Moraju li građani skupljati novac za liječenje djece u inostranstvu?
Humanitarne akcije za liječenje djece iz Bosne i Hercegovine pokreću se svaki dan, a pomoć se skuplja putem društvenih mreža, na uličnim štandovima, preko različitih udruženja i računa. Samo udruženje Pomozi.ba do sada je organiziralo više od 30 akcija prikupljanja pomoći.
“Tu ne računamo pomoć koju smo osigurali bez pokretanja apela. S obzirom da često imamo nenamjenska sredstva za liječenja, mnogo akcija ne pokrećemo, već uplatimo odmah donaciju, s tim da su tu u pitanju iznosi od 2.500 do 5.000 eura”, kaže Elvir Karalić, osnivač ovog udruženja.
Za liječenje djece, ali i odraslih, u inostranstvu zaduženi su fondovi solidarnosti osnovani u bh. entitetima. Od početka prošle godine u entitetu Republika Srpska djeluje fond isključivo namijenjen liječenju djece koji se dijelom finansira i od plata građana. U entitetu Federacija Bosne i Hercegovine ne postoji poseban fond za liječenje djece u inostranstvu, međutim, Fond solidarnosti Federacije zadužen je za to, a sredstava za njega izdvajaju se iz doprinosa za zdravstveno osiguranje i iz budžeta Federacije.
U Bosni i Hercegovini je samo protekle godine podnijeto stotine zahtjeva fondovima solidarnosti za liječenje bh. građana u inostranstvu. Većina njih je, kako navode nadležni, odobreno. Ipak, Karalić kaže da im se, i pored toga, porodice svakodnevno obraćaju za pomoć.
Brojne humanitarne akcije
“Pored zahtjeva za pomoć pri operacijama, tu su i zahtjevi za osiguravanje postoperativnih troškova, plaćanje troškova puta i smještaja, osiguravanje raznih medicinskih pomagala… Dešava se da za neke operacije Fond solidarnosti osigurava sredstva, ali da treba proći određena procedura, a roditelji, od straha da se stanje djeteta ne pogorša, odluče da se odmah ide na liječenje vani.”
Međutim, iako se građani u velikom broju odazivaju na akcije prikupljanja pomoći za liječenje djece, dešava se da na kraju fondovi solidarnosti pokriju troškove, što ostavlja prostora za manipulacije prikupljenim sredstvima. Iz udruženja Pomozi.ba obašnjavaju da se, što se tiče njihovih akcija, u takvim slučajevima porodice odlučuju da sredstva preusmjere dalje, na liječenje drugog djeteta.
“Također, zna se desiti da se prikupi više sredstava od potrebnih, pa i u tom slučaju imamo pozitivnih primjera, gdje roditelji višak preusmjeravaju dalje. Na kraju, nažalost, ima i situacija gdje pacijenti ne prežive te i u većini tih slučajeva porodica preusmjerava preostala sredstva dalje na liječenja”, kaže Karalić.
Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu osnovan je u RS-u krajem 2017. godine, kako bi se prikupljaju dodatna finansijska sredstva i omogućila dijagnostika i liječenje djece u inostranstvu, kada to nije moguće u zdravstvenim ustanovama u RS-u. Kako nam je rečeno iz ovog fonda, od početka rada, odnosno od januara 2018. godine, odobreno je približno 80 zahtjeva za liječenje djece u inostranstvu.
“Radi se o 68 djece, jer je za osmoro djece liječenje produžavano više puta. Za troškove liječenja Fond solidarnosti je izdvojio oko 1,8 miliona konvertabilnih maraka [900.000 eura]. Djeca su upućivana u zdravstvene ustanove u Njemačkoj, Španiji, Austriji, Italiji, Švajcarskoj, Belgiji, Rusiji, Sloveniji, Turskoj, Velikoj Britaniji… Većina zahtjeva se odnosila na genetska ispitivanja. Najčešći razlozi za upućivanje na liječenje su bili maligni tumori, transplantacije, teške ortopedske anomalije, operacije srca, bolesti oka i drugo.”
Prošle godine odobreno 657 zahtjeva
Kako dodaju iz Fonda soludarnosti RS-a, ipak nije odobreno desetak zahtjeva, jer ovaj fond ne finansira eksperimentalne oblike dijagnostike i liječenja, refundaciju plaćenih troškova dijagnostike i liječenja, kupovinu lijeka ili medicinskog sredstva u inostranstvu, ni provođenje produžene medicinske rehabilitacije u inostranstvu. Fond solidarnosti u RS-u ne snosi ni troškove puta, ali pokriva troškove smještaja za roditelje.
S druge strane, u Federaciji Bosne i Hercegovine, ne postoji poseban fond solidarnosti za liječenje djece. Nedavno je u Tuzlanskom kantonu pokrenuta inicijativa za njegovo formiranje. Iz federalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja kažu da su svjesni takve inicijative.
“Ima li potrebe za istom, s obzirom na postojeći Fond solidarnosti, koji, u okviru svojih nadležnosti, obezbjeđuje liječenje djece u inostranstvu, o tome će odlučivati nadležni organi”, rečeno nam je iz ovog zavoda.
Kako navode, u 2018. godini podneseno je 795 prijedloga za liječenje djece i odraslih u inostranstvu, od kojih je 657 odobreno, a u ovom trenutku još nekih 60 prijedloga podnesenih u 2018. godini nalazi se u postupku rješavanja.
“U pogledu troškova liječenja u 2018. godini, procjenjuje se da će oni iznositi 23 miliona KM [16,5 miliona eura]”, navode iz federalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja.
Koliko će trajati da se oboljeli pošalje na liječenje u inostranstvo zavisi od mogućnosti i kapaciteta stranih zdravstvenih ustanova da u kratkim rokovima prime pacijenta, kažu iz Zavoda.
Sredstva od akciza na duhan usmjeriti u fondove
“Također, u hitnim slučajevima, kada se radi o životnoj ugroženosti, provodi se hitni postupak, koji se nerijetko završava i u toku jednog dana… Troškovi prevoza, smještaja, kao i dnevnica za pacijenta, pratioca, donora, također finansira Zavod, u visini, trajanju i na način propisan Pravilnikom.”
Sredstva planirana za 2019. godinu za Fond solidarnosti Federacije iznose približno 80 miliona eura. Procjenjuje se da će za finansiranje troškova za liječenje u inostranstvu za 2019. godinu biti potreban iznos od 10 miliona eura, navode iz federalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja.
Zakonom je propisana obaveza da se iz budžeta Federacije za Fond solidarnosti izdvaja onoliko koliko se ostvari iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje. Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine je odobreno 15,2 miliona eura, što je tek 22,4 posto od zakonom propisanog iznosa.
Što se tiče fonda u RS-u, zakonom je propisano da se sredstva prikupljaju, između ostalog, izdvajanjem pet posto od cijene kupljenog službenog vozila, osim vozila Ministarstva unutrašnjih poslova i zdravstvenih ustanova, zatim izdvajanjem 0,25 posto od plate zaposlenika u RS-u, s tim da građani to mogu odbiti, te iz budžeta opština i gradova.
Međutim, markoekonomski stručnjak Faruk Hadžić ima drugi prijedlog za finansiranje fondova solidarnosti. Smatra da bi i mali dio sredstava koja se godišnje prikupljaju od akciza na duhan bila dovoljna za dodatnih 20 miliona eura za liječenje teško oboljele djece.
“Kada su u pitanju akcize na duhan, u periodu od 2009. do 2017. godine ukupno je prikupljeno 6,4 milijarde KM [3,2 milijarde eura]. Prema Zakonu o akcizama, taj prikupljeni novac ide na Jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje, i on se dalje, prema koeficijentima krajnje potrošnje, usmjerava u budžete svih nivoa, bez jasne namjene. Prikupljeni novac po ovom osnovu je svake godine rastao”, kaže Hadžić.
Moguće dodatnih 20 miliona eura
Dodaje da to pokazuje da novac nije išao na ono što bi mu trebala biti primarna svrha, a to je unapređenje zdravstvenog sistema, već u budžetsku potrošnju, na povećanje plata administacije, nova zapošljavanja, putne troškove…
“S obzirom na količinu novca koja se samo po ovom osnovu prikupi, prijedlog je da se barem pet posto sredstava od godišnje prikupljenih akciza na duhan usmjeri, umjesto u budžet, direktno u entitetske fondove solidarnosti, prema principu raspodjele krajnje potrošnje. Na taj način fondovi solidarnosti bi dobili dodatno između 40 i 45 miliona KM [20 do 22,5 miliona eura] godišnje upravo za liječenje teško oboljele djece. Da bi se ovaj novac osigurao, potrebno je promjeniti samo jedan član Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini”, rekao je Hadžić.
Već je, dodaje, napisao izmjene zakona s pratećom dokumentacijom i taj prijedlog je upućen u parlamentarnu proceduru.
“Ukoliko bude spremnosti zastupnika Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da se novac na ovaj način usmjeri u fondove solidarnosti, onda se u budućnosti može razmišljati i o podizanju ovog procenta i usmjeravanju većih količina novca direktno u fondove”, zaključio je Hadžić.
Izvor: Al Jazeera