Može li korona virus izazvati revoluciju u svijetu rada

Radnik, Radnici, Tvornica
KfW navodi da bi se ekonomija trebala barem djelomično normalizirati do ljeta (EPA)

Kada je izbila zdravstvena kriza zbog korona virusa, tvrtke su “preko noći” u mnogim zemljama pogođenim virusom, morale pronaći način da se prilagode novonastalim okolnostima.

I prije nego su institucije naložile da se poslovanje gdje je god moguće organizira tako da se radi od kuće,da se umjesto sastanaka organiziraju video-konferencije i općenito da se maksimalno koriste nove tehnologije u organizaciji rada, službena putovanja svedu na minimun i slično, vlasnici i uprave tvrtki već su bile krenule u pronalaženje rješenja kako osigurati maksimalnu radnu učinkovitost i poslovnu funkcionalnost, ali i sigurnost radnika te mogućnost širenja zaraze svesti na najmanju moguću mjeru.

Putem medija tako se sada reklamiraju brojne usluge, poput raznih vrsta dostave ili telekomunikacija, bazirane na poslovanju putem interneta i bez potrebe napuštanja doma.

Otkrivaju se novi alati

Ta brza reakcija tvrtki postavlja pitanje hoće li, odnosno je li moguće da se organizacija rada i jednom kada prođe prijetnja korona virusa, ako ne baš ‘revolucionalizira’, a ono barem bitno promijeni i više prilagodi koristima koja donose nove tehnologije, privatnim i drugim potrebama zaposlenika, uz zadržavanje učinkovitosti na istoj razini.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Marko Rakar, komunikacijski savjetnik i IT stručnjak, kaže da se društvo, pa tako i tvrtke u Hrvatskoj, još uvijek nalaze u fazi inicijalnog šoka novonastalom situacijom, a prilagođavanje u punoj mjeri tek počinje.

“Svi biznisi, tvrtke, obrti i svi koji slično funkcioniraju će morati početi aktivno razmišljati o tome kako preživjeti u novim okolnostima. Logično je da će se jako puno toga početi dešavati putem interneta jer alternative u biti ni nemamo. To znači da oni koji su se bavili prodajom će pokušati na ovaj ili onaj način što veći dio svoje prodaje ostvarivati putem interneta, dakle kolanje dokumenata će se sve više početi događati elektroničkim putem”, kaže Rakar.

Organiziranje rada od kuće, telekonferencije i općenito svi ti timski alati i razna rješenja za telekonferencije doživljavaju, ističe, ne baš renesansu – jer ako se tako kaže značilo bi da su nekada bili popularni i sada to ponovno postaju – nego ljudi otkrivaju moderne alate u IT industriji prisutne već dugo godina.

Sila natjerala na nove načine funkcioniranja

“Shvaćaju da se i njihovi poslovni procesi u većini ili barem dijelom mogu prebaciti na te moderne kanale komunikacije”.

Stoga se nada da bi se i nakon krize korona virusa mogla zadržati promjena u načinu funkcioniranja  u vezi organizacije rada.

“Sila nas je prisilila da se prebacimo na online u ovom trenutku i jednostavno sljedećih nekoliko tjedana ili mjeseci ćemo morati funkcionirati tako ako želimo ostati funkcionirati u biznisu. Ja vjerujem da će to biti više nego dovoljno vremena da se ljudi silom prilika nauče na nove alate, nove metode, nove procese za koje će eventualno i shvatiti da su puno bolji i učinkovitiji od staromodnih načina kako smo radili biznis”, zaključuje Rakar.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da je pandemija utjecala na mnoge aspekte života pa tako i na organizaciju poslovnih operacija u tvrtkama i javnim servisima, poput obrazovnog sustava.

“Kriza je pokrenula i neke pozitivne procese poput snažnijeg korištenja digitalnih tehnologija u poslovanju. Nove tehnologije su već oko nas, snažno su se proširile i na područje jugoistočne Europe. Međutim, mogućnosti digitalne transformacije poslovanja u poduzećima i javnim ustanovama nisu do sada dovoljno korištene. Silom okolnosti se sada digitalne tehnologije više koriste te se brojni procesi digitaliziraju i virtualiziraju”, navodi Novotny.

Integracija digitalnih i fizičkih sustava

Ističe da kao što više nije niti će u budućnosti biti moguće izbjegavati korištenje digitalnih tehnologija za povećanje učinkovitosti poslovnih procesa, tako s druge strane neće biti moguće niti potpuno zanemariti ‘analogne’, fizičke sustave – stoga se očekuje integracija digitalnih i fizičkih sustava te racionalnije korištenje tih resursa.

“Banke su proces digitalizacije već dovršile. Smanjuje se broj fizičkih poslovnica i povećavanja korištenje digitalnih usluga. Taj će primjer slijediti i neki drugi sektori. Povećati će se rad od kuće, što je u nekim zemljama već uobičajeno i što donosi značajne uštede. Također bi se moglo povećati korištenje digitalni tehnologija u procesima prodaje i distribucije roba i usluga, dostave roba i slično”.

Pandemija je, zaključuje, proizvela neposredne učinke na promjene organizacije rada, a hoće li se ovaj trend nastaviti i nakon njezina završetka te hoće li ova situacija rezultirati strukturnim promjenama i prilagodbama poslovanja poduzeća, to će se tek vidjeti.

Ekonomist Vuk Vuković navodi da je nastupila destrukcija načina rada te se sada sve radi online, dok je mnogo toga drugoga, poput sastanaka i putovanja, otkazano.

Pitanje vrijednosti vremena

Kada je riječ o benefitima novih načina organizacije rada, Rakar smatra kako se još uvijek podcjenjuje trošak vremena, odnosno koliko vrijeme vrijedi – ukoliko se održava sastanak više ljudi iz nekoliko različitih tvrtki, troši se mnogo vremena na put na mjesto sastanka i natrag, neobavezno druženje uz kavu te poslovni razgovor. Radi se, navodi, o gubitku velike količine relativno neproduktivnog vremena.

“Online sastanci, konferencije, dakle alati za praćenje  projekata, za timsku komunikaciju, razmjenu dokumenata, zajednički rad na dokumentima i tako dalje, oni dramatično štede vrijeme, a vrijeme je sasvim sigurno novac i u konačnici nas čine puno produktivnijima jer ne gubimo te silne količine radnih sati u prijevozu, čekanjima i slično. Internet omogućava da se organiziramo na puno kvalitetniji način”.

Vuković: Uobičajeni socijalni kontakt je bitan

To što se sve radi online, kaže, svakako će kratkoročno utjecati na poslovanje, no nije siguran da će i dugoročno ostati tako, kako sada govore razne projekcije.

“Jer mislim da će ljudima vrlo brzo dosaditi ovo da se sve radi online. U ovom trenutku je ugodno, doma si, ne moraš nigdje ići, radiš i sve sastanke rješavaš na ovaj način, ali iskreno mislim da će to ljudima brzo dosaditi”, smatra Vuković.

Normalan, uobičajeni bliski socijalni kontakt, navodi, ipak je vrlo bitan za funkcioniranje poslovanja i ekonomije – zato, ističe, ljudi i odlaze fizički na posao.

“Ja jako puno toga i inače radim od doma, ali naravno sastanci su ključan dio cijelog mojeg poslovanja oćenito. Ali kod hrpe ljudi postoji taj element da ne žele raditi od doma jer im je to potpuno drugi kontekst i cijeli taj socijalni kontakt je po meni jako bitan u bilo kojem dijelu posla i poslovanja. Ova situacija kakva jest, izvanredna je i moramo se svi prilagoditi, jasno je i zbog čega, da se virus što prije pobijedi, da ne opterećujemo medicinski i zdravstveni sustav”.

Kada je u pitanju dugoročna učinkovitost rada i načina poslovnog funkcioniranja koje je izazvala pandemija, postavlja se, kaže, problem koliko bi industrija moglo ispaštati ukoliko bi to postao standard.

‘Proizvodnja i usluge ne mogu tako funkcionirati’

“Imamo čitavu ugostiteljsku industriju koja bilježi gubitke i prije nego nego što je ovo počelo, ljudi ostaju doma, nitko ne ide van. Recimo, kada sam bio u Londonu prije par tjedana, već tada je počelo opadanje prihoda ugostitelja jer ako ljudi rade od doma, onda ne odlaze na ručkove i takve stvari. Tako da nisam siguran da će to uspjeti postati nekakav standardni oblik poslovanja”.   

Takva promjena bi po prirodi stvari morala za sebe vezati i neke industrije koje inače teško mogu funkcionirati na ovakav način, za razliku od primjerice IT industrije, te bi na njih, kaže, svakako imala utjecaj.

“Možda bi to napravilo destrukciju u činjenici da bi se  ugostiteljski objekti morali promijeniti u tom smislu. Ali mislim da je ova situacija tek privremena, izvanredna i da se ljudima neće tek tako svidjeti da rade od doma jer inače bi sve to postojalo još od prije. I postoji na jednoj razini, neke firme imaju fleksibilno radno vrijeme gdje ljudi mogu raditi od doma i nema problema, ali to su specifične firme, vjerojatno u IT sektoru, a za većinu ostatka ekonomije bojim se da nije tako. Pogotovo ako pogledate proizvodnju ili usluge, stvari ne mogu tako funkcionirati”, zaključuje Vuković.

Izvor: Al Jazeera