Oglasi

Može li glas muslimana biti odlučujući na francuskim izborima?

Ako dođe do drugog kruga između Marine Le Pen i drugog kandidata, muslimansko biračko tijelo će glasati za njenog protivnika.
Piše:
Stavovi predsjedničkih kandidata se umnogome razlikuju kada su u pitanju islam i islamofobija, piše autorMichael Euler/AP

Islam je u Francuskoj neprekidno u fokusu pažnje javnosti tokom proteklih nekoliko godina. Pa ipak, tokom izborne sezone 2017, malo se pažnje posvetilo tome šta muslimani kao birači misle o drugom krugu predsjedničkih izbora.

Vrijedi se pozabaviti pitanjima o potencijalnom „glasu muslimana“ koji bi mogao biti odlučujući faktor na izborima.

Muslimansko biračko tijelo

Islam je druga najveća religija u Francuskoj i muslimani čine oko pet posto francuskog biračkog tijela, i približno osam posto ukupne populacije.

Istraživanja ili studije zasnovane na religiji, rasi ili boji kože francuskih državljana zakonom su zabranjene u Francuskoj. Istraživači se zato često moraju oslanjati na podatke kao što su očevo prezime i geo-etničko porijeklo kako bi odredili religijsku pripadnost ispitanika. Ovo posebno dolazi do izražaja kada se analiziraju stavovi francuskih muslimanskih birača, posebno u predgrađima gradova kao što su Pariz, Marseilles ili Lyon, gdje postoji visoka koncentracija francuskih državljana sjevernoafričkog porijekla.

Pitanje islama ponovo će biti ključno i vjerovatno će uzrokovati oštre debate između dva kandidata u drugom krugu.

Studija koju je u 2012. proveo Francuski institut za javno mnijenje (IFOP) pokazala je da je 86 posto muslimanskih birača glasalo za Francoisa Hollandea, koji je pobijedio na izborima sa približno 51 posto glasova. Muslimani birači, kojih prema procjenama ima  pet posto u državnom biračkom tijelu, su stoga prevagnuli u korist socijalističkog kandidata.

To je bio rezultat masovne mobilizacije u predgrađima velikih francuskih gradova protiv Hollandeovog protivnika Nicolasa Sarkozyja, koji je usvojio oštru retoriku o islamu i koji nije pokazao nikakav interes da se suprotstavi talasu islamofobije koji je zavladao širom Francuske tokom svog predsjedničkog mandata.

Iako su islam i islamofobija privremeno pali u drugi plan u periodu nakon prvog kruga izbora, ustupivši mjesto različitim skandalima i političkim prepucavanjima, to vjerovatno neće biti tako u drugom krugu.

Pitanje islama ponovo će biti ključno i vjerovatno će uzrokovati oštre debate između dva kandidata u drugom krugu, posebno ako Marine Le Pen iz Nacionalnog fronta dođe do drugog kruga.

Predsjednički kandidat koji će se suočiti sa Le Pen vjerovatno će igrati na kartu multikulturalizma i nacionalnog jedinstva, obećanja socioekonomskog razvoja i implementacije zakona protiv diskriminacije, kao i drugih pitanja koja mogu potaknuti muslimane da glasaju za njega.

Svakodnevni problemi

Francuski muslimani su decenijama glasali za ljevicu (socijalističke i komunističke stranke), motivisani humanističkim vrijednostima za koje bi ljevica trebala da se zalaže. Ali u proteklih nekoliko decenija muslimanski birači (sada druga i treća generacija) su sazreli i njihove političke naklonosti postale su raznovrsnije.

Ako postoji jedno pitanje koje povezuje sve muslimanske birače, onda je to islamofobija.

U nedostatku stvarne masovne političke dosljednosti jednoj stranci ili pokretu, francuski muslimani se više zanimaju za socioekonomska pitanja kao što su prilike za zaposlenje, dobrobiti i diskriminacija, pitanja koja su zajednička ostatku francuske populacije.

Dakle, u teoriji,  bilo koji kandidat – izuzev Marine Le Pen – koji predloži realistična i izvodiva rješenja i alternative ovim pitanjima bit će favorit fancuskih muslimana, kao i drugih segmenata društva koji su pod utjecajem sličnih socioekonomskih uslova. Drugim riječima, odluka kome će francuski muslimani dati glas nije motivisana njihovom vjerom već pitanjima i problemima koji utječu na njihov svakodnevni život.

Ako postoji jedno pitanje koje povezuje sve muslimanske birače, onda je to islamofobija. Zato je stav koji svaki od kandidata zauzme u vezi ovog pitanja, ono što može odlučiti u njihovu korist na izborima.

Upravo se to desilo na izborima 2012, kada su francuski muslimani glasali uglavnom za Hollandea jednostavno zato što se obećao boriti protiv diskriminacije, rasizma i islamofobije.

Danas, praktično svi kandidati obećavaju da će se boriti protiv socijalnih problema koji utječu na manjine u državi, ali njihovi stavovi se umnogome razlikuju kada su u pitanju islam i islamofobija.

Primjera radi, tokom kampanje za preliminarne izbore 2016, Francois Fillon je izjavio da „Francuska ima problem sa islamom“ i da ova religija prijeti nacionalnom jedinstvu.

Ovakva retorika brine francuske muslimane jer stigmatizira muslimansku populaciju, ugrožava je i čini je podložnom za dodatne kritike u vezi vjere.

Prema tome, iako bi muslimani u prvom krugu mogli glasati za različite kandidate, ukoliko Marine Le Pen dođe do drugog kruga, muslimanska populacije će vjerovatno podržati njenog protivnika.

Iako muslimansko biračko tijelo u Francuskoj nije homogen i disciplinovan glasački blok, budući da ga pokreću različita socioekonomska razmatranja, postoji mogućnost da će glas muslimana biti glas protiv jačanja krajnje desnice u francuskoj politici i normalizacije islamofobije, diskriminacije i ultranacionalizma u francuskom društvu.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.