Oglasi

Mohammed bin Salman: Tamna strana krunisanog princa

Označen kako progresivni reformist, saudijski prijestolosaljednik je po pitanju ljudskih prava na zlu glasu.
AP

Nestanak saudijskog novinara Jamala Khashoggija u centar pažnje je gurnio saudijskog krunisanog princa Mohammeda bin Salmana, ili MBS-a.

Od kako je 2015. godine pobijedio rivale i faktički postao lider Saudijske Arabije, 33-godišnji Bin Salman dobio je veliku pažnju međunarodnih medija, s čestim objavama o njegovim ekonomskim i društvenim reformama u konzervativnoj kraljevini.

No, Khashoggijev nestanak fokus interesa javnosti usmjerio je na tamniju stranu Bin Salmana, onu koja uključuje zatvaranje kritičara i aktivista za ljudska prava, hiljade ubijenih civila u Jemenu i brz rast broja pogubljenja od kako je preuzeo vlast.

- Rat u Jemenu

- Pritvaranje libanskog lidera

- Zatvaranje aktivista za prava žena

- Pogoršanje odnosa s Kanadom

- Progon političkih rivala

- Vođenje krize u zaljevu

- Rast broja pogubljenja

- Nestanak Jamala Khashoggija

- Neuspjeh ekonomskih reformi

Zračna destrukcija Jemena

Saudijska Arabija je 2015. godine počela s vojnom intervencijom u građanskom ratu u susjednom Jemenu.

Njeni zračni napadi usmjereni su na pobunjenike Husi, koji su brzo napredovali u osvajanju teritorije.

S američkom logističkom podrškom, alijansa Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata do sada je izvršila preko 16.000 napada na terotoriju kontrolom Husija.

Organizacije za ljudska prava krive saudijsku koaliciju za bombardiranje civila, bolnica, škola i uništenje infrastukture.

Osim toga, Saudijska Arabija i UAE blokirali su stratešku luku Hodeidah, koju smatraju ulaznom tačkom za oružje koje ide Husima, a koje podržava Iran, saudijski protivnik.

Kao rezultat toga, Jemen ne može dobiti prijeko potrebnu humanitarnu pomoć.

Od 2015. godine u Jemenu je poginulo najmanje 10.0000 ljudi, dok je nekoliko hiljada osoba umrlo od gladi, a milioni su raseljeni.

Govoreći za magazin Time 2018. godine, MBS je branio vojnu intervenciju u Jemenu.

"U svakoj vojnoj operaciji dešavaju se greške. Naravno, one koje naprave Saudijska Arabija ili koalicija nisu namjerne", rekao je tada Bin Salman.

Prisilio libanskog premijera na ostavku

Ono što je premijeru Libana Saadu Haririju trebala biti obična posjeta Saudijskoj Arabiji pretvorilo se u nevjerovatnu epizodu hapšenja od saudijskih snaga.

Kada je u novembru 2017. godine došao u saudijsku prijestolnicu, Haririju je oduzet telefon, a dan kasnije, u programu uživo saudijske državne televizije, podnio je ostavku.

Taj čin izazvao je bijes u Libanu, jer su tamo na ovaj slučaj gledali kao na otmicu premijera jedne suverene zemlje od vlasti druge države.

Saudijsko-libanski odnosu su zahladili, a predsjednik Michel Aoun odbio je prihvatiti ostavku te je pozvao zvaničnike iz Rijada da oslobode zatočenog premijera Libana.

Premijer je, pak, optužio Iran i Hezbollah za destabilizaciju Libana, a u saudijskom glavnom gradu je ostao dvije sedmice.

Hariri se u Bejrut vratio uz posredstvo francuskog predsjednika Emmanuela Macrona te je povukao ostavku.

Mada je negirao da je prisiljavao Haririja da odstupi sa mjesta premijera i držao ga u zatočeništvu, MBS je bio jedan od glavnih protagonista bizarne epizode.

Zatvaranje aktivista za ženska prava

Ranije ove godine Saudijska Arabija je ukinula zabranu ženama da voze, što su mnogi vidjeli kao progresivni korak za ženska prava u Kraljevini.

MBS je smatran pokretačem te odluke, no to je bila grupa saudijskih aktivista za ljudska prava, koji su ukidanje zabrane vožnje za žene počeli tražiti još 1990-tih godina prošlog stoljeća.

Nekolkio aktivista, većinom žena, uhapšeni su ranije ove godine, prije nego što je odluka zvanično donesena.

Organizacija Human Rights Watch kritizirala je hapšenja, optužujući Bin Salmana da ne podnosi kritike na račun svoje vladavine.

"Poruka je jasna – svako ko izražava sumnju o potezima krunisanog princa suočava se sa zatvorom", rekla je Sarah Leah Whitson, direktorica HRW-a za Srednji istok.

Uhapšeni aktivisti su i dalje iza rešetaka, zajedno s mnogim drugim aktivistima koji su hapšeni pod drugim optužbama.

Govoreći za Bloomberg ovog mjeseca, MBS je rekao da hapšenja nemaju nikakve veze s pravom ženama da voze, već da se radi o vezama s inostranim obavještajnim službama i nastojanjima da se našteti Saudijskoj Arabiji.

Kanadski metež

Nakon hapšenja nekoliko domaćih aktivistkinja za ženska prava, Saudijska Arabija je u augustu ušla u diplomatski sukob s Kanadom.

Nakon što je kanadski premijer Justin Trudeau zatražio oslobađanje aktivista i poboljšanje ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji, Kraljevina je odgovorila tako što je protjerala kanadskog ambasadora iz Rijada, zamrznula trgovinu s njegovom zemljom i naredila svim saudijskim studentima u Kanadi da se vrate kući.

"Ne želimo biti politička lopta u kanadskoj domaćoj politici. Nađite drugu loptu za igru", poručio je tada saudijski ministar vanjskih poslova Adel al-Jubeir te pozvao Kanadu da se izvini i objavi da je napravila grešku.

Odgovarajući na saudijsku reakciju, kanadska ministrica vanjskih poslova Chrystia Freeland rekla je da njena zemlja neće promijeniti stav.

"Kanada će uvijek stajati uz ljudska prava", rekla je ona.

U novembru je i njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel kritizirao Saudijsku Arabiju zbog "avanturizma" na Srednjem istoku i miješanja u libanske unutrašnje poslove.

Ovi komentari izazvali su desetomjesečni diplomatski sukob između dvije zemlje, koji je doveo do povlačenja saudijskog ambasadora iz Berlina i povlačenja akreditiva njemačkom ambasadoru u Rijadu.

Čistka u 'Ritz-Carltonu'

Od kako je postao krunisani princ, MBS nije napadao samo aktiviste, već i političke rivale.

Prošle godine su saudijske snage uhapsile nekoliko stotina najbogatijih ljudi u zemlji, pod izgovorom borbe protiv korupcije na najvišim ešalonima saudijske birokratije.

Uhapšeni su sedmicama držani zaključanim u luksuznom hotelu "Ritz-Calrton" u Rijadu, gdje su mnogi, navodno, fizički maltretirani.

New York Times je objavio da je 17 zatočenih na kraju tražilo ljekarsku pomoć, a jedan od njih je preminuo.

Eksperti tvrde da MBS koristi silu da odstrani ljude koji mogu predstavljati potencijalnu prijetnju krunisanom princu.

Mahjoob Zweiri, profesor savremene arapske politike na Univerzitetu u Kataru, rekao je da je taj potez bio dio plana Bin Salmana da učvrsti ekonomsku i političku moć u Saudijskoj Arabiji.

"To je zahtijevalo uništavanje ostalih ekonomskih imperija u Saudijskoj Arabiji", rekao je on Al Jazeeru, aludirajući na činjenicu da je Saudijska Arabija od uhapšenih zvaničnika konfiscirala preko 100 milijardi dolara.

Čovjek koji stoji iza krize u Zaljevu

U junu 2017. godine četiri zemlje su prekinule diplomatske odnose s Katarom i nametnule mu diplomatsku i trgovačku blokadu.

Saudijska Arabija zatvorila je kopnenu granicu s Katarom, ostavivši, praktično, svog susjeda na "otoku", do kojeg se može doći samo zračnim i morskim putem.

Iza ovog poteza stajali su MBS i krunisani princ Ujedinjenih Arapskih Emirata Mahammed bih Zayed Al Nahyan, a činilo se da nisu postigli ništa značajnije nego podjelu Vijeća za zaljevsku saradnju - GCC.

Sudeći prema izvještaju The Intercepta, originalni plan blokade uključivao je i vojnu invaziju Saudijske Arabije i UAE-a na Katar.

Prema obavještajnim izvorima, provedba plana nije bila daleko, ali zahvaljujući pritisku bivšeg američkog državnog sekretara Rexa Tillersona, saudijski princ se povukao, strahujući da bi invazija na Katar pokvarila dugoročnu saradnju Saudijske Arabije sa SAD-om.

Godin kasnije blokada, u koju su uključeni i Bahrein i Egipat, i dalje je na snazi.

Rast broja egzekucija

U posljednjih nekoliko godina MBS je izvršio niz reformi, uključujući otvaranje prvog kina i dozvolu za organizaciju koncerata, ali je za to vrijeme broj pogubljenja porastao.

Saudijska Arabija, jedina zemlja na svijetu koja i dalje primjenjuje odrubljivanje glave, rankirana je među pet zemalja s najvišim brojem izvršenih smrtnih kazni u proteklom desetljeću.

"U osam mjeseci nakon što je Bin Salman došao na vlast izvršena su 133 pogubljenja", objavila je organizacija Reprieve.

Oni navode da Mohammed bin Salman mjesečno u prosjeku nadgleda 16 egzekucija, a ako se trend nastavi, u 2018. godini bi moglo biti njih 200, što bi bio najveći broj kada je riječ o Saudijskoj Arabiji.

Amnesty International osuđuje stalnu upotrebu smrtne kazne u Saudijskoj Arabiji, navodeći da ova zemlja koristi kaznu kao način za utišavanje kritika od manjinske šiitske zajednice.

Nestanak Jamala Khashoggija

Prije dvije sedmice je Jamal Khashogi, saudijski novinar i kritičar Bin Salmana, ušao u saudijski konzulat u Istanbulu kako bi dobio dokument o razvodu od bivše supruge.

Tada mu se gubi svaki trag.

Turske vlasti vjeruju da je Khashoggi ubijen u zgradi od saudijskog tima za likvidaciju, što Saudijci negiraju, govoreći da je novinar napustio konzulat ubrzo nakon što je u njega ušao.

Od tada su Saudijska Arabija, Turska i mnogi drugi međunarodni igrači uključeni u partiju šaha.

SAD, Velika Britanija, Njemačka i nekoliko drugih zemalja traže istragu, prijeteći Saudijskoj Arabiji sankcijama ukoliko se pokaže odgovornom za nestanak Khashoggija.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.