Moore: Olakšati ulaganje u BiH

Investitore od BiH udaljava i nedostatak transparentnosti u procesu privatizacije.

Washington, Jonathan Moore, Investitori, Ulaganje, SAD, BiH, Hrvatska, Srbija, EU, NATO
Na početku će biti nekih posljedica po BiH kada Hrvatska uđe u EU [Al Jazeera]

Razgovarao: Ivica Puljić

WASHINGTON - Jonathan Moore, bivši zamjenik američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini, sada je na čelu Ureda američkog Državnog tajništva za središnju i južnu Europu.

• Američka Vlada je putem Veleposlanstva u Sarajevu otpočela razgovore o provođenju reformi unutar Federacije BiH. Kako ste zadovoljni tim procesom i što on može donijeti većem bh. entitetu, kao i Bosni i Hercegovini u cjelosti?

-Mislim da svi u Federaciji prepoznaju da je reforma strukture FBiH i Ustava Federacije važna. Ono što Američka ambasada pokušava jeste proširiti tu diskusiju, ne fokusirajući se toliko na političke stranke i političke lidere, koliko na građane koji žive u Federaciji BiH, ljude koji svaki dan žive s komplikacijama takve strukture, ljude koji će imati beneficije u Federaciji BiH od te reforme. To je razlog zašto Američka ambasada u Sarajevu to čini, za što ima potporu u Washingtonu.

Želimo dobre ideje

Želimo doći do dobrih ideja izvan političkog kruga, koje ćemo moći usmjeriti i kasnije povesti širu diskusiju, ukjučujući Vladine organizacije i druge segmente društva, o tome što i kako treba nešto učiniti. To će izazivati kontroverze, bit će ideja koje neće biti dobre i koje se neće moći primijeniti. Kao i uvijek kada je BiH u pitanju, postizanje konsenzusa i kompromisa bit će izazov. No, važno je da društvo prepozna kakvu ulogu ima u ovom procesu. U tim nastojanjima imamo potporu Europske unije i drugih.

• Nakon čeitiri godine Hillary Clinton je napustila američko Državno tajništvo. Sada je John Kerry na čelu State Departmenta. Možemo li očekivati nastavak iste politike prema Balkanu?

-Govoreći o Balkanu mogu s pouzdanjem reći da ćemo u našoj politici imati kontinuitet. Nadamo se da će se sve zemlje iz regije, poput Hrvatske, priključiti EU-u i NATO savezu. Za one koji se žele pridružiti, mi želimo da se taj proces pomakne naprijed. To je ista američka politika od jednog državng tajnika do drugog s potporom Kongresa, te demokrata i republikanaca, koji žele bolju budućnost za građane Balkana.

• Što su glavne prepreke da bh. ekonomija krene naprijed?

-Jasno je da BiH, kao i mnoge druge zemlje diljem svijeta, među njima i SAD, pati od učinaka globalne financijske krize. Postototak ljudi bez posla je iznimno visok, čak i kada se računa “siva” ekonomija. O tome se treba voditi računa kroz više resursa. Dio su temeljni standardi, a drugi dio su šire ekonomske mogućnosti. Uz domaću aktivnost i inozemnu pomoć standardi se mogu podići, pravosuđe i fiskalna politika mogu biti popravljeni.

U isto vrijeme BiH treba više investicija. Šokantan je podatak da BiH ima samo 20 posto stranih ulaganja od onoga što je imala prije samo nekoliko godina. To nije samo krivnja globalne financijske krize. Do toga je došlo zbog nedostatka mogućnosti u BiH, u kojoj je iznimno komplicirano otvoriti privatni business, u kojoj nije obavljena privatizacija… Zato su se ulagači povukli uplašeni stanjem u zemlji i činjenicom da BiH ne napreduje na putu ni prema EU-u ni NATO-u.

Politički čelnici nemaju jasnu viziju o kompromisu, mnogo se priča o mogućnostima vezanim za obje ove institucije, ali malo se napredovalo. Posljedice su odlazak investitora, a njih od BiH udaljava i nedostatak transparentnosti u procesu privatizacije, te uvjeti za privatizaciju. Sve se ove stvari moraju promijeniti kako bi se ekonomska situacija u BiH popravila i razvila.

Neophodna privatizacija

• Mislite li da politički čelnici u BiH ne žele provesti privatizaciju radi vlastitog bogaćenja, ili jednostavno ne znaju kako provesti takav proces?

-Moram biti iskren i reći da privatizacija nije jednostavna. Mora biti provedena otvoreno, transparentno i u skladu sa zakonima. Tu su i međunarodni tenderi, jer se mogućnosti za privatizaciju trebaju reklamirati na međunarodnom tržištu. Postoje i posljedice koje uzrokuje privatizacija, a jedna od čestih posljedica je otpuštanje uposlenika, smanjuje se njihov broj, osobito ako ih ima previše, ili ako novi vlasnik želi krenuti drugim pravcem. Dakle, politički čelnici imaju pravo biti zabrinuti zbog toga, jer privatizacija može značiti povećanje broja neuposlenih.

Ali, gledajući na duge staze, pogotovo kada je u pitanju privlačenje investitora, koji nisu zainteresirani jedino da kupe neku kompaniju nego i su zainteresrani da izgrađjuju neku kompaniju, da je razvijaju na originalnom tržištu - onda je privatizacija neophodna. Iako izgleda kao politički rizik, proces privatizacije je važna odluka.

• Kada govorimo o regiji – Hrvatska uskoro treba postati članica Europske unije. Je li to dobro ili ne, ne samo po BiH, nego po cijelu regiju?

-Hrvatski ulazak u EU je iznimno važan i pozitivan korak. Voljeli bismo vidjeti da ostale zemlje iz regije prođu kroz proces pristupa EU-u. To je dugačak proces, Hrvatskoj je trebalo 10 godina i mi se nadamo da će Hrvatska pridružiti ostalim zemljama EU-a ovoga ljeta, početkom srpnja. To je proces kroz koji trebaju proći ostale zemlje iz regije - BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Kosovo, Albanija… Time će EU postati jača, te će zemlje postati jače, jer imat će više mogućnosti za trgovinu i razvoj, priliku da se poboljšaju društveni standardi. Stanovnici tih zemalja će imati priliku za bolji život unutar EU-a. Osobito to važi za BiH. Na početku će biti nekih posljedica po BiH kada Hrvatska uđe u EU, pogotovo kada je izvoz u pitanju i zato što se očekuje poštivanje većih standarda. Dakle - i kada je u pitanju izvoz u Hrvatsku. To se već zna i to je odgovornost onih koji se bave izvozom, te privatnih i državnih kompanija.

Poboljšati standarde

Te kompanije moraju poboljšati svoje standarde. No, to je i odgovornost izabranih dužnosnika koji trebaju osigurati uvjete za prelazak robe preko granice, tu su obveze koje imaju izvoznici poljoprivrednih proizvoda, sve se to zna već duže vrijeme. U tom procesu BiH ima za partnere Brisel i Zagreb, ali mnogo posla se treba obaviti u BiH u dostizanju tih standarda kako izvoz ne bi trpio. Kako vrijeme ide brzo, vjerojatno će biti nekih kratkotrajnih posljedica po bh. izvoz.

Poruka glasi – posao mora biti obavljen unutar BiH, a ne samo da se u BiH plaše ulaska Hrvatske u EU.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.