Oglasi

Može li povjerenik iz Slovenije pogurati Balkan prema EU

Ljubljana smatra da bi u pregovorima o novim povjerenicima Evropske komisije upravo ona mogla dobiti resor proširenja, jer bolje od drugih poznaje Zapadni Balkan.
Premijer Šarec rado bi vidio Slovenca na mjestu povjerenika za proširenje, ali se prije Cerara, Erjavca i Fajon ipak odlučio za LenarčičaEPA

I prije nego što će Europski parlament potvrditi Ursulu von der Leyen za čelnicu Europske komisije počela su nagađanja i rasprave o raspodjeli resora u „europskoj vladi“ i imenima potencijalnih kandidata. Ono što je balkanskim državama koje pretendiraju postati dio europskog društva posebno zanimljivo jest ime nasljednika ili nasljednice povjerenika za proširenje Johannesa Hahna. I u tu je priču upala Slovenija.

Slovenski premijer Marjan Šarec smatra da bi u pregovorima o novim povjerenicima Europske komisije upravo Ljubljana mogla dobiti resor proširenja, jer bolje od drugih poznaje Zapadni Balkan.

I odmah, nakon premijerove jasno iskazane namjere, krenula su nagađanja tko bi mogao na tu poziciju, pa su se spominjali bivši premijer i aktualni šef diplomacije Miro Cerar, njegov prethodnik na ministarskoj dužnosti Karl Erjavec, ali i europarlamentarka Tanja Fajon. No, uslijedila su i upozorenja opozicije po kojoj taj resor uopće nije potreban Sloveniji, jer proširenja, bar ako je vjerovati francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i drugim liderima Unije, u narednih pet godina – neće biti.

Priču 'skratio' Šarec

Cijelu priču „skratio“ je premijer Šarec i za svog favorita izabrao Janeza Lenarčiča, aktualnog šefa misije Slovenije pri Europskoj uniji, te za takvo rješenje dobio podršku u vladi.

„Vlada je odlučila da za Europsku komisiju predloži Janeza Lenarčiča koji je iskusan kandidat s vrhunskim referencama s područja međunarodnih i europskih pitanja, a ispunjava i sve zahtijevane kriterije“, objavila je vlada na Twitteru.

Lenarčič je u vrijeme vlade Janeza Janše, u vrijeme prvog slovenskog predsjedanja Unijom 2006. godine, bio operativni šef tom procesu te svojedobno i glavni vanjskopolitički savjetnik premijera Janeza Drnovšeka.

U svemu, postavlja se i pitanje kako se na tu ideju gleda izvan slovenske perspektive.

'A imali su i atraktivnije resore'

Politički analitičar Davor Gjenero u prvom komentaru na Šarecovu odluku ukazuje kako su interesi Janeza Lenarčiča „širi od proširenja“. Podsjeća i kako je Ljubljana već imala daleko atraktivnije resore u Europskoj komisiji, nego što je resor proširenja („koji će i u ovom mandatu biti uglavnom neatraktivan“), te napominje kako će „jedini naglasci biti vezani uz otvaranje pregovora i napredak Sjeverne Makedonije“. I uz sve to, podsjeća, datum proširenja u 2025. godini više nije na stolu.

„Ako se Crna Gora ponovno probudi, a Sjeverna Makedonija održi današnju razinu političke energije, 2025. bi mogla biti rok završetka pregovora (ne pristupanja, ono dolazi dvije godine kasnije, nakon usvajanja Ugovora o pristupanju i njegove ratifikacije u svim parlamentima država članica) za Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju. Malo je šansi da bi se Srbija mogla tako demokratski konsolidirati da u narednih šest godina napravi neki pregovarački iskorak“, prognozira Gjenero.

U takvim uvjetima, nastavlja, resor infrastrukture, koji je Slovenija držala u prethodnom mandatu s povjerenicom Violetom Bulc, ili zaštite okoliša odnosno znanosti, što ih je u prva dva mandata slovenskog članstva vodio povjerenik Janez Potočnik daleko su atraktivniji od resora proširenja.

Osim kadrovskog motiva, ali i osim ideje da Slovenija „može ekonomski valorizirati svoje aktivnosti vezane uz proširenje na Balkanu“, Gjenero primjećuje kako je ključni razlog za slovensko opredjeljenje da se želi baviti proširenjem zapravo „banalan“.

„U Sloveniji su uvjereni da bi mjesto eurokomesara za proširenje mogli iskoristiti u nastojanju da provedu odluku ad hoc arbitražnog tribunala o razgraničenju s Hrvatskom i da bi im vođenje ovog resora moglo osigurati oruđe za pritisak na Hrvatsku“, ukazuje Gjenero.

Slovenija ima jake interese

Da Slovenija „ima jake političke i privredne interese u regionu, kao i dobre odnose sa svim državama i shvata da je proces proširenja i u slovenačkom i u širem evropskom interesu“, svjesni su i u Evropskom pokretu u Srbiji.

„Slovenija je, između ostalog, i potpisnica inicijative 13 članica EU o ubrzanju integracije Zapadnog Balkana, što pokazuje da postoji svest o tome da je scenario o beskonačnim pregovorima moguć i da držanje zemalja Zapadnog Balkana na pristojnoj udaljenosti od EU postaje deo mainstream politike“, ukazuje Suzana Grubješić, glavna tajnica Pokreta.

„Proces proširenja i unutrašnja konsolidacija Unije nisu dva suprotstavljena već komplementarna procesa. Da nije bilo šest talasa proširenja, Unija bi ostala regionalna organizacija sa limitiranim uticajem, a proširenjem je postala globalni ekonomski akter sa jedinstvenim tržištem od preko pola milijarde ljudi“, konstatira Grubješić.

Crnogorske simpatije

Ako bi Sloveniji eventualno i pripao resor proširenja, značilo bi to „kvalitativan pomak naprijed od prethodnih rješenja, smatra Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori. Primjećuje da spomenuta „prethodna rješenja“, misleći pritom na dosadašnje povjerenike za proširenje, „nijesu previše ni razumjela Balkan, a ni umjela da na pravi način prenesu strukturama Evropske unije ono što se događa na Balkanu ili za to nijesu bila previše zainteresovana“.

„Međutim, čak i u slučaju da taj portfolio dođe u ruke Slovenije, treba itekako voditi računa o personalnim rješenjima, jer krutost koja nije praćena silom ne prolazi u ovom regionu, pa se, u slučaju odsustva sile koju EU svakako ne posjeduje, najbolje rješenje treba tražiti u zemljama i osobama koje već imaju puno iskustva u fleksibilnoj i adaptabilnoj komunikaciji, koja je u više navrata kreirala značajne pozitivne pomake u našim zemljama“, kaže Radulović.

Bez obzira što je Šarec odustao, između ostalih, od predlaganja Tanje Fajon ipak smatra da bi bilo „osvježenje da neko tako posvećen ili osoba sličnog profila zauzme čelnu poziciju u procesu EU proširenja“. Misli da bi to bilo i „izuzetno snažno pozdravljeno i od svih zemalja Zapadnog Balkana, bez obzira što je Slovenija mala zemlja i što nema veliku specifičnu težinu u strukturama EU“.

„To bi moglo biti nadoknađeno snažnijom i preciznijom argumentacijom koju bi Slovenija, odnosno njeni predstavnici u Komisiji, svakako znali da plasiraju strukturama EU, zbog svog specifičnog položaja, istorije i iskustva sa svim našim zemljama. Posljednje što umornom procesu proširenja treba su već potrošena rješenja koja ni do sada nijesu porodila značajne rezultate, već nasuprot, u čijem su mandatu skoro svi procesi vezani za proširenje prešli u retrogradnu fazu. Zbog toga bi najavljeno rješenje sa Slovenijom bilo kakvo-takvo osvježenje, koje bi nam pružilo nadu da se proces proširenja može pomaknuti sa mrtve tačke“, kaže Radulović.

Osim iz Slovenije, kandidati i iz Austrije

Iako dužnost povjerenika za proširenje obično nije pozicija oko koje postoji velika utrka u samoj Europskoj uniji, jer nije toliko prestižna, Strahinja Subotić, istraživač u beogradskom Centru za evropske politike, primjećuje da je ove godine primjetno da postoji veći broj kandidata koji bi mogli naslijediti Hahna, ali i da postoji interes mnogih članica da postave svog čovjeka na to mjesto.

Ukazuje kako su se, na sreću država sa Zapadnog Balkana, pojavljivali kandidati iz Slovenije i Austrije, no prije bi pozdravio osobu koja bi došla iz bivše jugoslavenske republike. Navodi i konkretne razloge.

„Slovenija preuzima i dolazi na kormilo Saveta Evropske unije 2021. godine i već postoje najave da će staviti značajan akcenat na proširenje, isto kao i Hrvatska 2020. Ukoliko bi komesar za proširenje bio iz Slovenije, možemo očekivati pozitivan ton i da te godine, 2020.  i 2021. zaista budu obećavajuće kada je reč o pristupanju zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji“, zaključuje Subotić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.