Oglasi

Mogu li 'stari' političari u novim strankama donijeti promjene

Stranke koje su u Bosni i Hercegovini formirane uoči izbora sljedeće godine tvrde da nude alternativu dosadašnjim vladajućim partijama.
BiH, Izbori, Kampanja, PlakatiU Bosni i Hercegovini trenutno je registrovano blizu 130 političkih stranaka, a na svakih 30.000 stanovnika dolazi jedna politička partijaAl Jazeera - Ilustracija

U Bosni i Hercegovini trenutno je registrirano blizu 130 političkih stranaka, a na svakih 30.000 stanovnika dolazi jedna politička partija.

Tako ova država po broju političkih stranaka prednjači u regiji, ali i Evropi. Jedino Bugarska ima 330, a Austrija 1000 političkih stranaka, podaci su nevladine koalicije Pod lupom, koja prati izborni proces u Bosni i Hercegovini.

Političku partiju u Bosni i Hercegovini lakše je osnovati nego firmu ili nevladinu organizaciju. Kako tvrde politički analitičari, politika je postala najpoželjnije zanimanje u toj državi i u njemu mnogi vide priliku da dobiju dio izbornog plijena – gotovo 4000 pozicija na lokalnim i općim izborima.

Ipak, nekoliko novih stranaka i inicijativa osnovano je u posljednjih nekoliko mjeseci, uoči općih izbora sljedeće godine, koje najavljuju nove ideje i programe kao alternativu onima koji postoje već više od 20 godina.

Hrvatska stranka Bosne i Hercegovine, Nezavisna bosanskohercegovačka lista, Pokret za Evropu neke su od njih, a pridružile su im se osobe iz političkog života Bosne i Hercegovine koje su ranije bile članovi drugih stranaka.

'Problem su oni koji ne glasaju'

"Kada je u pitanju Nezavisna bosanskohercegovačka lista, riječ je zapravo o jednoj novoj političkoj inicijativi", kaže Ibrahim Hadžibajrić, načelnik sarajevske općine Stari grad i nedavno izabrani predsjednik Nezavisne bosanskohercegovačke liste.

Njoj su se pridružili drugi načelnici iz Bosne i Hercegovine koji su na proteklim lokalnim izborima bili nezavisni kandidati, ali su ipak bez podrške stranačke mašinerije izabrani u svojim općinama.

Na pitanje šta novo ova inicijativa može ponuditi građanima Hadžibajrić odgovara: "Sve što bi se uradilo kontra ovoga što imamo sada boljitak je za Bosnu i Hercegovinu. Ima tu mnogo stvari koje bi se trebale mijenjati, pet-šest zakona u startu, da se olakša situacija u Bosni i Hercegovini, da bismo mogli krenuti nabolje."

Kao primjer navodi "peti tender za izradu pasoša koji je propao", što se moglo izbjeći s "nekoliko amandmana na zakon".

Za Hadžibajrića, koji je ranije bio član Stranke demokratske akcije i Saveza za bolju budućnost, jedan od problema jest i to što građani na izborima biraju minorne partije koje nemaju nikakve šanse, ali još više što ne izlaze na izbore. Na pitanje smatra li da ne glasaju zato što im nijedna politička opcija nije prihvatljiva odgovara potvrdno.

"Uvjeren sam: da se njima ponudi neka nova opcija, oni bi izašli – 15 do 20% više ljudi koji bi izašli na izbore značilo bi da se politička situacija iz temelja mijenja u državi. Sada je izlaznost nekih 49% i imate vladanje manjine nad većinom, jer vam otprilike 10 do 12% stanovništva izabere vladajuće stranke", kaže Hadžibajrić.

O tome šta novo na političku scenu donosi nova Hrvatska stranka Bosne i Hercegovine govori njen predsjednik Božo Skopljaković, spominjući promjenu državnog uređenja.

"U odnosu na druge, Hrvatska stranka ne prihvaća Bosnu i Hercegovinu s ovakvim teritorijalnim i institucionalnim uređenjem. Mi se zalažemo da krenemo u razgovore o teritorijalnom i institucionalnom ustroju, jer smatramo da glavnina problema proistječe upravo iz ovakvog ustroja Bosne i Hercegovine i entiteta koje imamo, Dejtonskog ustava, koji nikad nije potvrđen u Parlamentu Bosne i Hercegovine, ujedno i da se Ustav Bosne i Hercegovine donese. To bi bilo ono ključno, da ne spominjem ulazak u EU i NATO, to su naš priroiteti."

Kako dodaje Skopljaković, javnosti će pokušati predstaviti "nesposobnost vladajućih, koji su 20 godina stalno na vlasti, a koji nisu doprinijeli boljem i bržem razvoju Bosne i Hercegovine".

"Još smo daleko od EU-a, veliki broj mladih obitelji napušta Bosnu i Hercegovinu i to je ono što želimo zaustaviti, ali želimo popraviti i uvjete kako bismo vratili one koji su otišli. Vrijeme je da se stvari promijene i mi smo spremni na to i građani moraju biti spremni da na sljedećim izborima izaberu promjene, jer ne možemo stalno govoriti da želimo promjene, a stalno birati iste", zaključuje.

'Sve su partije zapravo hrvatske, srpske i bošnjačke'

Međutim, za Vehida Šehića, nekadašnjeg člana Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, a danas koalicije Pod lupom, građani Bosne i Hercegovine izgubili su povjerenje u političke stranke i političare, tako da im je teško vjerovati i novim političkim opcijama.

Pogotovo zato što je, dodaje, riječ o mnogim starim političkim licima, što će kod građana izazvati neku vrstu odbojnosti, a to će iskoristiti već postojeći politički establišment. S druge strane, politička scena u Bosni i Hercegovini sve se više usložnjava, te u institucije ulazi mnogo više političkih subjekata, a donošenje bitnih odluka postaje nemoguće. Stoga je neophodno, smatra Šehić, podići izborni prag.

Jedina prava alternativna nacionalnom političkom naboju, koji je dominantan u Bosni i Hercegovini, jest građanska alternativa, naglašava Šehić.

"Međutim, živimo u državi gdje, kada spomenete građanska prava, onda vam je to kao da govorite o nekom vidu asocijalnog, terorističkog ponašanja, odmah slijedi napad svim tezama, koje nisu ukorijenjene ni u praksi ni u teoriji, da građansko društvo negira ta neka kolektivna prava, kao što su religijska, ljudska..."

Prema mišljenju Miodraga Živanovića, profesora na banjalučkom Filozofskom fakultetu, građanska opcija u Bosni i Hercegovini ne postoji niti je to moguće.

"Ja sam uvjeren da formiranje bilo kojih novih političkih partija u Bosni i Hercegovini nema smisla iz više razloga. Prvi je što je taj politički prostor tokom četvrt stoljeća popunjen, drugi je u tome što sve partije koje su se formirale ili se formiraju ne mogu uraditi ništa nego moraju biti podređene i uslovljene onim što se naziva etnička matrica. Riječ je o tome da su te partije zapravo hrvatske, srpske i bošnjačke. Dakle, samo takve partije imaju prolaz jer je ustavni okvir takav. Mi ovdje ne živimo kao ljudi, nego isključivo kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci, pa čak i ostali. Ne postoje ni nacionalisti ni liberali ni demokrati."

'Ljevica u Bosni i Hercegovini ne postoji'

Kad se govori o situaciji na političkoj sceni u bh. entitetu Republika Srpska, tu postoje dva politička bloka koja nisu vezana za politiku nego za lične i grupne međusobne konflikte, dodaje.

"Ono što se zove Srpska demokratska stranka ili nešto drugo nije opozicija, oni isto misle i rade i isto tako nemaju nikakve vizije i poglede prema naprijed koji bi doveli do promjene ovog stanja."

Što se tiče nedavnog ujedinjenja Demokratske fronte i Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, naši sagovornici ne vide tu ništa značajno.

"Svojevremeno je SDP imao tu jako dobru startnu poziciju, čuvao je svoj dignitet, svoju važnost u nuđenju nečega što bi bilo drugačije od postojećeg. Međutim, kad je tadašnji predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija izjavio da je SDP bošnjačka partija, to je bio kraj. Oni su vidjeli, poput Dodika, da, ako hoće da dobiju izbore, moraju biti na etničkoj matrici i to je zapravo bila propast ljevice. Sada se događaju i pokušaji da se ta ljevica malo ujedini, ali ona nije ljevica", kaže Živanović.

Prema Šehićevom mišljenju, riječ je o vraćanju pod jedno okrilje onih koji su nekada bili u SDP-u, ali, dodaje, nije dovoljno afirmisati vrijednosti socijaldemokratije na papiru nego to treba pokazati u praksi.

"Kada su dobili povjerenje građana na izborima, nisu uveli u život građana one vrijednosti za koje su se verbalno zalagali nego su se počeli ponašati kao postojeće stranke, što je opet sankcionisano od strane birača."

Šehić i Živanović zaključuju da, uprkos velikom broju političkih stranaka, građani ne vide opciju koja će im pružiti ono za što se zalažu.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.