnih problema afričkih nacija. Čini se da upravo nove generacije teže da smanje jaz koji postoji između Afrike i ostatka sveta. A prema pisanju afričkog časopisa Quartz Africa, danas postoji više od 300 inkubatora i biznis klastera, smeštenih u više od devedeset afričkih gradova, za razliku od nijednog pre samo jednu deceniju.

Međutim, iako postoji veliki entuzijazam mogućih promena, fundamentalno pitanje ostaje, koliko su nove afričke kompanije, zaista afričke, te ko su njihovi osnivači i investitori.

Digitalna rekolonizacija

“Jumia” poznatija kao afrički Amazon je prvi e-commerce, koji ekskluzivno posluje u 14 zemalja. Ona je i jedina afrička firma za elektronsku trgovinu koja je kotirana na američkoj berzi. Ova činjenica uverila je mnoge da je razvoj tehnološkog i IT sektora na ovom kontinentu sazreo. Međutim, iako se dugo verovalo da je Jumia originalno afričkog porekla, dokazalo se upravo suprotno.

Jeremy Hodara, jedan od osnivača Jumia-e smatra da u zemlji kao što je Nigerija, a u kojoj su mobilni telefoni počeli da se koriste pre uvođenja fiksne telefonske linije, postoji veliki potencijal, i da snaga upravo leži u potražnji za uslugama, kao i za poslovima među mladim i sve sposobnijim kadrom. To je bio i jedan od razloga, kada su Jeremy Hodara i Sacha Poignonnec, dvojica Francuza, bivši vlasnici asocijacije McKinsey, specijalizovane za maloprodaju, pakovanje i e-commerce, odlučili da 2012. godine osnuju Jumiu.

Preduzetnica iz Kameruna, Rebecca Enonchong kaže da je Jumia strana kompanija maskirana afričkim identitetom. Iako se predstavlja kao nigerijska kompanija, poznato je da se glavno sedište ovog najvećeg e-commerca u Africi nalazi u Dubaiju, te da su najveći broj njenih programera portugalski državljani. Gledano sa tog stanovišta, reklo bi se da i nema onda mnogo razlike između Jumie, Shella ili Coca Cole.

“Istorija odnosa između afričkih i evropskih zemalja je komplikovana i bolna.  Na žalost, naša kolonijalna prošlost, kao da se danas ponavlja sa razvojem start-up kompanija” – kaže Rebecca Enonchon.

Ograničene mogućnosti

Kada je reč o investicijama i ulaganjima u ovom sektoru, afričke lokalne firme nemaju mnogo mogućnosti da apliciraju za strane investicione fondove, za razliku od onih inostranih prisutnih na ovom kontinentu. U jednom istraživanju iz 2018. godine, stoji da je čak 90 odsto investicija stranog kapitala otišlo u ruke preduzetnicima koji nisu Afrikanci. Iz tog razloga, mnogi lokalni osnivači novih IT i tehnoloških firmi se žale da su u najvećem broju slučajeva inostrane kompanije te koje zarađuju, a zahvaljujući svom lažnom afričkom identitetu, te su ubeđeni da je u toku “digitalna rekolonizacija” kontinenta.

Teddy Ruge, vlasnik poljoprivredne firme “Raintree Farns”, i suvlasnik prvog tech huba “Hive Colab”, smatra da problem razvitka Afrike nije samo ekonomske, već i psihološke prirode.

“Naši umovi i  način razmišljanja se još uvek nisu oslobodili od kolonijalizma. Mnogi Afrikanci misle da jednostavno ništa nije moguće uraditi bez blagoslova Zapada”, smatra ovaj mladi preduzetnik.

A kako bi se promene zaista dogodile i kada je reč o afričko-evropskim odnosima, neophodno bi bilo uspostaviti novi jezik komunikacije ako se želi razvoj ovog kontinenta. Imidž prisutan decenijama, a baziran na siromaštvu i tragediji, korišćen često u svrhu eksploatacije kapitala od strane stranih investitora, morao bi postati prošlost. S druge strane, jedna od solucija za razvoj bi takođe mogla da bude da afričke tradicionalne kompanije koje su već akumulirale određeni kapital, počnu da ulažu u nove ideje i podrže razvoj start-up kompanija, smatraju mladi afrički preduzetnici.

Izvor: Al Jazeera