Oglasi

Molekularna biologinja: Moguć drugi val epidemije bolesti COVID-19

Zeničanka koja živi u njemačkom gradu Tuebingenu kaže da Njemačka ima dobro organiziran zdravstveni sistem, što je prednost u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19.
Lejla Strauss, rođena Zeničanka, živi i radi u njemačkom gradu Tubingenu Ustupljeno Al Jazeeri

Zanimanje molekularnog biologa podrazumijeva mnoge stvari, ali rijetko kada da ste predmet javne znatiželje. To laboratorijsko „zanimanje“ zahtijeva veliku umnu koncentraciju u poslu i baratanje stvarima koje običnom čovjeku ne samo da nisu „vidljive golim okom“ nego često nisu ni potpuno i do kraja jasne. Većina predstavu o tim samozatajnim ljudima stvara na osnovu bezbrojnih filmova čiji su zapleti smješteni u laboratorije koje više liče na alhemijske radionice nego savremene naučno – istraživačke centre.

Ali, posao kojim se bave molekularni biolozi, u neku ruku, i jete jedna vrsta alhemijske potrage za znanjem jer u rukama tih laboranata nevidljivi svijet virusa postaje osnov u proizvodnji lijekova, vakcina i drugih medicinskih reagenasa. I o tom, za čovječanstvo važnom procesu, većina ljudi ne bi znala gotovo ništa da se svijet nije suočio sa pandemijom korona virusa. Od trenutka kada su države diljem planete počele zbrajati zaražene i umrle oči mnogih usmjerene su prema tim ljudima obučenim u bijele mantile i lica zaštićenih prozirnim vizirima.

Lejla Strauss rođena je u Zenici i cijeloga života znala je šta je njena budućnost. Glad za znanjem i naučnim usavršavanjem odveli su je iz rodnog grada u Austriju i Njemačku, gdje je spicijalizirala svoja znanstvena interesovanja u oblastima molekularne medicine i molekularne biologije. Magistarsku tezu odbranila je na univerzitetu u Stuttgartu, a danas živi i radi u Tubingenu kao zaposlenica NAMSA-e.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

  • Njemačka je zemlja koja se najbolje „nosi“ sa epidemijom krona virusa. Po tvome mišljenju zašto je Njemačka uspješnija od ostalih evropskih zemalja u brobi proitv epidemije korona virusa? Osim toga, mjere koje je Njemčka uvela su izuzetno stroge i zahtijevaju od građana da se ne okupljaju u grupama većim od dvoje ljudi, socijalnu distanciranost i nošenje maski. Koliko su te „nefarmaceutske“ mjere uspješne u suzbijanju širenja epidemije?

Mislim da je ovo relativno kompleksna tema i da vise faktora igraju ulogu u odgovoru jedne zemlje u borbi protiv pandemije. Njemačka je poznata kao zemlja „efikasnosti“ i „struktura“. Svi koji su proveli neko vrijeme u Njemačkoj su sigurno uočili njemačku sklonost ka pravilima u svim segmentima života. Naravno da se cijela populacija ne uklapa u ovaj stereotip, ali veliki broj ljudi su nakon zvaničnog upozorenja vlasti da smanje kontakte sa ljudima upravo to i uradili. Bilo je određenog otpora na početku, ljudi su se ponašali kao da se ništa ne dešava, ali su vrlo brzo shvatili ozbiljnost situacije i počeli se pridržavati propisanih mjera. Mislim da je u ovome svemu jako interesantan aspekt socijalnih obrazaca i struktura – dok bosansko-hercegovačko, italijansko ili francusko društvo više ima odlike kolektivističkog društva, njemačko društvo više posjeduje odlike individualističkog društva. Imam dojam da Nijemcima socijalna distanca nije toliko teško pala koliko nama „južnjacima“ koji smo navikli provoditi dosta vremena sa drugim ljudima i u zajednici.

U borbi sa pandemijom sigurno igra jako veliku ulogu i povjerenje u vlast jedne države. Dok su ostale zemlje zabranile ili jako ograničile kretanje svojim građanima, Angela Merkel je bila protiv tih mjera, smatrajući ih kontraproduktivnim. Tako je danas građanima svih dobnih grupa dozvoljeno da se neometano kreću na svježem zraku, sami ili u pratnji jedne osobe. Smatram da je ovo bio odličan potez, jer imam dojam da su ljudi ovdje izuzetno zahvalni što mjere restrikcije nisu toliko stroge kao npr. u Italiji ili Francuskoj i lakše im je nositi se sa situacijom i pridržavati se pravila. Socijalna distanca kao „nefarmaceutska“ mjera sigurno dosta doprinosi smanjenju broja novih infekcija. Najveći efekt socijalne distance jeste smanjiti preopterećenje zdravstvenog sistema u ovom momentu. Ukoliko dođe do prezasićenja sistema, pacijentima koji boluju od neke druge bolesti može biti uskraćeno liječenje u bolnici zbog nedovoljnih sredstava ili odjela punih pacijenata zaraženih sa Corona virusom.

Jedan drugi jako bitan faktor jeste dobro organizovan zdravstveni sistem. Njemačka je poznata po svojim vrhunskim medicinskim centrima i klinikama. U toku studija molekularne medicine na Medicinskom Univerzitetu u Tübingenu sam imala priliku da radim na različitim odjeljenjima klinike i da steknem uvid u njihov rad. Dobila sam dojam da je medicinsko istraživanje veoma razvijeno i da se dosta sredstava ulaže u daljnji razvitak nauke i medicine. Njemačka ne ulaže samo trenutno u medicinsku industriju nego konstantno radi na poboljšanu medicinskih rješenja. Dosta državnog budžeta se odvaja za kvalitetnu edukaciju medicinskog kadra – osiguravajući profesionalan i efikasan odgovor zdravstvenog sistema u svakodnevnim kao i u extremnim situacijama. Vrlo je vjerovatno da će trenutno stanje ubrzati izuzetno duge procese razvijanja vakcina, lijekova i medicinskih uređaja i na taj način još više stimulisati rad medicinske industrije u budućnosti, ne samo u Njemačkoj, nego i u čitavom svijetu.

Velika prednost trenutno za zdravstveni sistem Njemačke jeste decentralizacija države. Stanovništvo nije skoncentrirano samo u par velikih gradova, nego je manje više ravnomjerno raspoređeno na teritoriji cijele Njemačke. Dosta manjih gradova ima sopstvene bolnice ili klinike koje mogu primiti svoje i dodatne pacijente i trenutno ne dolazi do zasićenja zdravstvenog sistema. Na taj način je Njemačka u stanju da primi pacijente i iz susjednih zemalja ne ugrožavajući sopstvene stanovnike. 31. marta je u novinama FAZ (Frankfurter Allgemeine Zeitung) izašao članak u kome se navodi da u Hessenu postoje klinike u kojima se trenutno ne nalazi ni jedan jedini pacijent zaražen sa Corona virusom. Fresenius navodi kako ove klinike imaju kapacitete da prime još više ljudi ali da će naravno biti oprezni jer se situacija mijenja iz dana u dan.

  • Kao molekularnog mikrobiologa nephodno je da te pitam zašto se virus šiti ovakvom brzinom?

Postoji više odgovora na ovo pitanje. Smatra se da je ovaj virus jedna zoonoza – zarazna bolest koja je zajednička ljudima i nekim životinjama. Generalna opasnost kod zoonoza je sto je ovakva vrsta bolesti na početku veoma često nepoznata, onemogućavajući pravilnu dijagnozu, terapiju ili pravovremenu izolaciju pacijenata u ovom slučaju. Također, poznato je da zoonoze posjeduju povećanu virulenciju (sposobnost izazivanja bolesti) u populaciji kojoj nedostaje imunitet.

Naš imunosni sistem se još nije susreo sa ovim virusom i potrebno mu je neko vrijeme da aktivira pravilan odgovor na viralnu infekciju i izgradi „oružje“ potrebno za eliminiranje virusa – da proizvede specifična antitijela, specijalne inferone i aktivira citotoksične ćelije. Odgovor svakog ljudskog organizma na novonastalu infekciju je individualan. Na generalni imunosni odgovor utiče dosta različitih parametara – trenutno zdravstveno stanje, historija prethodnih oboljenja, dob, stres, količina sna, ishrana, vitalnost, lična higijena, kao i niz drugih individualnih faktora.

Brzom širenju virusa doprinosi velikim dijelom i dugo vrijeme inkubacije (vrijeme inkubacije je vrijeme između momenta infekcije i početka simptoma). U slučaju SARS-CoV-2, ovo vrijeme je jako dugo – između 2 i 14 dana, a u extremnim slučajevima može trajati i do 24 dana. Prosječno vrijeme inkubacije viralnih oboljenja iznosi između tri i pet dana.

Virus se i vrlo lako prenosi sa čovjeka na čovjeka – kapljičnom infekcijom disajnih puteva (kašalj i govor) ali isto tako je moguće prenijeti virus u normalnom izdisaju, sto ga čini izuzetno zaraznim. Prema kineskim naučnicima, virus se može proširiti i putem probavnog sistema, sto dodatno povećava mogućost zaraze.

  • Koliko je testitranje osoba na prisustvo korona virusa u tijelu dobra mjera u sprečavanju epidemije, s obzirom da se negativno zaražena osoba može zaraziti naknadno, odnosno u periodu nakon testiranja?

Trenutno se testiranja vrše na osobama koje imaju određene simptome ili koji su imali kontakt sa inficiranim pacijentima. Mislim da je testiranje dobra mjera u sprečavanju epidemije, jer onemogućava ljudima koji su zaraženi da sire zarazu na druge ljude. Opasnost naknadne zaraze je moguća, i upravo zato bi se trebali pridržavati mjera socijalne distance što je duže moguće. Smatram da trebamo biti jako oprezni nakon sto se završi prvi val epidemije i nastaviti primjenjivati trenutne mjere opreza (možda ne u ovom opsegu) ali – paziti na ličnu higijenu i neko vrijeme izbjegavati mjesta krcata ljudima (iako nam je svima to možda prvi poriv nakon što se ovo sve završi). Moramo i dalje imati na umu da je drugi val epidemije vrlo moguć i moramo raditi sve na tome da se taj val ublaži.

  • Kakve su šanse da farmaceutska industrija u nekom skorijem periodu proizvede vakcinu za COVID – 19?

Dosta farmaceutskih kompanija u Njemačkoj i u svijetu trenutno rade na razvijanju vakcine za SARS-CoV-2 i sigurna sam da će se na tržištu u skorije vrijeme naći proizvod koji će koristiti u borbi protiv ovog virusa. Firma CureVac iz Tübingena trenutno u saradnji sa Paul-Ehrlich-Institutom radi na razvijanju vakcine protiv ovog virusa. Preliminarne studije pokazuju „veoma brz odgovor na Covid-19“. Ukoliko dalja istraživana pokazu isto, milioni vakcina bi mogli biti proizvedeni u trenutnom postrojenju CureVaca.

  • U BiH i zemljama regije sada se mnogo govori o tome da se pokušaju proizvesti respiratori iz vlastite proizvodnje. Koliko su zemlje sa nerazvijenom industrijom medicinskih aparata uopšte u stanju proizvesti jedan tako sofisticiran instrument i koliko se opasno upuštati u takve poduhvate?

Sadašnja situacija donosi prijeku potrebu za korištenjem respiratora radi smanjenja stope smrtnosti kod oboljelih pacijenata kao i korištenje zaštitne opreme, pogotovo za zdravstvene radnike, policiju i ostale službe koje su u direktnom kontaktu sa oboljelima i mogućim zaraženim pacijentima. Bosansko-hercegovačko tržište je relativno malo te se ovakva visokosofisticirana oprema većinom uvozi iz razvijenih zemalja. Obzirom da su pojedine firme koje proizvode medicinske aparate i respiratore u ovakvoj pandemiji dale mogućnost slobodnog korištenja softvera za proizvodnju ovih aparata, mislim da je ovo prilika da medicinska industrija u Bosni zaživi. Uz pomoć naših i stranih stručnjaka, mislim da bi BiH kao i ostale zemlje regije bile u stanju da proizvedu jedan takav instrument. Naravno, proizvodnja bi se trebala razvijati poštujući određene standarde. Prije upotrebe respiratora na pacijentima potrebno je izvršiti odgovarajuće testiranje i potvrditi da je uređaj siguran za ljudsku upotrebu.

  • Koliko je privreda Njemačke pogođena epidemijom korona virusa i da li se susrećeš sa kompanijama koje dijele otkaze i ljudima koji su ostalli bez posla?

Njemačka privreda – kao i sve ostale, trenutno zavisi od Europske i svjetske privrede, od dužine trajanja epidemije i daljnjih restrikcija. Mnoge firme, čiji rad nije „esencijalan“ za ljudski život su privremeno zatvorile svoje fabrike – između ostalog i autoindustrija. Firme u većini slučajeva šalju radnike na „Kurzarbeit“ – model u kojem je za primanja radnika zadužen poslodavac zajedno sa državom. U ovom modelu je radno vrijeme skraćeno. U krugu mojih prijatelja i poznanika trenutno ne postoji ni jedna osoba koja je ostala bez posla ali se susrećem sa ljudima iz oblasti gastronomije i malih obrta koji su ostali bez primanja. Njihov rad je većinom povezan za dnevnu zaradu i svakodnevni kontakt sa klijentima, a trenutno su sve radne aktivnosti ovog tipa obustavljene.

  • Njemčka je dinamična industrijska zemlja. Osjetili se „u zraku“ da se ta hipersonična ekonomija usporava i postoje li bojazni da bi, ako se epidemija vremnski produži, moglo doći do nestašice osnovnih životnih potrepština?

U zraku se osjeti nesigurnost na koju većina građana sigurno nije navikla. Svi su vrlo oprezni sa novčanim izdacima i čekaju sta će se desiti sa globalnom ekonomijom u narednom periodu. Do sada nije bilo ni najmanjih problema sa snabdijevanjem sa osnovnim životnim potrepštinama (osim sa toaletnim papirom – iako mi je ovo i dalje neobjašnjivo). Prvi val panike je pokrenuo dosta ljudi u kupovinu zaliha i bilo je par dana kada nije bilo dosta proizvoda u prodavnicama. Medutim, kako je vrijeme prolazilo, ljudi su uvidjeli da nema razloga za paniku i prestali su sa bjesomučnim kupovinama zaliha. Na ovaj način su prodavnice u stanju da uspostave normalnu raspodjelu namirnica i ostalih kućanskih potrepština.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.