Oglasi

Može li Bosna i Hercegovina biti kao Švicarska?

Ambasadorica Švicarske u Bosni i Hercegovini Andrea Rauber Saxer govori o 25-godišnoj saradnji dvije države te mogućnostima Bosne i Hercegovine i njenoj budućnosti.
Švicarska je iz vlastitog iskustva naučila da su u federalnoj državi neophodni dijalog i kompromisEPA

Piše: Andrea Rauber Saxer (ambasadorica Švicarske u Bosni i Hercegovini)

Na današnji dan, 20. oktobra 1992, Švicarska je priznala Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu. Otad njegujemo veoma dobru saradnju. Blizu 60.000 osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Švicarskoj i 750 Švicaraca koji žive u Bosni i Hercegovini dodatno jačaju bilateralne odnose. Trgovinska razmjena i švicarske investicije u Bosni i Hercegovini u porastu su. Tome je, svakako, doprinijelo i potpisivanje sporazuma EFTA o slobodnoj trgovini.

Dvadesetak preduzeća iz Švicarske, pretežno malih i srednjih, otvorilo je proizvodne pogone u Bosni i Hercegovini. Još 30-ak firmi bavi se trgovinom i uslužnim djelatnostima. Ali, mogućnosti privredne saradnje nisu ni blizu iscrpljene. S obzirom na prirodne ljepote i bogatu kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine, vidim i priliku za povećanje broja turista iz Švicarske.

Kad se osvrnem na naše partnerstvo, s ponosom možemo reći da smo mnogo toga uradili. Tokom rata moja zemlja bila je privremeni dom za blizu 24.500 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, a nakon rata aktivno je doprinijela obnovi razorene države. Danas zajedno radimo na temama kao što su zapošljavanje mladih i adekvatna zdravstvena zaštita za pacijente s mentalnim poteškoćama. Sarađujemo s načelnicima iz svih krajeva zemlje koji žele da njihove općine napreduju i pružaju bolje usluge svojim građanima. U proteklih 20 godina Švicarska je uložila više od milijardu konvertibilnih maraka (500 miliona eura) kroz projekte širom Bosne i Hercegovine i danas važimo za četvrtog najvećeg donatora. Švicarska rado stavlja na raspolaganje svoja znanja i iskustva u oblastima u kojima posjeduje dokazanu ekspertizu, kao, naprimjer, u zapošljavanju mladih.

Dijelimo iste vrijednosti

Kao jedna od zemalja s najnižom stopom nezaposlenosti mladih, vjerujemo u snagu stručnog osposobljavanja. Elementi dualnog sistema obrazovanja po švicarskom modelu uvode se i u Bosni i Hercegovini – kompanije, centri za obuku, stručne škole i općine sarađuju kako bi omogućili srednjoškolcima da steknu vještine koje su danas neophodne na tržištu rada. Poboljšanje praktične nastave pomaže mladima da nakon završenog školovanja nađu posao. Poslovni inkubatori u Mostaru, Banjoj Luci, Sarajevu i drugim mjestima podstiču mlade preduzetnike da pokrenu vlastite biznise i žive od svog rada. Mogla bih navesti još dosta primjera angažmana Švicarske u cijeloj zemlji. Ostvarivanje pozitivnih promjena u životima ljudi glavni je cilj naše saradnje s vlastima, kompanijama, institucijama i ljudima u Bosni i Hercegovini.

Došlo je vrijeme da pogledamo u budućnost. Bosna i Hercegovina odlučila je podnijeti zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji. Iako mi sami nismo država članica EU-a, Švicarska dijeli iste vrijednosti i u potpunosti podržava Bosnu i Hercegovinu na njenom evropskom putu. Članstvo u EU-u nije lijek za sve probleme, međutim, ono će pomoći Bosni i Hercegovini da strukturira svoje reformske procese i ide naprijed. Izbori sljedeće godine prilika su glasačima da postave pitanja strankama o njihovim prijedlozima za rješavanje njihovih svakodnevnih problema. Kakva rješenja za goruće probleme nude stranke i njihovi predstavnici koji se kandiduju za (ponovni) izbor? Kako zadržati mlade i pametne da ostanu u Bosni i Hercegovini, a ne da pakuju stvari i odlaze iz zemlje? Kojim programima uvjeriti mlade roditelje da njih i njihovu djecu očekuje prosperitetna budućnost i u urbanim i u ruralnim dijelovima zemlje? Kako osigurati bolje zdravstvene usluge starijim osobama?

Da bi se izbori održali sljedeće godine, politički čelnici u ovoj zemlji najprije će morati naći kompromis o Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine. Polaznu tačku za ovaj dogovor vrlo je jasno odredio Evropski sud za ljudska prava. Sigurna sam da su svi koji učestvuju u ovom procesu svjesni svoje odgovornosti da na vrijeme usvoje neophodne odredbe. Njihova sposobnost da to učine neće doprinijeti samo vjerodostojnosti procesa pristupa EU-u nego će povećati i povjerenje stranih investitora, što će, u konačnici, omogućiti otvaranje više radnih mjesta u zemlji.

Lično vjerujem da Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal. Blizina zapadnoevropskog tržišta, sposobna radna snaga te relativno povoljni uvjeti proizvodnje trebali bi ovu zemlju činiti privlačnom za ulaganje. A dobrih primjera ima i njih valja istaći. Vidjela sam moderna i uspješna preduzeća širom zemlje. Susrela sam se s entuzijastičnim i dinamičnim načelnicima, koji imaju viziju i snažno se zalažu da gradove i mjesta koja predstavljaju učine atraktivnijima. Ovakvi primjeri mogu izazvati pozitivnu lančanu reakciju. Međutim, potrebno ih je više. I može ih biti više, ali je potrebno osigurati odgovarajuće preduvjete. Drugim riječima, potrebni su podsticaji za razvoj većeg broja privatnih preduzeća, te uspostavljanje dobrih okvirnih uvjeta, kao što je pravna sigurnost ili vladavina prava. U tom smislu za pohvalu je usvajanje Reformske agende 2015. godine. Ali, i dinamika njenog provođenja predstavlja signal potencijalnim investitorima da li da investiraju ili ne.

Ostanimo središte tolerancije

Bosna i Hercegovina i Švicarska često se porede jedna s drugom. Obje zemlje uvažavaju različitost i imaju složene političke sisteme. Sigurna sam da možemo učiti jedni od drugih. "Švicarska je zemlja tajanstvene raznolikosti", kazao je nedavno naš ministar kulture i socijalne zaštite Alain Berset. Nazvao ju je zemljom protivrječnosti u smislu jezika, kulture i religije. Složila bih se s g. Bersetom da su ove protivrječnosti upravo ono što paradoksalno povezuje Švicarsku. Možda smo sretni što linije konflikta sijeku našu zemlju uzduž i poprijeko, bez oštrih granica.

Uprkos našim unutrašnjim različitostima i našim sličnostima sa susjednim zemljama, mi se svi osjećamo kao građani Švicarske. Dijelimo zajedničke osnovne vrijednosti i želimo živjeti zajedno u istoj zemlji. Često čujem da i građani Bosne i Hercegovine žele isto za sebe. Tokom svoje historije Švicarska je iz vlastitog iskustva naučila da su u federalnoj državi nužni dijalog i kompromis. Čak se i referendum koristi prvenstveno kao instrument za promovisanje dijaloga i kompromisa u našem političkom sistemu.

S druge strane, Bosna i Hercegovina stoljećima je bila središte vjerske tolerancije i gostoljubivosti. Ona je most između kultura i civilizacija, što je vrlo važno u današnje doba, naročito u Evropi. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i Protestantska crkva Švicarske u proljeće su potvrdile ovu vezu usvajanjem zajedničke Deklaracije o slobodi religija. Stoga se nadam da ćemo i u budućnosti ostati dobri partneri i još više nadahnuti jedni druge, na obostranu korist.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.