Oglasi

Mogherini: Lideri Balkana podržali dijalog Srbije i Kosova

Visoka povjerenica EU-a imala danas neformalni razgovor sa čelnicima BiH, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Srbije.

Glušac o sastanku Mogherini sa čelnicima zemalja zapadnog Balkana

Visoka predstavnica Evropske unije Federica Mogherini saopćila je kako su vođe Zapadnog Balkana, sa kojima je danas imala neformalan sastanak u Briselu, izrazili najsnažniju podršku sporazumu u Prespi i dijalogu Prištine i Beograda, saopćeno je iz EU.

Kako prenosi agencija Beta, Mogherini je naglasila da partneri Zapadnog Balkana sada više nego ikad trebaju raditi zajedno na unaprjeđenju svog zajedničkog cilja integracije u EU, učvršćenja mira i sigurnosti i većem ulaganju u regionalnu saradnju na dobrobit naroda u regiji.

„U okviru toga vođe Zapadnog Balkana izrazili su najsnažniju podršku sporazumu u Prespi i postizanju sveobuhvatnog i pravno obavezujućeg sporazuma u kontekstu dijaloga Prištine i Beograda“, dodaje se u saopćenju iz Brisela.

Oni su se također obavezali kako će dalje raditi na integraciji regije u EU u duhu dobrosusjedskih odnosa i pomirenja, te kako će se uzdržati od svih akcija i saopćenja koja ne vode općem interesu i ostvarenju strateških ciljeva Zapadnog Balkana.

Sagledavajući značajan napredak ostvaren u regiji ove godine, lideri su se složili sa visokom predstavnicom oko potrebe da se dalje gradi na osnovu tog napretka i da nastave svoj evropski put i provođenje potrebnih unutrašnjih reformi s ciljem postizanja napretka na vrijeme za Vijeća EU-a u junu 2019. godine, ističe se u saopćenju.

Mogherini je imala neformalni sastanak sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Kosova Hashimom Thacijem, predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, premijerom Makedonije Zoranom Zaevom i predsjedavajućim Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisom Zvizdićem, a na sastanku je bio i Johannes Hahn, povjerenik EU-a za proširenje.

Vučić: Teška situacija

Predsjednik Srbije Vučić izjavio je danas u Briselu kako je atmosfera na radnom ručku kod visoke predstavnice Evropske unije bila otvorena, te kako je na sastanku potvrdio poziciju Srbije da dijalog može biti nastavljen čim Priština ukine takse koje je uvela.

Predsjednik Srbije je prenio kako je njegova država otvorena za nastavak dijaloga sa Kosovom čim zvanična Priština povuče takse, ali i za stvaranje jedinstvenog regionalnog ekonomskog prostora.

„Mi smo u teškoj situaciji i usamljeni po pitanju Kosova, jer su svi u regionu priznali nezavisnost [Kosova]“, naveo je on, te istakao kako je u Briselu vođen otvoren i koristan razgovor.

U izjavi novinarima poslije sastanka, on je rekao kako sa Thacijem nije odvojeno razgovarao.

„Video sam ga na ručku, prišao je, ali danas nismo imali tu vrstu dijaloga. Bili su predstavnici Makedonije, Crne Gore, BiH, Prištine i mi. Važan trenutak za sve nas i evropsku budućnost i procenu onoga što će se zbivati“, rekao je Vučić.

Thaci: Uskoro sporazum

Konstatirano je na sastanku kako države Zapadnog Balkana moraju više raditi na međusobnim odnosima bez obzira na to gdje se nalaze na evropskom putu.

Predsjednik Kosova Hashim Thaci, nakon sastanka sa Mogherini, istakao je kako bi sveobuhvatni sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine mogao bi biti postignut u bliskoj budućnosti.

On je novinarima rekao kako je, ako neko ima dilemu o ulozi SAD-a u procesu dijaloga Beograda i Prištine, pismo američkog predsjednika Donalda Trumpa je najbolji dokaz da je Washington uključen u proces, te kako daje punu podršku postizanju prihvatljivog sporazuma Beograda i Prištine.

Na pitanje kada će biti održan naredni sastanak u Briselu, Thaci je rekao kako ih neće biti prije početka naredne godine.

Đukanović: Koristan razgovor

Predsjednik Crne Gore Milo Ðukanović izjavio je kako je važno da se sve države Zapadnog Balkana suzdrže od poteza koji mogu dovesti u pitanje stabilnost regije. On je rekao kako je na današnjem sastanku bilo riječi o više tema, ali je fokus bio na sagledavanju perspektive i mogućeg tempa dostizanja evropske perspektive ukupnog Zapadnog Balkana.

„Tu smo u poseban fokus stavili pitanje Makedonije, beogradsko-prištinski dijalog i pitanje funkcionalnosti Bosne. Taj razgovor je bio koristan i potencirano je od svih učesnika da je jako važno rješavanje tih pitanja jer je to interes svih država“, naveo je crnogorski lider.

„Dok god imamo bar jedan otvoren problem to ugrožava perspektivu svih. Potvrđena je spremnost svih da damo puni doprinos konstruktivnim ponašanjem, reformama i posvećenošću dostizanju evropskih standarda, a onda da pružimo podršku onima koji su neposredno u problemima.“

Đukanović je dodao kako „tako dostižemo uslove za pouzdaniju stabilnost u regionu, ali i za bržu evropsku perspektivu“. Ukazao je kako države Zapadnog Balkana definitivno povezuje želja da osiguraju bolju kvalitetu života ljudima u svim državama.

„To možemo ako prethodno učvrstimo stabilnost jer je to ključni deficit država Zapadnog Balkana. Jako je važno da se svi suzdržavamo od poteza koji mogu dovesti u pitanje tu najvažniju tekovinu“, kazao je on, a sastanak sa Mogherini je ocijenio vrlo sadržajnim i korisnim.

Zvizdić: Dijalog i saradnja ključni

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zvizdić je istakao značaj kontinuiteta dijaloga i rekao kako su regionalna saradnja i međusobno povjerenje ključni za unapređenje političkih i ekonomskih odnosa, privlačenje stranih investicija, očuvanje stabilnosti i unapređenje procesa pomirenja.

Rekao je kako je BiH privržena načelima, ciljevima i vrijednostima EU-a i da će i u narednom periodu nastaviti raditi na napretku u svim procesima, sa posebnim osvrtom na socioekonomske reforme.

Zvizdić je naveo kako je BiH trenutno u fazi finalizacije odgovora na dodatna pitanja Evropske komisije u okviru pripreme Mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u EU, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Istaknuo je važnost kontinuiranog angažmana EU u podršci stabilnosti i jačanju političkih i ekonomskih veza unutar regije zapadnog Balkana, kao i Evropske unije sa regijom.

Naglasio je kako BiH ostaje potpuno posvećena daljnjem nastavku regionalne saradnje u cilju očuvanja mira i stabilnosti i istaknuo neophodnost poštivanja međunarodnih obaveza, kao i preuzetih obaveza iz postojećih regionalnih i međunarodnih sporazuma, s fokusom na CEFTA sporazum i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Zvizdić je rekao kako je načelo poštivanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta svake od država preduvjet dalje stabilizacije i prosperiteta, ne samo svake zemlje pojedinačno, nego i cjelokupne regije i izrazio optimizam da će nastavak dijaloga baziranog na međusobnom uvažavanju i pozitivnoj političkoj volji voditi ka zajedničkim naporima u realizaciji ključnih prioriteta na prostoru cjelokupnog Zapadnog Balkana.

Rama izostao

Iako je riječ o neformalnom sastanku, najavljeno je kako će se razgovarati o situaciji u regiji, što je urađeno 2018. godine, kao i o planovima za narednu godinu, ranije je saopćila je Evropska služba za vanjske poslove.

Sastanku nije prisustvovao premijer Albanije Edi Rama zbog prethodno zakazanih obaveza.

Evropska komisija je početkom godine usvojila strategiju za Zapadni Balkan i na samitu EU - Zapadni Balkan u Sofiji, kada su okupljeni predstavnici zapadnobalkanske šestorice i svih članica EU-a prvi put poslije 15 godina.

No, sastanak se održavao u svjetlu povišenih tenzija na relaciji Bruxelles - Priština.

Neslaganje s Haradinajem

Mogherini je ovih dana ponovno pozvala Kosovo da ukine takse na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine, no kosovski premijer Ramush Haradinaj to je odbio uz najavu da će to učiniti tek kad službeni Beograd prizna nezavisnost Kosova.

Nakon što mu je iz Brisela stiglo pismo u kojem se navodi kako dijalog s Beogradom treba voditi predsjednik Thaci, Haradinaj je prozvao Mogherini da je loše posredovala u tim pregovorima te da su oni blokirani.

"Izražavamo duboko neslaganje s ocjenom da je dijalog blokiran. Sasvim je suprotno: dijalog koji su vodila dvojica predsjednika je imao značajan progres. Mi smo tu ocjenu podijelili s liderima EU u Europskom vijeću i dobili smo podršku", navodi se u pismu upućenom Haradinaju.

"Gospođo Mogherini, dok nije kasno, treba dijalog vratiti u normalan okvir. Tu se ne govori ni o statusu ni o razmjeni teritorija, već o normalizaciji odnosa. Ukoliko to zakasni, naša nada je budući visoki predstavnik, nakon izbora", kazao je Haradinaj.

Mogherini je izrazila zabrinutost zbog takve retorike, rekavši da je "alternativa dijalogu veoma opasna".

Na dnevnom redu i BiH

Pred čelnicima Zapadnog Balkana i Mogherini najavljene su i druge teme, naravno i postizborna situacija u Bosni i Hercegovini.

Mogherini je nedavno izjavila kako je potrebno potaknuti političke čelnike u Bosni i Hercegovini da preuzmu odgovornost i brzo formiraju vlade koje će provesti Reformsku agendu.

"Bosna i Hercegovina je dosta specifično organizirana zemlja, ali sam uvjerena da politički čelnici i narod u njoj mogu krenuti naprijed po pitanju reformi, na jedinstven način", poručila je Mogherini.

Prema njezinom mišljenju, pitanje izbornog sustava u Bosni i Hercegovini "treba riješiti što je prije moguće i naći ravnotežu između potrebe da se pomiri jedinstvena postavka zemlje i standardi EU-a".

Iz Evropskog pokreta u Srbiji ocjenjuju da "ne treba očekivati ništa spektakularno od sastanka u Bruxellesu", iako smatraju da je susret ipak "dobar znak da je EU stalo do regiona, da joj je stalo do regionalne saradnje i bezbednosti".

"Sastanak je značajan jer pokazuje da je EU zabrinuta za situaciju u regionu, pre svega zbog usporavanja ili nedostatka dijaloga Beograda i Prištine", rekla je Suzana Grubješić, glavna tajnica Pokreta.

Kad je u pitanju dijalog Beograda i Prištine, navela je kako se taj proces mora nastaviti.

"Dijalog nema alternativu i mora se tragati za trajnim, održivim, kompromisnim rešenjem. Ne treba očekivati da to rešenje bude pravedno, jer pravedna rešenja se nisu dešavala ni u istoriji. Dešavala su se ona koja su moguća", pojasnila je Grubješić.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.