Mogu li izbori biti pošteni dok korona prijeti

Slobodni i pošteni izbori su temelj svake liberalne demokracije. Kada se govori o slobodnim i poštenim izborima ne misli se samo na to da svaki građanin ima pravo glasovati bez ikakve prisile te biti biran, a da će ti izborni listići biti pošteno prebrojani. Uključuje to i jednako pravo pristupa biračkom mjestu, tajnost glasovanja, pravo udruživanja u političke stranke, izražavanje političkih stavova, slobodu kretanja kako bi se vodila kampanja i tako dalje.

Ove stvari treba imati na umu kod svakih izbora, a ovih dana se i Hrvatska i Srbija spremaju za parlamentarne izbore.

U Hrvatskoj će izbori biti održani jednu nedjelju između sredine lipnja i sredine srpnja, a u Srbiji sredinom lipnja. Ono što je svakako važno za razmatranje ovih izbora jeste činjenica da prema Freedom House pokazateljima Hrvatska spada u polukonsolidirane demokracije, a Srbija je u grupi tranzicijskih/hibridnih režima. Tako je pri ocjeni demokracije Hrvatska bodovana s 4,25 dok je Srbija ocijenjena s 3,96. Pri tome, jedan je najniža ocjena, a sedam najviša. 

Ilustracije radi, baltičke države ostvaruju rezultat od minimalno 5,64, u slučaju Litve, pa do 6,07, u slučaju Estonije, te spadaju u rang konsolidiranih demokracija.

Potencirane dileme 

Ono po čemu će ovi izbori biti specifični jeste to što se odvijaju u vrijeme epidemije korona virusa. S obzirom na to postoji niz izazova i otvorenih pitanja vezanih uz provedbu predizborne kampanje i izbora. Naime, često se i u vremenima kada države nisu pogođene takvim izazovima otvaraju pitanja koliko su izbori slobodni i pošteni, a sad su te dileme dodatno potencirane.

Ono što je danas važno jest može li se i na koji način osigurati aktivno i pasivno pravo glasa svima na jednak način? Hoće li biti predizborne kampanje i u kojem formatu? Odgovori na ova pitanja morat će biti jasno utemeljeni na epidemiološkim uputama, usklađeni sa zakonskim okvirom te na vrijeme iskomunicirani prema građanima.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

U protekla dva mjeseca Hrvatska i Srbija su uvodile različite mjere kojima je ograničavano kretanje pojedinaca i javno okupljanje. Dio tih mjera je bio usmjeren na one kod kojih se sumnja na mogućnost zaraze pa im je propisivana mjera samoizolacije. Druge mjere su obuhvaćale i cjelokupnu populaciju pa je tako u Srbiji proglašavana zabrana izlaska iz kuće tijekom određenog perioda, a u Hrvatskoj su izdavane propusnice kako bi se omogućila kontrola prometovanja.

Kako provesti kampanju, a kako glasati?

Približavanjem izbora ove su se mjere ublažavale, ali ostaje upitno što će se sve zadržati, hoće li se uvoditi nove i kako će to utjecati na provedbu izbora. Naravno, teško je prognozirati hoće li do sredine lipnja ili srpnja doći do potpunog nestanka zaraženih ili će njihov broj rasti. Hrvatska, s trenutno dvjestotinjak aktivnih slučajeva, stoji nešto bolje od Srbije, koja ima više od 5.000 aktivnih, ali otvaranje granica i ulazak turista može promijeniti situaciju. Ako ništa drugo, moguć je rast broja osoba koje moraju biti u samoizolaciji.

Ključne stvari vezane uz izbore u tom kontekstu su – predizborna kampanja i sama provedba glasovanja. I to iz rakursa aktivnog i pasivnog biračkog prava. Pitanje ostvarivanja aktivnog biračkog prava pretpostavlja mogućnost davanja glasa pojedinom kandidatu ili stranci, ali bi građanima trebalo biti omogućeno i informirano donošenje odluka.

Predizborne kampanje su jedan od načina informiranja te ukoliko postoje građani koji neće biti u mogućnosti zbog različitih mjera (samoizolacija, ograničeno javno okupljanje, ograničeno kretanje unutar dijelova države) sudjelovati, onda će svakako biti zakinuti za dio onoga što im može pomoći u donošenju odluke. Naravno, političke stranke mogu doskočiti ovome izazovu te ih informirati putem različitih medija, ali to ne mijenja stanje stvari da građani neće potencijalno biti u prilici izravno komunicirati s kandidatima. Uz to, predizborni skupovi svakako imaju drugačiji mobilizacijski potencijal jer okupljaju veći broj ljudi.

Pitanje samoizolacije

Provedba glasovanja je nešto važnija iz perspektive aktivnog biračkog prava. Naime, građanima koji su npr. u samoizloaciji ili bolesni treba osigurati mogućnost glasovanja. To je potrebno učiniti ili omogućavanjem fizičkog odlaska na biračko mjesto ili dolaskom dijela biračkog odbora kod njih te će pri tome biti nužno osigurati zdravstvenu zaštitu svih uključenih i tajnost glasovanja.

Naravno, javljaju se i prijedlozi omogućavanja online glasovanja, ali trenutne prednosti i nedostaci ovakvog rješenja svakako nisu prihvatljivi s aspekta osiguravanja slobodnih i poštenih izbora. Ovo je svakako tema sama za sebe koju će trebati raspraviti u budućnosti.

No ukratko, i Estonija, kao jedina država u Europi koja provodi ovakvu vrstu izbora, susreće se s nizom kritika, nepoznanica i nedostataka u takvoj provedbi izbora. Uz to, o mogućnostima manipulacije tijekom izbora u kojima se ne koriste papirni listići govori i nedavno objavljeni dokumentarni film KillChain: TheCyberWar on America’s Elections čiji je zaključak otprilike – bez papira ne možemo biti sigurni u točnost rezultata. Rizik takvog rješenja, u kombinaciji s nepovjerenjem u institucije vlasti, u slučaju polukonsolidirane demokracije i hibridnog režima može samo stvoriti dodatnu nestabilnost i narušiti ionako krhke demokratske institucije.

Kasno za raspravu o dopisnom glasanju

Raširenija, sigurnija i prihvatljivija mogućnost bi bila dopisno glasovanje koju koristi velik broj europskih država i procedure su znatno sigurnije. Međutim, i to podrazumijeva osiguravanje pravovremene i jasne javne rasprave za koju je sad već kasno.

Sa strane pasivnog prava glasa (prava da se bude biran), u ovom slučaju, osjetljivije je pitanje predizbornih aktivnosti. Kao što je uvodno spomenuto, slobodni i pošteni izbori podrazumijevaju slobodu kretanja kako bi se vodila kampanja. Ukoliko bi bilo kandidata koji imaju propisane mjere samoizolacije, onda je nejasno na koji način bi oni bili u mogućnosti voditi kampanju.

Ovo je posebno važno iz aspekta preferencijalnog glasovanja koje je uvedeno u Hrvatskoj te se na parlamentarnim izborima vode personalizirane kampanje gdje se pojedinci bore za glasove birača te se trude osigurati si što veći legitimitet. Ukoliko se kandidatima ne bude mogla osigurati ravnopravna predizborna utrka, onda izbori ne mogu biti pošteni.

Pitanje demokratske konsolidacije

Zasad vlasti u Srbiji i Hrvatskoj nisu ponudile jasne odgovore na ove potencijalne probleme. Moguće je da se oslanjaju na to da će epidemiološka situacija biti takva da se uopće neće morati njima baviti, ali nepredvidljivost razvoja situacije zahtjeva jasna i pravovremena rješenja koja neće dovesti u pitanje slobodne i poštene izbore.

S druge strane, moguće je i da polukonsolidirane demokracije, a pogotovo hibridni režimi, nisu pretjerano zabrinuti za te tehnikalije pa će izbore provesti bez značajnijeg promišljanja ovih pitanja.

Uostalom, ako se u 30 godina nisu uspjeli demokratski konsolidirati, zašto bi to onda pokušavali u vrijeme koronakrize? Stoga, iduća dva (ili četiri) tjedna će biti ključna. Ukoliko koronakriza nestane možemo se nadati da će izbori biti slobodni i pošteni koliko to mogu biti u polukonsolidiranim demokracijama i hibridnim režimima, a ukoliko se koronakriza nastavi izbori će biti tek nešto manje slobodni i pošteni nego što to mogu biti u polukonsolidiranim demokracijama i hibridnim režimima.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera